Intervju: Kubilay Gocumcu

Švicarska - toliko je savršeno da je dosadno!

Kubilay Gocumcu

„Od svoje 15. do 18. godine odrađivao sam praksu u banci.Za to vrijeme prošao sam kroz sve odjele, radio sam na šalteru, u komunikaciji s klijentima, u pozivnom centru, u odjelu privatnog bankarstva.. Svakih šest mjeseci promijenio bih odjel. Tako upoznaješ posao iznutra i dobiješ iskustvo koje ne može zamijeniti nikakva škola i teorija. Što god učiš ili studiraš, posao je uvijek bolji!“

Da bismo jasnije vidjeli što se događa izbliza, ponekad je potrebno otići i pogledati stvari izdaleka. Što u Lijepoj Našoj valja, što ne valja, kako to promijeniti? Jesu li naše stanarine velike? Koliko drugi plaćaju javni prijevoz? Što trebamo učiniti ako posjećujemo ostale zemlje? Što možemo naučiti od drugih? Saznat ćemo sve to kroz seriju razgovora sa stranim studentima koji će s nama podijeliti svoja iskustva života i studiranja u zemljama iz kojih dolaze. Prvi u nizu je intervju s mladim studentom iz Švicarske, Kubilayem Gocumcom.

Kubilay ili kako ga prijatelji zovu, Kubi, student je bankovnog menadžmenta na Fakultetu primijenjenih znanosti u Zurichu. Švicarsku opisuje kao malu zemlju u kojoj s jednog kraja države do drugog možete doći u samo 3 sata vožnje autom ili vlakom. Kao što svi već znaju, Kubijeva zemlja poznata je po planinama, čokoladi i siru. Kubi ističe i kvalitetne restorane, a ako ikad posjetite Švicarsku, preporuča vam da putujete od grada do grada, jer je udaljenost između njih zaista mala.

Kakvi su ljudi?

''Ljudi su prilično izolirani. Ne mislim to u pretjerano negativnom smislu, jednostavno vole biti sami. Ipak, uvijek su spremni pomoći, samo je potrebno učiniti prvi korak.''

Prevladavajuće mišljenje u Lijepoj Našoj je da u Švicarskoj vlada red i mir, a život je sve samo ne loš. 

''Mislim da je život doma jako dobar. Kad se radi o poslovnom životu, ako imaš posao, možeš imati zaista dobar život, možeš si priuštiti štošta i još ići na godišnji odmor. Kad govorimo o socijalnom životu, onda su stvari malo drugačije. Nekako je socijalni život manje zabavan u usporedbi sa zemljama Mediterana, možda je do vremena, a možda su samo ljudi takvi...''

Boringness of perfectness

Kolika je prosječna plaća za pojedina zanimanja, Kubi nije bio siguran, ali procjenjuje da profesori u srednjim školama zarađuju 7000-8000 franaka mjesečno (43 500-49 700 kn),  dok se na pitanje o menadžerima u bankama samo tajanstveno nasmijao. Istraživanja tržišta ističu Švicarsku kao državu s najvećom prosječnom mjesečnom plaćom (cca 35 600 kn), no ni život nije jeftin.

„Koliko je skupo, ovisi o gradu u kojem živiš. Zurich je definitivno jako skup. Ako živiš u jednosobnom stanu s kuhinjom i svim ostalim, mjesečni najam koštat će te 1500 švicarskih franaka (9 325 kn) ili više, nema granice dokud ide luksuz. Izvan grada je malo jeftinije, moguće je naći stan za 1200 franaka.Studentske domove nemamo u obliku kampusa, ali postoje sobe koje mogu iznajmiti samo studenti Moj prijatelj je takvu sobu plaćao 600 franaka mjesečno.“

Je li barem javni prijevoz jeftin?

„Cijene javnog prijevoza također ovise o zonama, ali nisu toliko skupe. Ako imaš različite zone, ovisi koliko zona koristiš. Sam grad (Zurich op.a.) se nalazi u dvije zone. Živim u gradu, a putujem na fakultet koji je malo izvan grada, treba mi više zona. Ako imaš više od 5 zona, onda moraš platiti za cijeli kanton, što je otprilike 120 franaka (740 kn) mjesečno.“

Ono što Kubija čini ponosnim na Švicarsku je, kako kaže, „swissness of products“, kvaliteta proizvoda i rada u Švicarskoj. Ljudi su uvijek točni, precizni i rade puno. U Švicarskoj je sve savršeno regulirano.

„Naravno, postoje kršenja, ali u usporedbi s ostalim zemljama, to je zanemarivo. Većina ljudi se prilagođava pravilima i slijedi ih. U Švicarskoj imamo izraz za to „Boringness of perfectness“, toliko je savršeno da je dosadno. Naši zakoni su toliko napredni da su ih čak prodavali drugim zemljama! Osim toga, politički sustav bi mogao biti uzor svima. Kad imamo problem, rješenje tražimo i unutra i vani. Dobra stvar je što nemamo samo jednu stranku, već četiri stranke koje se dosta razlikuju. To je pozitivno jer se uvijek možeš identificirati s barem jednom od njih. Također, naša ekonomija je odlična, što vjerojatno dugujemo i odličnom edukacijskom sistemu. Mislim da je to sve moguće zato što smo tako mala zemlja.“

Nakon hvalospjeva o švicarskom savršenstvu, zanimalo me postoji li išta što u Švicarskoj ne valja ili što bi ta zemlja mogla naučiti od drugih.

„Trebali bismo nabaviti more! Šalim se... Jedino što bih ja promijenio je otvorenost i toplina ljudi.To je samo moje mišljenje, nemam ništa protiv tradicije..Moja obitelj potječe iz Turske, pa sam navikao na kaos, otvorenost ljudi.“

Jednu negativnu stranu Kubi je osjetio pri odrastanju. Iako je rođen i odrastao u Švicarskoj, zbog turskog podrijetla imao je loša iskustva.

„Ne mogu govoriti općenito, postoje ljudi koji imaju predrasude i postoje oni koji nemaju. Vjerojatno ovisi o području gdje živiš. Ako ću biti iskren, odrastao sam s predrasudama. Naravno, nije bilo lako, ali moraš to podnijeti kao šalu i stvarati šale na svoj račun te se nadati da će i ostali biti sposobni podnijeti one šale na njihov račun. Ipak, ne bihrekao da je to općeniti problem Švicarske, to su individualni slučajevi.“

Praksa uvijek vrijedi više

Ekonomski i politički sustav svoju razvijenost duguje odličnom edukacijskom sistemu. U sistem djeca ulaze s pet godina, kad kreću u vrtić. Nakon dvije godine vrtića, provedu 6 godina u osnovnoj školi. Poslije osnovne škole, učenicima se nude dvije mogućnosti. Prva mogućnost je odlazak u gimnaziju koja traje 6 godina. Kubi je odabrao drugu mogućnost, odlazak u strukovnu školu u trajanju od 3 godine, nakon čega učenici mogu nastaviti 3 godine gimnazije. Za vrijeme strukovne škole, učenici odrađuju i praksu u trajanju 3-4 godine.

„Ako si u strukovnoj školi, tada imaš dva dana škole i 3 dana prakse. Od svoje 15. do 18. godine odrađivao sam praksu u banci.Za to vrijeme prošao sam kroz sve odjele, radio sam na šalteru, u komunikaciji s klijentima, u call centru, u odjelu privatnog bankarstva.. Svakih šest mjeseci promijenio bih odjel. Tako upoznaješ posao iznutra i dobiješ iskustvo koje ne može zamijeniti nikakva škola i teorija. Što god učiš ili studiraš, posao je uvijek bolji!“

Nakon srednje škole, učenici mogu ići na fakultete i studirati na dva različita načina.

„Ako studiraš part-time, možeš ići na fakultet jednom tjedno, ponekad navečer i možda subotom. Ostatak vremena radiš, tako da ti posao zauzima 80% studiranja. U tom slučaju fakultet traje 4 godine. Također, možeš studirati i „full time“, u tom slučaju nećeš imati puno vremena za usputne prakse, ali fakultet traje samo 3 g. Nakon završetka fakulteta, posao uglavnom možeš pronaći unutar 6 mj., ali to je samo moja pretpostavka.“

Kubi tvrdi da javni fakulteti imaju bolju reputaciju, a uvelike se razlikuje i cijenom od privatnih:

„Javni fakulteti su prilično jeftini, semestar košta oko 720 franaka. (cca 4500 kn). Privatni fakulteti su druga priča, jedan semestar platit ćete 6000 franaka (cca 37 300 kn).“

Hrvatski studenti često se žale na prevelik broj studenata na kolegijima, nepristupačnost profesora. Nije nam strana ni korupcija. Kakvo je stanje u Švicarskoj?

„Postoje osobe na Sveučilištu koje me živciraju, ali nisam nikad čuo za korupciju. Možda je to pogrešna riječ. Pretpostavljam da bi se tako nešto moglo dogoditi na privatnim fakultetima, ali ne u smislu da netko plati za ispit, već su možda profesori lakši na ocjenama jer studenti plaćaju visoke školarine.“

Sam odnos između profesora i studenata je formalniji, ali profesori će uvijek pomoći ako ih zamoliš, kaže Kubi. Iskaljivanje profesora na studentima zbog privatnih problema ili iz dosade, kao što je čest slučaj u Hrvatskoj, ne može zamisliti.

Nakon završetka studija, studenti se bacaju u potragu za poslom. Prema Kubijevim procjenama, na burzi u Švicarskoj nećete biti dulje od 6 mj. Koje će vam kvalitete osigurati posao?

„To ovisi o profesiji. Što se mog posla tiče, prednost bi naravno bila govorenje jezika, ali najvažnije je radno iskustvo. Kad imaš radno iskustvo, lakše se prilagodiš i brže razumiješ neke stvari jer već znaš kako se nositi s određenim problemima. Teoretska znanja, vještine upravljanja, socijalne vještine, ništa nije na odmet!“

Ulaz u poznate klubove? Prava sitnica!

Kad su u pitanju privilegije studenata, menze i studentske restorane nemaju, ali sa studentskim karticama mnogo jeftinije prolaze u muzejima i na sportskim događajima. Što se tiče javnog prijevoza, ne postoji određeni popust za studente, ali popust mogu ostvariti sve osobe mlađe od 25 godina.

Kakav je noćni život studenata?

„Slično je kao i svugdje, ali atmosfera je ipak malo lošija. Što se tiče cijena, to ovisi o lokacijama. Pivo u nekim barovima košta 5 franaka, nekim 8-10. Ulaz u ne toliko poznate klubove košta 15 franaka, a ako želiš ući u poznate klubove, morat ćeš platiti 30 franaka. Jedan dobar izlazak koštao bi pedesetak franaka!“

Zna li Kubi nešto i o Lijepoj Našoj?

„Zapravo imam prijatelje iz Hrvatske tako da znam da imate prekrasne plaže i odličnu hranu, ćevapi naravno! Ljudi se čine veoma pristupačni, vole puno pričati i otvorenog su uma. Vaša zemlja je prekrasna, a gledam i nogomet tako da znam da imate odličan tim!“

 

 

Komentari na članak

Vezani članci

Jure Miloš

Intervju s Jurom Milošem, sviračem etno glazbe

"Potrebno je iskazati poštovanje prema našem kulturnom naslijeđu"

Student Jure Miloš gaji ljubav prema etno glazbi, a ona ga je odvela i na putovanje po svijetu. Dosada je nastupao u Americi i Kanadi, a u budućnosti slijede nastupi po Europi, Africi i Aziji.

Aplikacija Menzer

Intervju: Filip Šaina

Menzer: Aplikacija koja će postati najbolji prijatelj svakom studentu

Devetnaestogodišnji student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Filip Šaina, osmislio je aplikaciju koja vam otkriva stanje salda na iksici, što je na meniju u menzi i koliko će vas otprilike koštati obrok. Skinite, isprobajte i ocijenite!

Karlo Kolesar 2016

Intervju s predsjednikom Vijeća studenata VIVS RH

Kolesar: "Student jest i treba biti u fokusu svih aktivnosti nadležnih institucija"

Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, porazgovarao je s nama o planovima za daljnji rad Vijeća te o aktualnim studentskim i političkim temama.

On the run, logo aplikacije

Aplikacija On The Run

INTERVJU: Inovativni riječki studenti osvajaju idejom nove aplikacije

Mlada riječka ekipa Vital Shock osvaja natjecanja svojom idejom za novu mobilnu aplikaciju. Porazgovarali smo sa ekipom i dobili uvid u njihov rad. Pročitajte kako je moguć uspjeh mladih ljudi na području inovacija i neka vas dečki ohrabre da i vi učinite isto.

Juraj Juričić, Eris Margeta Kurdali i Emanuel Škrobonja

Tim Linetech

„Ideja je pretvoriti Rijeku u moderni, tehnološki napredni grad i mlade potaknuti da se trgnu“

Mladi trojac iz Rijeke odlučio je svoju ideju pretvoriti u stvarnost i olakšati parkiranje svojim sugrađanima. O njihovim planovima te o tome kako je sve započelo razgovarali smo s jednim od inovatora aplikacije, Jurajem Juričićem.