Razgovor sa Sarom Klanjčić

„Izradom nakita od industrijskog viška pokušavam upozoriti na ogromne količine tekstilnog otpada“

sara

Sa studenticom Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sarom Klanjčić razgovarali smo o njezinom nakitu i stanju u svijetu mode.

Društvene mreže omogućile su lakše plasiranje proizvoda svima onima koji su se upustili u proizvodnju vlastitih uradaka, odjeće, nakita. Jedna od njih je i Sara Klanjčić koja svoj nakit izrađuje od industrijskih viškova.

Odluku da će upisati Tekstilno-tehnološki fakultet donijela je još u osnovnoj školi, a Sarina ljubav prema dizajnu nastala je među ostacima tkanina bake i djeda koji su krojači.

– Od tkanina bih kao klinka radila odjeću plišanom bijelom mišu kojeg je moj brat svuda nosio. U drugoj polovici osnovne škole shvatila sam da mi je moda najdraži oblik izražavanja. tako da u slučaju ako netko ima plišanog bijelog miša i želi mu obnoviti garderobu, javite se i riješit ću vam taj problem. – rekla nam je Sara.

Sam fakultet Sari je bio koristan za razvijanje vlastitog stila, a i stvorio joj je priliku da izloži svoj rad na Tjednu dizajna. Da nije bilo kolegija Prezentacijski praktikum, možda ne bi bilo ni njezinog brenda Kindred Spirit. Nakit izrađuje, praktički, od otpada, no to ne znači da joj nakit nalikuje na smeće.

– Izrađujem nakit od industrijskog viška polikarbonata i vune, konaca koje otkupim kako se ne bi bacili ili ih dobijem. Time pokušavam upozoriti na ogromne količine tekstilnog otpada koji akumuliramo svake godine, a i smanjiti ga. Tu i tamo se nađu i ostaci tokarenja plastike i ostali iskoristivi materijali koje prenamjenim. – nastavlja Sara.

Moda je za nju zabava. Nije joj bitno nose li ljudi markiranu robu i iz koje kolekcije. Uz to, smatra da je jedan od najvećih problema modne industrije taj što su u njoj zastupljeni nerealni standardi ljepote koji se nameću ženama.

– Želim da Kindred Spirit prikazuje žene svih oblika i veličina jer zaslužujemo raznoliku reprezentaciju u svim sferama društva. Zbog toga sam u svojoj kampanji privezana kao marioneta, s vremenom shvatim da me sputavaju, prekidam niti i postajem svoja. Želim da moja odjeća i nakit usrećuju i osnažuju žene koje ga nose, ali to pokušavam postići i kroz druge dijelove brenda kao što su poruke koje pišem na papiru sa sjemenkama kojeg sama recikliram.  Neke od tih poruka su: "Try and stop me.", ˝Why not?˝, ˝Your size is XF. EXTRA FINE.˝ i tako dalje. – 

FOTO: Sara Klanjčić

Oni koji nisu u toku s događanjima u modnom svijetom, vjerojatno si u glavi vrte scene iz filma Vrag nosi pradu. Sara je otkrila koliko se ti prizori mogu primijeniti na stanje u Hrvatskoj.

– Teško je sigurno. Tržište je zasićeno i moraš se istaknuti kako bi uspio. Vjerujem da to ovisi o trudu, radu, nespavanju, originalnosti, dobrom tajmingu te sreći. Barem se nadam da sam u pravu. – 

Sara smatra kako se hrvatska modna industrija poboljšava jer ljudi postaju svjesniji važnosti kupovine domaćih proizvoda. Međutim, istovremeno je i žalosti i veseli to što je moda u Hrvatskoj dosta orijentirana na nekolicinu stilova. Žalosti je jer se baš ne nalazi u tim stilovima, a veseli jer ipak pronalazi izazov u tome.

Kada je čovjek pun ideja i pun propuha u džepovima, mašta o tome da mu se ukaže bijesno imućan mecena koji bi financirao njegov rad. Zato smo upitali Saru što bi hipotetski napravila da joj se nađe neki mecena u blizini.

– Uložila bih novac u razvijanje uređaja za filtriranje tjelesnih izlučevina za fontane jer živim u Zagrebu i imam osjećaj da postoji tržište za takav proizvod. Pokupila bih pare od toga, prodala firmu, riješila se mecene i nastavila raditi sama i dizajnirati ono što želim. To su uglavnom nosive, zabavne, drugačije i cjenovno prihvatljive stvari. Tako da ni ne bih trošila neki bijesan novac na kreacije jer mi je cilj da budu što dostupnije ljudima. – 

Kako izgleda Sarin nakit, možete provjeriti na poveznici.

Komentari na članak

Vezani članci

Marko Plavčić emisija

Marko Plavčić, član Studentskog zbora i studentski pravobranitelj

INTERVJU: „Želio bih da Dubrovnik zaživi kao studentski grad i da se studenti bolje upoznaju sa svojim pravima”

Marko Plavčić, student prve godine Odjela za komunikologiju, član je Studentskog zbora u Dubrovniku, a predstavio nam se kao studentski pravobranitelj, a i voditelj i urednik emisija na studentskom radiju UNIDU.

Skateboarding

Intervju sa zagrebačkim skejterom

"Idu na faks, ne piju, ne puše, baš briju ko na sport – to za mene nisu skejteri"

– Nekako se navučeš na to i postane nezamislivo prestati, ali opet masa njih odustane dosta ubrzo jer shvate da je malo preteško napraviti neki trik i da nije lako kak izgleda na internetu. – ističe B.D. prilikom razgovora o skateboardu.

Ivan Krželj

Intervju s najmlađim načelnikom u Hrvatskoj

Ivan Križelj, najmlađi načelnik u Hrvatskoj: „Pokrenite se politički i ne bojte se novih izazova“

Velika se pompa stvorila oko mladića koji bolji život nije tražio u primjerice velikom Zagrebu, nego svoje bolje sutra stvara sa suradnicima u maloj općini smještenoj na pola puta između Omiša i Makarske.

Menza na Cvjetnom

Studenti ekonomije ocjenjuju zagrebačke menze

„U menzi na Agronomskom fakultetu najgora atmosfera, a na FER-u najduži redovi“

Koja menza je najbolja? Koja ima hranu skoro poput mamine? U kojoj se najduže čeka u redu? Ako su vas ova pitanja ikada mučila, sada postoji rješenje. Studenti Ekonomije su se uhvatili posla i za vas recenziraju zagrebačke menze.

Alaska

Zagrebački instrumentalni trio Alaska

INTERVJU: – Novi album je u pripremi i bit će opasan. Opasan po naše zdravlje, definitivno.

Zagrebački instrumentalni trio Alaska.