Istraživanje o navikama učenja

Dok studenti otkrivaju da su skloniji učiti samostalno, psihologinja naglašava prednosti različitih oblika učenja

https://pixabay.com/en/startup-meeting-brainstorming-594091/

Rezultati istraživanja pokazali su da veći broj studenata učenju pristupa samostalno. S psihološkog stajališta oba su načina korisna te nose određene prednosti, a kako će tko pristupiti učenju stvar je individualnog izbora.

Prvi semestar lagano se približava kraju koji sa sobom, osim brojnih kolokvija, nosi i mnoštvo ispitnih rokova. Neki studenti već su prionuli na posao te se opskrbili literaturom, skriptama, energetskim pićima, kavama i cigaretama. Sljedećih mjesec dana svatko od njih na sebi svojstven način borit će se s procesuiranjem hrpe podataka.

Ponešto više o navikama učenja studenata pokušali smo otkriti putem društvenih mreža. Naime, ondje smo proveli anonimnu anketu kako bismo saznali koliko vremena studenti posvećuju učenju i rade li to češće s kolegama ili samostalno. Za kraj smo ih zamolili i da procijene korisnost učenja u grupi. Anketa je bila aktivna tijekom jednog radnog tjedna, a pristupilo joj je 400 studenata, od čega 286 žena i 114 muškaraca.

Veći broj studenata svakodnevno se posvećuje samostalnom učenju

Na pitanje o tome koliko vremena provode učeći, od ukupnog smo broja ispitanika dobili široki raspon odgovora. Međutim, kao što je vidljivo iz dijagrama, studenti koji su izjavili da ne uče na dnevnoj bazi na tankoj su granici s onima koji uče. To ujedno sugerira i da 190 sudionika svojim zadacima i obavezama ne pristupa na vrijeme. U skupini redovitih najveći je postotak onih koji će dnevno na učenje izdvojiti od jednog do dva sata, a najmanji je broj studenata koji će učenju posvetiti do jednog sata dnevno. Činjenica da će čak 10,8% ispitanika grijati stolicu više od četiri sata dnevno svakako je za pohvalu.

Veliku je pak razliku moguće uočiti između studenata koji radije uče samostalno i onih koji to rade u grupi. Čak 364 ispitanika izjavilo je da češće uči samostalno, a tek 36 njih češće uči u društvu prijatelja ili kolega.

Studenti nisu sigurni o pitanju kvalitete grupnog učenja

U sklopu ankete studenti su trebali ocijeniti slaganje s tvrdnjom da je učenje u grupi učinkovitije i bolje od samostalnog učenja. Ponuđene su ocijene od 1 do 5, pri čemu je broj 1 predstavljao odgovor Ne slažem se nimalo, a broj 5 Slažem se u potpunosti. Najveći se broj studenata smjestio u zlatnu sredinu pokazavši da nisu sigurni koji je način učenja bolji, a najmanji broj njih tvrdi da je učenje u grupi učinkovitije i bolje.

Sa psihološkog stajališta oba su načina korisna i imaju prednosti

Budući da većina studenata nije sigurna je li učenje u grupi učinkovitije od samostalnog, za stručno smo mišljenje upitali Željku Friganović Jerončić, školsku psihologinju V. gimnazije Vladimira Nazora u Splitu. Ona ističe da na to pitanje nema jednostavnog odgovora te da je to više stvar osobnih preferencija, ali i da oba načina donose nekakve prednosti. Koristi samostalnog učenja mogu se uočiti u organizaciji rada i vremena prema osobnom nahođenju, neovisno o drugima.

– Oni koji preferiraju samostalno učenje sigurno u tome vide mnoge prednosti. S učenjem će započeti kad sami procijene da je vrijeme. Netko će to učiniti puno ranije nego što većina misli da je potrebno za pripremu nekog ispita, a netko se ne može motivirati dok god ne dođe zadnji trenutak i uhvati ga panika. Osobe koje vole samostalno učenje učit će kad za to nađu vremena, kad imaju volje, učit će uz glazbu ili u tišini, ovisno o svom trenutnom raspoloženju, učit će ležeći, sjedeći za stolom ili na podu okruženi knjigama i papirima ili pak hodajući po sobi s knjigom u ruci. Stanku će napraviti kad im zatreba i trajat će onoliko koliko sami odmjere. Učit će u sebi ili naglas, vraćati se više puta na pročitano, bez potrebe da se ikome prilagođavaju.

Osvrnula se i na prednosti koje nam pružaju društvene mreže i mobilne aplikacije koje učenicima i studentima uvelike olakšavaju rješavanje zadataka, a samim time stimuliraju i proces učenja.

– Kao jedan most između učenja po modelu sam u kući i učenja s nekim drugim vrijedi spomenuti i danas općeprihvaćen i raširen oblik suradnje i pomoći u učenju koji se odvija putem društvenih mreža i raznih aplikacija, pri čemu se, unutar u te svrhe formirane grupe, može pitati ono što je nejasno, poslati drugome sliku riješenog zadatka radi uspoređivanja, poslati bilješke koje nekome nedostaju, glasovnu poruku s objašnjenjem zadatka ili dijela gradiva i štošta drugo.

FOTO: Učenje putem aplikacija / Pixabay

Glavne prednosti grupnog učenja u odnosu na samostalno školska psihologinja pronalazi u poticajnom okruženju, međusobnoj motivaciji i stvaranju radne atmosfere.

– Oni koji pak, za razliku od virtualnog, preferiraju stvarni kontakt te rad u paru ili grupi, pažljivo će za to birati društvo kako bi uspješno izbalansirali učenje i zabavu te kako bi bili sigurni da su u poticajnom okruženju. Jedna od prednosti je odmah vidljiva, a to je međusobno motiviranje koje prati ovu zajedničku borbu za pojedinačni uspjeh. Ovakvo će učenje omogućiti razvoj kvalitetne rasprave, kritičkog mišljenja i sagledavanje stvari iz tuđe perspektive jer će možda baš druga osoba iznijeti informaciju na način koji se može brže shvatiti i zapamtiti. Osim toga, to će biti i prilika za dobivanje povratne informacije o vlastitim strategijama učenja i o stupnju naučenog. Sve navedeno pomoći će u stvaranju dobre radne atmosfere koja, da cijelu stvar zaokružimo, opet može pozitivno utjecati na motivaciju. Ako još znamo da se, prema nekim procjenama, zapamti 10% onoga što se pročita, 20% onoga što se čuje, 50% onoga što se vidi i čuje, a čak 90% onoga što se poučava druge, zaključak o korisnosti učenja u paru ili grupi sam se nameće.

Za kraj dodaje da smo odmalena upućeni na samostalno učenje i kako ne bi bilo loše isprobati i druge načine kako bi svatko procijenio koji je za njega bolji. Sada kada ste svjesni prednosti ovih pristupa učenju, ostaje vam samo odabrati koji vam više odgovara i u svakom slučaju baciti se na posao jer ispiti samo što nisu stigli. 

Komentari na članak

Vezani članci

Ljeto

Lucija Adžić

Ispitne muĆnine i vrućine

Bolonja nas je dotukla. Nije da znam kako je bilo prije, al za sve je kriva bolonja. Ne mi koji nište ne učimo dok se živa ne digne do 35.

Putovanje

Rezultati istraživanja

Dok 85% srednjoškolaca ide na maturalac, samo 29% studenata odlazi na apsolventska putovanja

Kakva je praksa odlazaka na izlete, maturalce i apsolventska putovanja, istražio je Educentar i dobio zanimljive rezultate. Provjerite ih!

Probni ispiti, Algebra

Probna državna matura

Maturanti ove godine bolji iz hrvatskog, lošiji iz engleskog, matematika ostala bauk

Značajno je pala uspješnost rješavanja ispita iz engleskog, predmeta s kojim maturanti tradicionalno imaju najmanje problema, dok se poboljšanje rezultata vidi na ispitu iz hrvatskog. Matematika je i dalje najveća prepreka maturantima te na probnim ispitima iz ovog predmeta i dalje ostvaruju najlošije rezultate u usporedbi s drugim predmetima. Istovremeno, 33% učenika izjavilo je kako se u ovom trenutku još uvijek nisu počeli spremati za državnu maturu.

OTP banka

Savjeti za produktivnije studiranje

Greške koje biste trebali izbjegavati na fakultetu

Nešto što je tipično za svakog studenta jest odgađanje obaveza i ona poznata "sutra ću". Naravno, sve ovisi o vašim sposobnostima i mogućnostima da nadoknadite zaostale obaveze (bilo na faksu ili na studentskom poslu).

Povjerenje

Zaklada Marije pomoćnice

Novi natječaj za stipendije studentima i učenicima slabijeg imovinskog stanja

Stipendije za učenike osnovne i srednje škole iznose 500 kuna, a za studente 1500 kuna te se isplaćuju tijekom 10 mjeseci. Prijave traju do 24. studenog.