Informativni petak: mobilnost mladih

Kad Erasmus krene nizbrdo: Iskustva studentica iz Litve, Škotske i Hrvatske

Zastave EU

Kako bi se priznao predmet s Erasmusa, mora se podudarati u programu i ishodima učenja barem 70 posto s onim s matičnog fakulteta. Iznimka su izborni predmeti za koje ne vrijedi to pravilo. Pitali smo tri studentice iz Hrvatske, Škotske i Litve kakva su njihova iskustva.

Studenti se s Erasmusa gotovo uvijek vrate prepuni doživljaja, novih poznanstava i iskustava, dugo prepričavaju kako im je dobro bilo i većina bi ponovila iskustvo. No što kad stvari krenu nizbrdo?

Ana Imbriovčan studira novinarstvo, a na Erasmus je otišla u Poljsku te je od početka znala da joj sve prikupljene ECTS-e neće priznati na matičnom fakultetu. Uvjeti za izlazak na ispit iz obveznog kolegija bili su dolasci na seminar i predan seminarski rad. Ipak se iznenadila kad je u pola semestra saznala da će moći izaći na ispit, no kolegij neće moći položiti s ocjenom većom od – dovoljan.

– Tog sam semestra na matičnom fakultetu upisala pet kolegija, a za njih dva uspjela sam pronaći slične kolegije na stranom sveučilištu. Najviše problema bilo je oko jednog kolegija jer smo u samom početku dobili informaciju da nećemo imati mogućnost polaganja istog nakon povratka, već da ga automatski prenosimo na sljedeću godinu. Kasnije su se stvari promijenile, ali ja sam se pomirila sa sudbinom i upravo sada slušam taj kolegij.

Što kaže pravilnik?

Prema Pravilniku o međunarodnoj mobilnosti, koji je na snazi od travnja 2017, obvezni se predmet priznaje ako se preklapa u programu i ishodima učenja barem 70 posto te ako je student iz istog položio ispit. Broj stečenih ECTS bodova i dobivena ocjena također se priznaju.

– Što se tiče priznavanja ostalih kolegija, barem u mojem slučaju, sve je prošlo u savršenom redu. Priznati su mi svi bodovi koje sam ostvarila na razmjeni. Dio je iskorišten za priznavanje dva kolegija prošle godine, a ostatak za priznavanje jednog izbornog kolegija ove akademske godine – objasnila je.

U slučaju da se predmeti podudaraju u manje od 70 posto, a student je položio ispit, priznat će mu se stečeni ECTS bodovi i ocjena, ali kao izborni predmet. Priznati izborni predmeti ne trebaju odgovarati ponudi izbornih predmeta na matičnoj instituciji, stoji u Pravilniku.

Studenti koji dođu u Hrvatsku moraju se prilagoditi

Nije lako ni stranim studentima kad dođu u Hrvatsku i suoče se s problemima na kakve su naši studenti već navikli. Potvrđuje to i Migle Smirnovaite koja je u Zagreb došla iz Litve i ovdje je provela zimski semestar ove akademske godine Predmete je, kao i svi erasmusovci, birala unaprijed, no ovdje ju je dočekalo iznenađenje – neki se nisu izvodili jer ih nije upisalo dovoljno ljudi.

– Tjedan dana prije nego što su počela predavanja, saznala sam da neki predmeti više nisu dostupni jer se nije prijavilo dovoljno studenata. U isto sam vrijeme saznala da mogu izabrati više kolegija s više fakulteta. Prošlo je oko mjesec dana dok nisam upisala dovoljno ECTS-a.

Migle priznaje da je to mogla učiniti za tjedan dana, no htjela je upisati predmete koji su je stvarno zanimali i koji su povezani s njenim smjerom, a to je kreativna komunikacija.

– Slala sam puno e-mailova i odlazila na više fakulteta kako bih upisala 30 ECTS-a i sve uklopila u logičan raspored. Na kraju sam slušala predavanja na tri fakulteta, skupila više od 30 bodova i svi su mi priznati na matičnom sveučilištu, tako da je vrijedilo svog tog stresa. – dodala je.

Na europskim sveučilištima stvari funkcioniraju drugačije

Margareta Rončević u Škotskoj studira međunarodne odnose i francuski, a trenutno je u Francuskoj na jezičnoj razmjeni. Kaže da joj zbog toga nije bilo bitno koje je predmete odabrala.

– Oba faksa su mi već priznala predmete na početku semestra. Imam par prijatelja koji su morali pronaći što sličnije predmete kao kod nas na faksu, ali po njihovom i mom iskustvu ne prave baš puno problema oko toga.

Članak je objavljen u sklopu serije članaka Informativni petak: mobilnost mladih pokrenute projektom Kutak za informiranje mladih, koji provodi udruga Studentski informativni kutak uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Komentari na članak

Vezani članci

Zagreb service jam

Zagreb Service Jam

U 48 sati promijenite svijet i pritom naučite razmišljati izvan okvira te potaknite kreativnost

Zagreb Service Jam 29. ožujka okupit će 70-ak sudionika – od marketingaša i dizajnera, preko programera i financijaša – koji će eksperimentiranjem, međusobnom suradnjom i prijateljskim natjecanjem razviti korisne vještine.

Inspire me traži članove

„Inspire Me” konferencija traži nove članove

Postani dio tima koji inspirira mlade diljem Hrvatske

„Inspire Me” predstavlja jedinstvenu konferenciju u kojoj uspješni pojedinci iz različitih područja s mladima dijele svoje ideje, znanja te životna i poslovna iskustva.

MKT

Volonterska praksa u SIK-u

Stjecanje marketinških vještina nikad nije bilo lakše

Kampanje, analitika ili newsletter marketing — sve ovo možeš raditi u našem marketing timu! Prijavi se do 21. listopada i stekni iskustvo kojim ćeš budućeg poslodavca oboriti s nogu.

Vipnet Mladen Pejković

Vip alumni program

Prilika za prvo poslovno iskustvo u Vipnetu

Vipnet pokreće program profesionalnog i poslovnog usavršavanja pod nazivom Vip alumni, koji je prilika za stjecanje prvog poslovnog iskustva za visokoobrazovane i nezaposlene mlade.

https://pixabay.com/photos/people-girls-women-students-2557399/

Jesenski stručni seminar

Organiziraju se seminari za studente tehničkih usmjerenja koji žele učiti i putovati

BEST Zagreb pruža odličnu priliku studentima s tehničkih i tehnoloških fakulteta da jesen provedu na zabavan način, a usput i nešto nauče. Prijave su otvorene do 12. svibnja.