Razriješena stoljetna dvojba

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Nakon više od 100 godina je vrsta meduze Bougainvilliatriestina prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima zahvaljujući znanstvenicima s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Manja je od 1 centimetra, a za sada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu.

Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvilliatriestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Prvi put je opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ovo ime. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvilliatriestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvilliamuscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi.

Godine 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvilliaautumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi iStiasny, da se radi o vrsti B. muscus.

Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu Marine Ecology - anevolutionaryprespective u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.

Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Maja Šuput

U organizaciji dubrovačkog Studentskog zbora

Brucošijada Sveučilišta u Dubrovniku uz Maju Šuput

Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku u novu akademsku godinu odlučio je krenuti organizacijom brucošijade. Na rasporedu je 7.11, mjesto održavanja je poznati Culture Club Revelin, a za dobru zabavu zadužena je Maja Šuput.

foto

Sveučilište u Dubrovniku

Na Danu karijera u Dubrovniku naučite kako postati poduzetnik

Sveučilište u Dubrovniku organizira Dan karijera koji okuplja sve poslodavce na jednom mjestu. Ovogodišnja je tema „Kako pokrenuti vlastiti posao?“, a uspješni će poduzetnici studentima na vlastitom primjeru objasniti sve važne korake.

Dubrovačko Sveučilište i HEP

Suradnja na obrazovnim, razvojnim i znanstveno-istraživačkim projektima

Sveučilište u Dubrovniku potpisalo Sporazum o poslovnoj suradnji s HEP-om

Dubrovački će studenti tako dobiti priliku odrađivanja stručne prakse u HEP-u, kao i aktivno sudjelovati u razvoju gospodarstva.

Sveučilište u Dubrovniku

Osigurana financijska sredstva

Sveučilište u Dubrovniku dobiva studentski dom

– Ovom Odlukom izgradnja studentskog doma više nije upitna, osigurali su se izvori financiranja, a Dubrovnik postaje sveučilišni grad u pravom smislu riječi. – ističe rektorica Sveučilišta.

Sveučilišni kampus

DIEM 2015.

Konferencija o aktualnoj ekonomskoj problematici na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju

Cilj je ove konferencije okupiti znanstvenike iz cijelog svijeta da prikažu postignuća svojih empirijskih ekonomskih i društvenih istraživanja o aktualnoj ekonomskoj problematici.