Informativni petak: mobilnost mladih

Kad Erasmus krene nizbrdo: Iskustva studentica iz Litve, Škotske i Hrvatske

Zastave EU

Kako bi se priznao predmet s Erasmusa, mora se podudarati u programu i ishodima učenja barem 70 posto s onim s matičnog fakulteta. Iznimka su izborni predmeti za koje ne vrijedi to pravilo. Pitali smo tri studentice iz Hrvatske, Škotske i Litve kakva su njihova iskustva.

Studenti se s Erasmusa gotovo uvijek vrate prepuni doživljaja, novih poznanstava i iskustava, dugo prepričavaju kako im je dobro bilo i većina bi ponovila iskustvo. No što kad stvari krenu nizbrdo?

Ana Imbriovčan studira novinarstvo, a na Erasmus je otišla u Poljsku te je od početka znala da joj sve prikupljene ECTS-e neće priznati na matičnom fakultetu. Uvjeti za izlazak na ispit iz obveznog kolegija bili su dolasci na seminar i predan seminarski rad. Ipak se iznenadila kad je u pola semestra saznala da će moći izaći na ispit, no kolegij neće moći položiti s ocjenom većom od – dovoljan.

– Tog sam semestra na matičnom fakultetu upisala pet kolegija, a za njih dva uspjela sam pronaći slične kolegije na stranom sveučilištu. Najviše problema bilo je oko jednog kolegija jer smo u samom početku dobili informaciju da nećemo imati mogućnost polaganja istog nakon povratka, već da ga automatski prenosimo na sljedeću godinu. Kasnije su se stvari promijenile, ali ja sam se pomirila sa sudbinom i upravo sada slušam taj kolegij.

Što kaže pravilnik?

Prema Pravilniku o međunarodnoj mobilnosti, koji je na snazi od travnja 2017, obvezni se predmet priznaje ako se preklapa u programu i ishodima učenja barem 70 posto te ako je student iz istog položio ispit. Broj stečenih ECTS bodova i dobivena ocjena također se priznaju.

– Što se tiče priznavanja ostalih kolegija, barem u mojem slučaju, sve je prošlo u savršenom redu. Priznati su mi svi bodovi koje sam ostvarila na razmjeni. Dio je iskorišten za priznavanje dva kolegija prošle godine, a ostatak za priznavanje jednog izbornog kolegija ove akademske godine – objasnila je.

U slučaju da se predmeti podudaraju u manje od 70 posto, a student je položio ispit, priznat će mu se stečeni ECTS bodovi i ocjena, ali kao izborni predmet. Priznati izborni predmeti ne trebaju odgovarati ponudi izbornih predmeta na matičnoj instituciji, stoji u Pravilniku.

Studenti koji dođu u Hrvatsku moraju se prilagoditi

Nije lako ni stranim studentima kad dođu u Hrvatsku i suoče se s problemima na kakve su naši studenti već navikli. Potvrđuje to i Migle Smirnovaite koja je u Zagreb došla iz Litve i ovdje je provela zimski semestar ove akademske godine Predmete je, kao i svi erasmusovci, birala unaprijed, no ovdje ju je dočekalo iznenađenje – neki se nisu izvodili jer ih nije upisalo dovoljno ljudi.

– Tjedan dana prije nego što su počela predavanja, saznala sam da neki predmeti više nisu dostupni jer se nije prijavilo dovoljno studenata. U isto sam vrijeme saznala da mogu izabrati više kolegija s više fakulteta. Prošlo je oko mjesec dana dok nisam upisala dovoljno ECTS-a.

Migle priznaje da je to mogla učiniti za tjedan dana, no htjela je upisati predmete koji su je stvarno zanimali i koji su povezani s njenim smjerom, a to je kreativna komunikacija.

– Slala sam puno e-mailova i odlazila na više fakulteta kako bih upisala 30 ECTS-a i sve uklopila u logičan raspored. Na kraju sam slušala predavanja na tri fakulteta, skupila više od 30 bodova i svi su mi priznati na matičnom sveučilištu, tako da je vrijedilo svog tog stresa. – dodala je.

Na europskim sveučilištima stvari funkcioniraju drugačije

Margareta Rončević u Škotskoj studira međunarodne odnose i francuski, a trenutno je u Francuskoj na jezičnoj razmjeni. Kaže da joj zbog toga nije bilo bitno koje je predmete odabrala.

– Oba faksa su mi već priznala predmete na početku semestra. Imam par prijatelja koji su morali pronaći što sličnije predmete kao kod nas na faksu, ali po njihovom i mom iskustvu ne prave baš puno problema oko toga.

Članak je objavljen u sklopu serije članaka Informativni petak: mobilnost mladih pokrenute projektom Kutak za informiranje mladih, koji provodi udruga Studentski informativni kutak uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Komentari na članak

Vezani članci

Knjižnica

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Studenti plaćeni jer studiraju?!

Obrazovanje je potpuno besplatno. Studenti u jednom semestru moraju odraditi praksu (internship), za koju dobiju normalnu plaću (nije da oni moraju nekome platiti jer će raditi…). Nakon što se odsele od svojih roditelja (nekad između 18. i 21. godine) država im plaća stan, režije, hranu, daje im džeparac. Studenti mogu tako „zaraditi“ i do 6000 kruna (6120 kuna) mjesečno.

https://www.pinterest.com/pin/7459155618863961/

Work & Travel USA: intervju sa studenticom Veronikom

Radite i putujte po Americi, ali budite na oprezu i čitajte između redaka

Work and Travel USA program je kulturne razmjene studenata koji omogućuju studentima iz cijelog svijeta da tijekom ljetnih mjeseci borave u Americi i da tamo obavljaju poslove sezonskog karaktera. Da bismo dobili informacije iz prve ruke, porazgovarali smo s osječkom studenticom Veronikom.

Razmjena mladih "Balkan identity of youth"

Projekt „Balkan identity of youth”

Sudjelujte u međunarodnoj razmjeni mladih u Rumunjskoj

Razmjena mladih je izvrsna prilika za stjecanje iskustva timskog rada u međunarodnom okruženju, upoznavanje mladih iz različitih kultura te usavršavanje engleskog jezika.

Career Boot Camp slika 1

U tijeku su prijave za 4. Career Boot Camp

Iskustva s 3. Career Boot Campa – i ti se još stigneš prijaviti za četvrti!

Ako niste sigurni želite li se prijaviti, zasigurno će vam iskustva sudionika 3. Career Boot Campa pokazati sve pozitivne strane kampa.

Aveiro VI

Erasmus iskustvo: Lucija Marić

Portugal – usredotočenost na konkretno i praktično znanje

Lucija je iskustvo odradila u gradu Aveiru, na istoimenom sveučilištu. S obzirom na to da samo Španjolska i Portugal nude turističke smjerove, a s Portugalom je ostvarila lakšu komunikaciju, Lucija je potaknuta da se otisne u nepoznate vode.