Istraživanje o memoriji i uspomenama

„Déjà vu“ – san ili stvarnost?

San

Nečiji „déjà vu“ osjećaj pokrenut će nova interakcija, kao što je upoznavanje novih ljudi za koje imate osjećaj kao da ste ih već upoznali, ili stizanje na novu lokaciju, kao što je primjerice vaš prvi posjet nekom prijatelju ili tijekom putovanja.

Pod pretpostavkom da ste student/ica, dakle osoba koja je lakim korakom ušla u dvadesete ili se u njima već udobno smjestila, malo je vjerojatno da niste čuli za déjà vu​. Osjećaj koji mnogi ne mogu objasniti, a oni malobrojni ga pripisuju nadnaravnim sposobnostima koje su naslijedili od svojih šamanskih predaka. Déjà vu u suštini opisuje događaj za koji osjećamo kao da se već dogodio – danima, mjesecima ili čak godinama prije, a ipak u tom trenutku stvaran je kao da se dogodio trenutak prije. Ne samo da je situacija u kojoj se tada nađete već poznata već je prisutan i osjećaj da znate što će se dogoditi sljedeće. 

Nečiji déjà vu osjećaj pokrenut će nova interakcija, kao što je upoznavanje novih ljudi za koje imate osjećaj kao da ste ih već upoznali, ili stizanje na novu lokaciju, kao što je primjerice vaš prvi posjet nekom prijatelju ili tijekom putovanja. Prilikom upoznavanja ljudi ovaj osjećaj može probuditi njihova odjeća ili nakit, dok u zatvorenom prostoru to može biti način na koji je posložen namještaj ili pak predmet koji već od prije poznajete.

Kako bi odgonetnuli što zapravo stoji iza ovog fenomena psiholozi Anne Cleary i Alexander Claxton sa sveučilišta u Coloradu pokušali su izazvati déjà vu osjećaj na ispitanicima u laboratoriju.

Prije samog početka utvrdili su da je déjà vu osjećaj povezan s nepotpunim povezivanjem prijašnjih uspomena. Kako ljudska bića instinktivno koriste sjećanja i prijašnja iskustva kao mehanizam za preživljavanje ili u moderno doba za prilagodbudéjà vu je neuspjeli pokušaj našeg uma da smisli reakciju pomoću već postojećih iskustava. U prijevodu, kada je situacija u kojoj se nađemo toliko nova i nedoživljena da naš um na nju nema već pripremljenu reakciju, nastupa déjà vu

FOTO: Pixabay

Isti princip najbolje se može opisati na primjeru male djece. Ako roditelj doma donese vrećicu bombona i dijete zatraži jedan, roditelj ga upozori da će ga dobiti jedino pod uvjetom da bude dobro do kraja dana; mozak pamti ovaj uzorak. Kada sljedeći put roditelj kući donese vrećicu bombona dijete će, bez da zatraži bombon, znati da ako bude dobro do kraja dana, bombon biti nagrada. Ovakva memorija naziva se autobiografska i proizlazi čisto iz osobnih iskustava što objašnjava zašto u određenoj situaciji svi pojedinci neće doživjeti déjà vu.

Kako bi prizvali takav osjećaj u laboratoriju znanstvenici su ispitanike proveli kroz 16 različitih scenarija koristeći uređaje za virtualnu stvarnost. Neki od njih su primjerice bili smetlište ili akvarij. U testnoj fazi ispitanici su nastavili koristiti uređaje za virtualnu stvarnost, no ovoga puta korištene su drugačije lokacije. Pola ih je, odnosno njih 8, bilo potpuno novo i nije sadržavalo sličnosti s prvim setom lokacija. Druga polovica, međutim, bila je dizajnirana na sličan način, samo s drugačijim predmetima. Primjerice, u testnoj fazi ispitanici su se kretali kroz vrt, no cvijeće i grmlje u vrtu postavljeno je na identičan način kao i vreće otpada na smetlištu. 

Na prethodno određenom dijelu simulacija je zaustavljena i kandidatima je postavljena serija pitanja kao što je: imate li osjećaj da ste ovdje već bili; na koju vas je od prethodnih scena podsjetila ova kroz koju trenutno putujete? Također, svaku su scenu ocijenili kao poznatu ili nepoznatu na skali od 1 do 10. U konačnici im je postavljeno pitanje je li im ijedna od prikazanih scena pružila déjà vu osjećaj.

Rezultati su bili sljedeći:

  • Neki su ispitanici prepoznali sličnosti između prvog i drugog seta scena, najviše sličnosti između vrta i smetlišta
  • Ispitanici su iskazivali déjà vu osjećaj u scenama koje su ih prostorno podsjećale na scene iz prvog seta od 16 lokacija, odnosno one scene koje su bile uređene tako da su se objekti nalazili na istim mjestima, samo su varirali u vrsti od scene do scene.

U konačnici zaključili su da neki od nas ipak nemaju nadnaravne moći proricanja budućnosti, ali i da déjà vu osjećaj koji imate prilikom bacanja smeća vjerojatno nije déjà vu već činjenica da to radite iz dana u dan.

Komentari na članak

Vezani članci

Ilustracija posao

MojPosao.hr proveo istraživanje

Balans između fakulteta i posla – moguće ili ne?

Je li moguće uskladiti posao i fakultet, koliko poslodavci imaju razumijevanja za obveze studenata i koliki je prosječni studentski mjesečni budžet saznajte na linku!

Djevojke, smijeh, druženje

Financijske navike i potrebe

Vole internet, no oko 70% hrvatskih studenata radije će bankovni račun otvoriti u poslovnici nego online

Iako većina sudionika istraživanja provedenog na portalu Studentski.hr svakodnevno financijsko poslovanje voli obavljati pomoću usluga mobilnoga bankarstva, na početku svoga financijskoga putovanja radije bi se obratili bankovnim službenicima.

JoB

Izbjegavajte fraze poput marljiv i vrlo komunikativan – svi ih koriste!

Izmijenite svoj životopis i budite sigurni da će vam poslodavac odgovoriti

Mislite da imate savršen CV? Stavili ste sve svoje vrline? Naznačili da „odlično funkcionirate pod stresom”? Stop! Upravo ste iskoristili jednu od najčešćih fraza koju poslodavci mrze. Pogledajte čemu nije mjesto u vašem životopisu.

Tipkanje po mobitelu

Ovo definitivno treba pokrenuti u Hrvatskoj!

Saznajte kako zaraditi (ne)korištenjem mobitela

Aplikacija Pocket Points nagrađuje studente popustima i drugim pogodnostima ako ne koriste mobitele tokom predavanja.

Mozak i pamćenje

University of Southern California

Znanstvenici moždanim implantatima uspjeli poboljšati memoriju do 30%

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Južne Kalifornije napravio je značajan pomak u razvoju neuroznanosti otkrićem implantata mozga ili memorijske proteze koja bi mogla poboljšati ljudsku memoriju.