Razriješena stoljetna dvojba

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Nakon više od 100 godina je vrsta meduze Bougainvilliatriestina prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima zahvaljujući znanstvenicima s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Manja je od 1 centimetra, a za sada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu.

Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvilliatriestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Prvi put je opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ovo ime. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvilliatriestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvilliamuscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi.

Godine 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvilliaautumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi iStiasny, da se radi o vrsti B. muscus.

Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu Marine Ecology - anevolutionaryprespective u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.

Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Mihovil Španja

Intervju s Mihovilom Španjom

„Dok god se krećeš, uvijek ćeš doći na cilj”

Najtrofejniji hrvatski sportaš Mihovil Španja otkrio nam je koliko je teško bilo završiti fakultet kao osoba s invaliditetom, zašto je u sportu dobro biti egocentričan te što bi promijenio u hrvatskom društvu da dobije mandat u vladi.

Ugovor Sveučilišta u Dubrovniku i Juga

Sveučilište u Dubrovniku

Potpisan Sporazum o suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i Vaterpolskog kluba Jug Croatia osiguranje

Na taj način studenti će primijeniti teorijska znanja stečena na studiju, a VK Jug CO će dobiti plan marketinške kampanje.

Studenti i profesori Sveučilišta u Dubrovniku u Americi

Studenti i profesori Sveučilišta u Dubrovniku

Hrvatski i američki studenti raspravljali o demokraciji i političkoj participaciji

Studijski boravak u SAD-u nastavak je suradnje dvaju sveučilišta na projektu "Rasprava o demokraciji: politička participacija i politička kompetencija".

Sveučilište u Dubrovniku

Međunarodna znanstvena konferencija „SINCERE"

Znanstvenici, gospodarstvenici i političari o mogućnostima reindustrijalizacije

Tijekom triju dana trajanja konferencije „SINCERE" razmatrat će se mogućnosti reindustrijalizacije i pametne specijalizacije u članicama Europske unije i zemljama kandidatima za članstvo. Ulaz je slobodan za sve sesije.

Paintball

Studentski zbor Sveučilišta u Dubrovniku

Paintball turnir za dubrovačke studente

Turnir će se održati u Župi kod nogometnog igrališta u Paintball Klubu Extreme Dubrovnik s početkom u 10 sati, a pozvani su svi studenti.