Razriješena stoljetna dvojba

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Dokazano postojanje nove vrste meduze u Jadranu

Nakon više od 100 godina je vrsta meduze Bougainvilliatriestina prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima zahvaljujući znanstvenicima s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Manja je od 1 centimetra, a za sada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu.

Trebalo je proći više od 100 godina da bi vrsta meduze Bougainvilliatriestina bila prihvaćena kao zasebna vrsta u znanstvenim krugovima. Prvi put je opisao Clemens Hartlaub 1911. godine, nakon što je pronašao u uzorcima iz Tršćanskog zaljeva i dao joj ovo ime. Nedugo zatim, 1913., Neppi i Stiasny objavljuju znanstveni članak u kojem pobijaju Hartlaubove zaključke te smatraju da je ono što je on opisao pod imenom Bougainvilliatriestina, u stvari već poznata vrsta Bougainvilliamuscus, za koju je poznato da je vrlo varijabilna i da joj izgled ovisi o okolišu u kojem živi.

Godine 1948. slovenska znanstvenica Polonca Babnik nailazi ponovno na ovu vrstu u uzorcima iz Hvarskog kanala i, neznajući za Hartlaubov rad, opisuje je kao Bougainvilliaautumnalis var. magna. Schmidt i Benović zatim 1977. ponovno ukidaju vrstu, također smatrajući, kao Neppi iStiasny, da se radi o vrsti B. muscus.

Vrsta je bila ukinuta sve do ove godine, kada su znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mirna Batistić i dr. sc. Rade Garić objavili znanstveni članak u međunarodnom znanstvenom časopisu Marine Ecology - anevolutionaryprespective u kojem su razriješili ovu stoljetnu dvojbu te genetičkim metodama (sekvenciranje DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta te da joj je najbliži živući srodnik vrsta B. carolinensis koja živi uz atlantske obale Sjeverne i Južne Amerike.

Vrsta B. triestina je velika do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Komentari na članak

Vezani članci

Emocionalna inteligencija

Sveučilište u Dubrovniku

Uloga emocionalne inteligencije u poslu tema je radionice za dubrovačke studente

Veća emocionalna inteligencija možda je ključ do boljega poslovnog uspjeha. Saznajte sve o važnosti emocionalne inteligencije u poslu na radionici koja će se održati u Sveučilišnom kampusu u Dubrovniku.

Suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i tvrtke PEMO

Suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i tvrtke PEMO

Studenti Sveučilišta u Dubrovniku izradit će plan marketinške božićne kampanje za tvrtku PEMO

Suradnja Sveučilišta u Dubrovniku i PEMA nastavit će se na različitim projektima i nakon provedbe projekta integrirane marketinške božićne kampanje.

Studentski dan sport

5. Studentski dan sporta

Dubrovačka akademska zajednica potiče na zdrav život

Na dubrovačkom Stradunu obilježava se 5. Studentski dan sporta. Očekuje se veliki broj posjetitelja.

Dan karijera

Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

Mladi, obrazovani stručnjaci potrebni su tržištu rada

- Studenti, pitajte poslodavce što vam mogu ponuditi osim plaće i okrenite razgovor za posao u svoju korist. - zaključio je panel-diskusiju Krešimir Macan.

Predstavljanje Odjela za umjetnost i restauraciju

Dan otvorenih vrata

Predstavljanje Odjela za umjetnost i restauraciju kulturnim, umjetničkim i znanstvenim institucijama

Program Dana otvorenih vrata Odjela za umjetnost i restauraciju izazvao je veliki interes. Studenti su predstavili svoje radionice, a predstavnici institucija govorili su o oblicima suradnje sa Sveučilištem.