Razriješena stoljetna dvojba

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Nakon više od 100 godina je vrsta meduze Bougainvilliatriestina prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima zahvaljujući znanstvenicima s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Manja je od 1 centimetra, a za sada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu.

Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvilliatriestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Prvi put je opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ovo ime. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvilliatriestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvilliamuscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi.

Godine 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvilliaautumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi iStiasny, da se radi o vrsti B. muscus.

Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu Marine Ecology - anevolutionaryprespective u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.

Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Sveučilišni kampus

DIEM 2015.

Konferencija o aktualnoj ekonomskoj problematici na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

Cilj je ove konferencije okupiti znanstvenike iz cijelog svijeta da prikažu postignuća svojih empirijskih ekonomskih i društvenih istraživanja o aktualnoj ekonomskoj problematici.

Sveučilište u Dubrovniku

Raspisana dva natječaja

Sveučilište u Dubrovniku dodjeljuje stipendije redovitim studentima

Dodjeljuje se pet stipendija studentima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa te 15 stipendija najboljim redovnim studentima preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Dubrovniku.

Papirologija

Sveučilište u Dubrovniku

Naučite kako pravilno sastaviti životopis u Europass formatu

Sveučilište u Dubroviku organizira radionicu za studente pod nazivom "Moj prvi životopis u Europass formatu" na kojoj će svi zainteresirani dobiti konkretne upute o ispunjavanju Europass životopisa te priliku da uz pomoć savjetnice sastave vlastiti životopis.

Izložba radova studenata Odjela za umjetnost i restauraciju

Sveučilište u Dubrovniku

FOTO: Izložba radova studenata Odjela za umjetnost i restauraciju

Do 23. prosinca u prostorima dubrovačkog sveučilišnog kampusa možete pogledati izložbu studenata Odjela za umjetnost i restauraciju.

Jaksa Ćebo, Toni Šimunovic i Marko Plavčić

Sveučilište u Dubrovniku

Izabrani novi predstavnici Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku

Konstituirajuća sjednica i Skupština Studentskog zbora u novom sazivu održala se 18. lipnja 2015. u Kampusu Sveučilišta.