Razriješena stoljetna dvojba

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Nakon više od 100 godina je vrsta meduze Bougainvilliatriestina prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima zahvaljujući znanstvenicima s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Manja je od 1 centimetra, a za sada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu.

Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvilliatriestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Prvi put je opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ovo ime. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvilliatriestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvilliamuscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi.

Godine 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvilliaautumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi iStiasny, da se radi o vrsti B. muscus.

Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu Marine Ecology - anevolutionaryprespective u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.

Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Nino Raspudić 144 i jedan kratki espresso

Sveučilište u Dubrovniku

Predstavljanje knjige Nine Raspudića „144 plus jedan kratki espresso” na Sveučilištu u Dubrovniku

Predstavljanje organiziraju Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatsko kulturno društvo „Napredak” iz Dubrovnika.

Drugi dan karijera

Drugo izdanje

Sveučilište u Dubrovniku organizira Dan karijera

Tijekom dana studenti će imati priliku upoznati se s predstavnicima tvrtki, održati intervjue za posao, raspitati se o mogućnostima stručne prakse, ali i stalnog zaposlenja.

Sveučilište u Dubrovniku

Osigurana financijska sredstva

Sveučilište u Dubrovniku dobiva studentski dom

– Ovom Odlukom izgradnja studentskog doma više nije upitna, osigurali su se izvori financiranja, a Dubrovnik postaje sveučilišni grad u pravom smislu riječi. – ističe rektorica Sveučilišta.

Održan simpozij o financijskom obrazovanju u Dubrovniku

Svjetski tjedan novca

Srednjoškolci i studenti napunili amfiteatar na Simpoziju o financijskom znanju mladih u Dubrovniku

– Financijsko znanje prosječnog građanina Hrvatske ocijenjeno je s tri što pokazuje da nismo nepismeni, ali ni jako pismeni. – istaknula je Snježana Levar iz Hrvatske narodne banke

Smotra Sveučilišta

Po prvi put

Održana je Smotra Sveučilišta u Dubrovniku

Na svečanosti je predstavljen i novi promotivni film Sveučilišta u Dubrovniku koji su izradili studenti Odjela za komunikologiju angažirani na UNIDU televiziji