Intervju s Darkom Rundekom

„Očekujte festivnu atmosferu na Pozitivcu, bez previše balada“

Darko Rundek

Ususret 12. Pozitivnom koncertu, popričali smo s Darkom Rundekom. Rundek Cargo triju ovo će biti premijeran nastup na Pozitivcu.

Iako je već gotovo četrdeset godina na glazbenoj sceni, njegova želja za nastupima i stvaranjem albuma ne jenjava. Nakon pet albuma s Haustorom, tri solo albuma i drugih izdanja, Darko Rundek najavio je i vjerojatni izlazak trećeg albuma Rundek Cargo trija nakon albuma Plavi avion i Mostovi. Na 12. izdanju Pozitivnog koncerta počastit će zagrebačku publiku, kako je i sam rekao, festivnijim koncertom, gdje će dijeliti pozornicu s Luce, Josipom Lisac i Bajagom. Tim povodom popričali smo s njim o Pozitivnom, nadolazećim projektima, a i o njegovim studentskim danima, glazbenoj sceni, njegovom stvaralaštvu, pa čak i o političkom stanju.

S obzirom da je ovo intervju za studentski portal, idemo derati po Vašim studentskim danima. Kako je izgledao Vaš studentski život, osobito nakon što ste sa Sacherom formirali bend Komunu? Studirali ste i književnost jedno vrijeme i bili urednik kulturne rubrike Studentskog lista.

Pa izgledao je kao život svih drugih studenata. Dugo se spavalo kad se baš nije moralo ići na predavanja na Akademiji. Pa mislim, bilo je dosta uzbudljivo to vrijeme kada je bio Studentski list, a ostalo je bilo kako i drugim studentima. Niš' specijalno.

Vjerojatno ste znali izaći u Lapidarij, Kulušić...

Pa da. Zapravo, mi smo negdje u početku znali ići to se zvao Centar za kulturnu djelatnost omladine preko puta Botaničkog vrta. Tamo su bile tri velike sobe koje su gledale na Botanički vrt. To je bila neka vrsta kluba, u kojem je srednja soba bila za svirku i tu su znale biti dobre jazz svirke, razne tribine. Dobro su improvizirali tu jazzari, a tu su još bili Lap, Kulušić.

U jednom ste intervjuu rekli kako slušate radio Student, stoga ste sigurno upoznati s današnjim glazbenicima koji se probijaju. Biste li mogli usporediti glazbenu scenu Zagreba krajem sedamdesetih, kada je počeo novi val, s ovom današnjom?

Tada je bilo dosta festivala na koje su se prijavljivali mladi bendovi, tog i sada ima. Nisam sada bio na niti jednom, znam da u Karlovcu ima neko natjecanje za mlade bendove. I vidim s vremena na vrijeme da postoje platforme gdje se ti mladi bendovi mogu pojaviti i svirati pred publikom, ali nisam imao vremena pogledati, dosta sam malo u Zagrebu. Bio sam dosta nedavno u Vinylu na No!Mozzartu, malo sam slušao, Porto Morto su nam bili gosti kada smo svirali gore na Griču i taj cijeli Jeboton sam malo pogledao na YouTubeu. Dobivam od Nimba, oni što rade u Muzeju za suvremenu umjetnost, oni isto dovode bendove koji su kvalitetniji, a ne može ih se bilo gdje čuti. Imam više informacija koje su slika i tekst, ali nisam stigao poslušati, ali imam dojam da ima dosta bendova koji mogu pokazati nešto, no za dosta bendova nisam čuo.

A kada ste bili mlađi, koji su vam bili najdraži izvođači? Može li se reći da ste imali neke uzore koji su utjecali na vas ili? 

Slušao sam u to vrijeme The Clash, Talking Heads, Laurie Anderson je izvršila veliki utjecaj, slušao sam i Boba Marleyja, a od domaćih mi je bendova Šarlo akrobata bio vrlo inspirativan, pa i album Odbrana i poslednji dani Idola bio je još jedan inspirativan album. Kad sam bio baš klinac, volio sam slušati američki folk, Dylana, Stevensa.

Mnogi vas etiketiraju kao jednog od najcjenjenijih autora na hrvatskoj glazbenoj sceni. Koje autore, izvođače vi u Hrvatskoj najviše cijenite? Imamo li mi nekog poput Cohena i Dylana čiji bi stihovi mogli završiti u čitankama za osnovnu školu?

Dedić je sigurno jedan od tih. Stublić isto ima lijepih pjesama. Imamo dobrih tekstopisaca, poput Britvića, ali oni nisu te svoje pjesme pjevali.

Prebacimo se na Rundek Cargo Trio. Može se reći da ste s tim projektom došli na svoje, manje instrumenata i intimnija atmosfera. S kojim ste se pjesmama s albuma Plavi avion i Mostovi najviše povezali? Koje vam je najdraže izvoditi na koncertima?

S Plavog aviona – Sanjala si da si sretna i Znak, te smo dvije na koncertima najviše svirali, a volim i U borbi sa silama, isto s Plavog aviona.

A s Mostova?

S Mostova su mi najdraža Clouds, Ima ih, Ne zaboravi me.

Kada ste već spomenuli pjesmu Ima ih, ona odlično dočarava stanje u zapadnim zemljama. Kako biste opisali stanje u Hrvatskoj, svijetu, što biste mladima preporučili?

Nekako se sve to promijenilo. Srednje obrazovanje i job više nisu baš realna perspektiva za mladoga čovjeka, a nisu niti efikasna. Informacijski je sve dostupnije, tako da mi se čini ako nekoga nešto zanima, može se svašta novo naučiti i sresti svakakve ljude bez da se hoda formalnim, institucionalnim putevima. Ljudi mogu preuzeti inicijativu. Mislim da je vrijeme da si ljudi izmisle posao, biznis, projekt kojim će se baviti samostalno, ne čekajući da ih netko zaposli. Ovo vrijeme iziskuje puno više inicijative i svjesnosti. Mislim da sistemi pucaju po svim šavovima. Mislim da je važno da se ljudi okrenu prema onome što je realno – zemlja, hrana, voda – a treba biti manje okrenut industriji i društvenim strukturama koje će se morati uskoro raspasti.

Vratimo se na Mostove. Otkrili ste nam koje Vam je pjesme najdraže izvoditi, a za koje smatrate da ih je publika najbolje prihvatila?

Ove koje sam i nabrojao. I Don Juan, to mi je nekako lijepa pjesma i meni kao starom čovjeku to je nekako pubertetska pjesma pa je lijepo to nekako podijeliti. Mislim da publiku uzbuđuje Clouds, Ima ih, to je to što mi je najvažnije. Vitamini nekako k'o da nisu našli svoju publiku. Uvijek se pojavi netko tko kaže da se to vrti u krug. Ima ih uvijek odjekne, sala se nekako naelektrizira, i Clouds. Nekad smo otvarali koncerte sa Džaba, i to mi isto dobro sjedne na početku, a uz Clouds se nekako mogu transformirati u neku višu sferu. Indijska nam nekako ne uspjeva na koncertima, uvijek bude neke napetosti.

Mostove ste snimili u Povljima na Braču. Koliko ambijent utječe na stvaranje glazbe. Gdje i kada bi kod vas dolazilo da najveće kreativne eksplozije, s obzirom da ste djelovali i u Zagrebu, Parizu?

Svuda pomalo. Možda su Povlja utjecala na to da su nam dala neki mir, znalo je biti pusto i mogli smo se fokusirati na posao, makar ne vidim da su se tu pojavili ambijenti, neka slika u pjesmama. To je bilo nomadski. To je kreativni proces i mislim da je dobro da čovjek mijenja ambijente.

Koji su vam životni trenuci najviše donijeli inspiracije?

Nema tu nekog pravila. Pravilo je da nema pravila zapravo. Kreativni momenti mogu se dobiti negdje uzvišeno, a to je u prirodi. Čim misliš da si smislio neki efekt, on je već neupotrebljiv.

Kakvi su daljnji planovi benda? Neki novi album na vidiku?

Sad se nešto dogovaramo da ćemo možda u siječnju ili veljači napraviti prvi session. Vidjet ćemo hoće li to biti u Zagrebu ili Puli. Mislim da je važno da odaberemo prvo prostor koji dobro zvuči.

Što se koncertnih prostora tiče, gdje vam je najdraže nastupati?

Sinoć smo nastupili u Zaprešiću u Pučkom učilištu, to je kazališna i kino dvorana. Ti društveni domovi zapravo su najbolji.

Na koncertima kombinirate i novije pjesme s onima iz vaše solo karijere i Haustor faze. Izvođenje starijih pjesama svojevrsna je kompenzacija publici ili još uživate izvodeći starije stvari?

Moram priznati da uživam. Definitivno to publika od nas očekuje, ali ni ne sviramo puno starih pjesama, možda četiri ili pet, tako da nemaju one značajan udio u cijelom repertoaru. Ja bi mogo da mogu mi je onako lijepo svirati. Veseli me kako publika još sluša ove starije pjesme Haustora, tako da je i veselje u toj razmjeni.

Što ćete servirati publici na Pozitivnom koncertu?

Mislili smo složiti najtipičniji mogući repertoar. Kad je neka fešta, onda nećeš baš svirati previše balada, treba biti više festivna atmosfera.

Komentari na članak

Vezani članci

Richard Nixon

Na današnji dan

Novinari srušili s vlasti američkog predsjednika

Liste nedjela koje je počinila Nixonova administracija ne bi se posramili ni šefovi velikih kriminalnih organizacija. Bilo je tu iznude, podmićivanja, prisluškivanja telefona, uništavanja dokaza, poreznih prijevara, korištenja tajnih agencija i novca građana u privatne svrhe. 

Ljeto u AMZ-u

Ljeto u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Veličanstveni bečki muzej, puste ulice Istanbula i stari Zagreb u lapidariju AMZ-a

Projekcije filmova i popularna predavanja Milane Vuković Runjić i Daniela Rafaelića očekuju vas od 10. do 13. srpnja u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Crni konj

Na današnji dan

Rođena Anna Sewell, autorica jednoga od najljepših romana o životinjama

Na današnji dan 1820. rođena je autorica romana koji se bori za prava životinja te nas podučava univerzalnim vrijednostima.

Pitaya solutions, FOTO: Pitaya solutions

Intervju s mladim osječkim inovatorima

„Diploma sama po sebi neće čovjeka zaposliti, već njegova interaktivnost“

Dok razni portali svakodnevno objavljuju kako na osječkom kolodvoru roditelji ispraćaju svoju djecu koja „trbuhom za kruhom“ putuju ponajviše u Njemačku, ali i ostale dijelove Europe i svijeta, Matias, Kristijan i Nikola o inozemstvu razmišljaju samo kao o tržištu gdje će izvoziti svoje proizvode i gdje bi imali svoje podružnice. U interesu im je proizvoditi i zapošljavati u Hrvatskoj gdje će i ostati sjedište tvrtke.

Career speed dating 2016

Udruga eSTUDENT

Career Speed Dating omogućio kandidatima da se „brzopotezno” predstave budućim poslodavcima

– Kao film Hitch, samo za zapošljavanje. Životopisi, vještine, osmjesi i suze. Osam sati na rubu sjedala. Najoriginalniji hiring event na kojem smo bili ove godine. – kaže Davor Sutić iz Hashcodea.