(Javne) tajne studijskih programa

Studirati, ne studirati ili pauzirati – pitali smo iskusne studente

https://unsplash.com/search/photos/student

Prema situaciji na tržištu rada, sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, iz godine u godinu upisne se kvote za određene studijske programe povećavaju. S druge strane, brojni su studenti suočeni sa smanjenjem upisnih kvota na željenim fakultetima te se zbog toga na kušnju stavlja struka o kojoj su sanjali čitavog života.

Serija članaka pod nazivom (Javne) tajne studijskih programa bavi se razlikama među srodnim fakultetima na različitim sveučilištima, ali i unutar njih. Studentima je često teško odabrati fakultet s obzirom na relativne sličnosti i razlike sličnih studijskih programa, a člancima se pokušavaju na jednome mjestu prikupiti analize studijskih programa, studentska iskustva i preporuke te na taj način pomoći onima koji su na samome početku studiranja – ili su odlučili napraviti zaokret u svojoj studentskoj karijeri i upisati drugi smjer – da donesu što kvalitetniju odluku.

No odluku nije jednostavno donijeti iz još jednog razloga: u slučaju određenih fakultetskih smjerova kvote se iz godine u godinu povećavaju, dok se, s druge strane, prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kvote smanjuju, stoga se studenti često suočavaju s nesigurnošću i strahom da neće biti dovoljno dobri. Tijekom posljednjih nekoliko godina, sukladno preporukama HZZ-a, u većini županija smanjene su kvote za studijske programe humanističkog i društvenog karaktera, a povećane one prirodnog usmjerenja poput medicine, rehabilitacije, farmacije, računarstva, matematike i fizike.

I dok su mnogi, zahvaljujući strukovnim školama, spremni za tržište rada, pred gimnazijalcima se nalazi težak odabir. Točnije, na njima je ponajprije odabrati žele li studirati, a ako se odluče na ulazak u akademsku zajednicu, na njima je da srcem i razumom stave na vagu čime se doista žele baviti u životu i koliko će im određeno zanimanje donijeti prosperiteta. U nastavku donosimo nekoliko mogućih scenarija vezanih uz ulazak u svijet studenata.

FOTO: Pixabay

Koliko srednjoškolaca uopće upiše fakultet?

Popis stanovništva iz 2011. godine iznjedrio je drastičnu razliku u obrazovnoj strukturi stanovništva starijeg od 15 godina. Naime, prema tom popisu u Hrvatskoj je ne tako davno bilo 52,63% stanovnika sa srednjom razinom obrazovanja. Međutim, iste je godine višu školu ili stručni studij imalo tek 5,84%, a sveučilišni ili poslijediplomski studij utješnih 10,55% stanovnika. Uzmemo li u obzir da je po završetku strukovnih (industrijskih, obrtničkih i dr.) škola velik udio stanovnika spreman za tržište rada, još uvijek ostaje značajan udio gimnazijalaca među kojima postoje i oni koji odustaju od više razine obrazovanja.

Prema Državnom zavodu za statistiku školske je godine 2016/2017. u Hrvatskoj različite srednje škole završilo 42 711 učenika, od čega je 12 855 gimnazijalaca. Andrea i Ivan završili su gimnaziju i s nama odlučili podijeliti svoje doživljaje i životne planove zato što svatko od njih ispunjava jednu prethodno spomenutu kategoriju.

Naime, Andrea je zbog svog pustolovnog i avanturističkog duha, uz sezonske poslove, odlučila privremeno volontirati u inozemstvu kako bi sebi dala priliku pronaći se u onome što je stvarno zanima i ispunjava.

– Nije sve u knjigama, jasno vam je to. Iako poštujem odvažne studente koji su spremni sate i sate provoditi pred knjigom, smatram da se daleko više može naučiti iz iskustva, iz stvarnog života i prakse nego buljenjem i učenjem hrpetine činjenica koje nikada nikome neće biti od koristi. Upravo sam zato krenula skupljati iskustvo na sve moguće načine, a svakako bih voljela spomenuti i volontiranje van državnih granica koje mi je omogućilo upoznavanje novih kultura i pomalo drugačijih ljudi. Osim toga, volontiranjem u inozemstvu stekla sam i dobre radne i društvene navike. I sigurna sam da se osjećam ispunjenije i sretnije od prijateljice koja je trenutno na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu i muku muči sa svim tim knjižurinama.

FOTO: Pixabay

Ivan je, zbog izrazito malih upisnih kvota i loše napisanog ispita državne mature, odlučio pauzirati godinu i privremeno se zaposliti kako bi zaradio ponešto novca, ali i stekao određene radne navike. Osobno ne vidi smisao u studiranju onoga što ne voli, a kako navodi, nije htio zauzimati mjesto studentima nekih drugih smjerova koji to stvarno žele studirati.

– Nisam u srednjoj bio baš najsjajniji učenik, što se i pokazalo na državnoj maturi, ali nije me sve to skupa previše dirnulo. Bitno mi je da sam sa sobom raščistio što od sebe želim i kakvi su moji životni planovi. Godina bez studiranja proletjela mi je u tren oka. Zaposlio sam se kao konobar u jednom lokalnom kafiću i zaradio dosta novca pa mislim da ću barem malo bezbrižnije studirati u Zagrebu kada napokon upišem fakultet. Možda je i bolje da je bilo ovako. U svakom slučaju, nisam jedan od onih koji bi upisali fakultet samo da nešto upišu i pritom zauzmu mjesto kolegama koji bi život dali za upad na taj neki smjer.  

Studiranje na privremenom fakultetu ne mora nužno biti loše

U posljednje vrijeme u porastu je trend odabira privremenih fakulteta kako studenti ne bi izgubili akademsku godinu. Točnije, zbog neuspješnog upisivanja željenih fakulteta, studenti se odlučuju na upisivanje nekog drugog, ne nužno i srodnog studijskog programa. U takvome slučaju potrebno je strpljenje, volja i upornost kako, unatoč brojnim preprekama i poteškoćama, ipak ne bi odustali od svog životnog odabira.

Svoje iskustvo privremenog odabira s nama je podijelio Goran, student novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Budući da isprva nije uspio upisati ovaj smjer, on je upisao stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nasreću, ove je akademske godine uspio upisati ono što želi, a izgubljena ga godina, kaže, ne brine ni najmanje jer napokon ima priliku učiti ono što ga stvarno zanima.

– Budući da prvotno nisam uspio upisati jedino što me zanima i čime se želim baviti u životu, krenuo sam linijom manjeg otpora i odabrao drugačiji plan te sam uzeo ono što mi se nudilo u tom trenutku. Tako sam u sklopu poslovne ekonomije završio na smjeru turističkog poslovanja, što mi je ujedno odgovaralo s obzirom na to da živim na moru, a moram priznati da sam u nekoliko navrata čak i razmišljao da ostanem na ekonomiji. Međutim, osobno smatram da ne bih trebao zauzimati mjesto nekome drugome na fakultetu ako to stvarno ne želim studirati.

Budući da se studiranje neželjenog programa često povezuje s različitim preprekama, kompleksima i nedaćama, Gorana smo zamolili da nam ukratko opiše kako je protekla jedna akademska godina u takvim uvjetima.

– Prethodna akademska godina donijela je i dobre stvari sa sobom. Primjerice, upoznao sam se s čarima studentskog života koji se uvelike razlikuje od srednjoškolskog i navikao se na druge aspekte života akademskog građanina. Fakultet kao takav nije bio pretjerano zahtjevan, izuzev ponekih matematičkih predmeta koji, ponajviše zbog profesora koji smatraju da svi sve moraju znati, nisu bili dobro provedeni. S druge strane, žao mi je što sam se pretjerano trudio znajući da ondje ipak neću ostati predugo, ali eto na kraju krajeva isplatilo se učiti i za maturu i za fakultet. Jako sam puno naučio i o životu i ljudima koji kad-tad pokažu koliko im je stvarno do tebe stalo. Sve u svemu, ne bih mijenjao ni jedan trenutak, a nadam se da ću i u budućnosti ostati pri istome mišljenju.

FOTO: Pixabay

Slično iskustvo upravo proživljava Tara, studentica koja je novinarstvo odabrala zbog sličnosti s njenim životnim pozivom, tj. prvim izborom – Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu. Iako nije njen prvi izbor, Tara iz svakog trenutka studiranja nastoji izvući ono najbolje.

– Novinarstvo sam odabrala kao svoj drugi izbor jer me uvijek zanimao novinarski svijet i mogućnost prenošenja informacija publici, što se ne razlikuje puno od uloge glumaca koji prenose emocije i svojoj doživljaj lika i njegove priče na publiku. Osim toga, ovaj fakultet mi se iznimno svidio jer mislim da puno možemo naučiti od profesora koji prenose upijeno znanje iz prve ruke koje su stekli na svojim životnim putevima, a kao posebnost fakulteta istaknula bih česta gostujuća predavanja stranih profesora čime se šire naši vidici.

Isto tako, Tara navodi kako je motivacija za glumom i dalje jaka te dodaje kako je svako iskustvo studiranja jedinstveno i posebno.

– Moja motivacija za Akademiju dramske umjetnosti i dalje je vrlo snažna bez obzira što trenutno nemam vremena posvetiti se toliko glumi dok studiram. Općenito mislim da je upisivanje fakulteta koji nije prvi izbor, pogotovo ako je prvi izbor nedostižan jer su kvote minimalne, odlična stvar jer na taj način otkrivate i neke svoje talente kojih prije niste bili svjesni i uz to možete upoznati ljude i steći odlična poznanstva koja će vam u budućnosti u jednom trenutku sigurno dobro doći. Čak i ako vam upisani fakultet nije bio prvi izbor, mislim da puno možete naučiti o sebi i drugima u tih godinu dana i steći neko drugo iskustvo studiranja na drugom fakultetu i prema tome uspoređivati svoja buduća životna iskustva.

FOTO: Pixabay

Bez obzira na tržišno stanje, potrebno je slušati srce

Početkom 2019. Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuku za povećanje i smanjenje upisnih kvota na sveučilišnim i stručnim studijima koja se temelji na statističkoj analizi tržišta rada. Istini za volju, neka su se zanimanja i struke u gotovo svim područjima Republike Hrvatske pokazala izrazito popularnima i traženima unatoč prenatrpanosti na radnome tržištu. Upravo se zato, iz godine u godinu, smanjuju kvote za sveučilišne studije društvenog usmjerenja poput novinarstva, filozofije, politologije i kulturologije. S druge je strane, kako stoji u preporuci, potrebno povećavati kvote na studijima prirodnog usmjerenja. Prema tome, studenti bi trebali odvagnuti koliko im je važno u životu osjećati se ispunjeno i raditi ono što su oduvijek htjeli u usporedbi s trenutnom situacijom i povećavanjem, odnosno smanjenjem upisnih kvota na željenim studijima te razmisliti o tome kako mogu izvući najviše iz svega i stvoriti si temelje za kvalitetan i ispunjen život.

Komentari na članak

Vezani članci

Mateja Špoljar, Erasmus+

Erasmus+ iskustvo iz Portugala

„Portugalci imaju odličnu glazbu, hranu i vino, a gdje ima toga, zabava je zagarantirana”

Mateja Špoljar je zahvaljujući Erasmus+ programu provela semestar u Portugalu. S nama je podijelila svoja iskustva i dala savjete kako boravak u inozemstvu iskoristiti na najbolji mogući način.

Pisanje, životopis, sastanak

Predavanje namijenjeno studentima

U zagrebačkom se Studentskom centru održava interaktivno predavanje o izradi životopisa

Studenti na predavanju, koje će se 14. ožujka 2019. održati u Studentskom centru u Zagrebu, imaju priliku naučiti sve o pisanja životopisa.

Ted ideas

Iskustvo Južnokorejke Suki Kim

Kako je podučavati engleski u Sjevernoj Koreji?

Suki Kim, profesorica engleskog jezika, mlada djevojka rođena i odrasla u Seulu, prijestolnici Južne Koreje, doživjela je iskustvo podučavanja na isključivo muškom sveučilištu u Pyongyangu, Sjevernoj Koreji. 

Stručna praksa

AIESEC Osijek iskustva

ISKUSTVO SA STRUČNE PRAKSE: „U budućnosti bih volio pokrenuti vlastiti posao i vjerujem da će mi ovo iskustvo pomoći u tome“

Mnogi mladi i obrazovani ljudi danas su u potrazi za poslom, a studenti ne vide budućnost kada jednog dana izađu s fakulteta. Zbog toga se sve više studenata odlučuje za odlazak na stručnu praksu, a jedan od njih je i Adis Sarilar. Pročitajte njegova iskusta s AIESEC prakse.

Erasmus iskustvo - Litva

Intervju: Tina Hrubi

Erasmus iskustvo iz Litve

"Predivno je iskustvo upoznati nova mjesta, ljude, kulture i običaje, stoga preporučujem svima da se odluče pomučiti s papirologijom potrebnom za prijavu za Erasmus jer će im se svakako isplatiti."