LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Kakvi su zapravo Šveđani?

Stvari koje morate znati prije odlaska u Švedsku

Oduvijek su vas privlačile nordijske zemlje, a osobito Švedska? Bilo da se spremate na putovanje, razmjenu studenata ili odlazite trbuhom za kruhom donosimo 20 stvari koje morate znati prije nego krenete.

Oduvijek su vas privlačile nordijske zemlje, a osobito Švedska? Bilo da se spremate na putovanje, razmjenu studenata ili odlazite trbuhom za kruhom donosimo 20 stvari koje morate znati prije nego krenete.

Švedska se nalazi na sjeveru Europe, na Skandinavskom poluotoku. S populacijom nešto većom od 9 540 065 stanovnika najnapučenija je u nordijskoj regiji.

Švedska privlači veliki broj ljudi visoko razvijenim sustavom socijalne skrbi, visokim životnim standardom i jednim od najviših prosječnih dohodaka na svijetu.

Općenito se smatra modernom i liberalnom zemljom u kojoj se pripadnici različitih kultura osjećaju dobro prihvaćeni i slobodni. No bez obzira na raznolikost postoje neke društvene norme na koje se treba pripremiti: 


1. Šveđani obožavaju kavu
Statistika Međunarodne organizacije za kavu kazuje da malo tko voli kavu kao Šveđani. Prema podacima iz 2012. prosječan Šveđanin konzumira čak 7,32 kila kave (prosjek EU je 4,83 kila po glavi). Ispijanje kave njeguju kroz tradiciju nazvanu „fika“. Ona nije ništa drugo nego sastanak prijatelja, kolega ili obitelji uz kavu i poslasticu, a većina Šveđana će uživati u bar jednoj dnevno.


2. Stani u red!
Ljekarne, banke, referade, prodavaonice, javne službe, kolodvori i slična mjesta će vam često testirati živce zbog čekanja u dugim redovima. Srećom, mnoge tvrtke imaju terminale za izdavanje kartica s rednim brojevima koji uvelike pomažu vremenskoj orijentaciji te rješavaju problem dugotrajnog stajanja na nogama.
 

Ljudi u redu
 
FOTO: thejakartapost
 
 

3. Nije krucijalno govoriti švedski
Postoji velika vjerojatnost da živite u državi, a ne naučite ni riječi švedskog. Šveđani su naširoko poznati po poznavanju engleskog jezika. Zbog toga učenje švedskog može potrajati. No, ipak za potpunu integraciju u društvo potrebno ga je naučiti. Najlakša opcija je prijava na SFI (Swedish for immigrants) tečajeve koje možete potražiti u jednom od 290 općinskih ureda.

Što ranije u shopping

4. Kupite sve što vam je potrebno prije 17 sati
Većina trgovina zatvara dosta rano. Ovo osobito vrijedi za vikend. Zato ako morate u kupovinu, obavite to prije 5 poslijepodne. Mnogima tad završava radno vrijeme pa ćete izbjeći ogromne gužve. Kasnije će malo koja trgovina raditi, a da nije benzinska crpka.

5. Često ćete jesti hranu iz tuba za pastu za zube
Prodavaonice u Švedskoj će vas iznenaditi namirnicama koje pakiraju u tube. Osim majoneze i senfa u tubama se nalaze i kavijar te razni začini.

6. Očevi guraju kolica
Čak i kad je riječ o ravnopravnosti spolova Švedska je među vodećim državama u svijetu. Očevi često pristaju na ostajanje kod kuće i odgoj tek rođene djece. Osim toga od dopuštenih 480 dana roditeljskog dopusta,  Švedska nudi mogućnost podjele tog vremena između majke i oca.

Otac i dijete
 
FOTO: colourbox
 
 

Pravo javnog pristupa

7. Šveđani rado provode vrijeme vani
Tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvjete postoji barem jedna aktivnost u kojoj možete uživati na otvorenom. Čak postoji zakon u švedskom ustavu, „Allemansrätten“ – pravo javnog pristupa – koji omogućuje svim ljudima da se slobodno kreću čak i na privatnim posjedima. Smiju na otvorenom kampirati tijekom noći, a dozvoljeno je i branje gljiva i plodova. To pravo donosi i odgovornost da odgovorno postupaju s tuđom florom i faunom. Najbolje je objašnjeno frazom: Ne ometaj, ne uništavaj!. Ovakvo ponašanje je postojalo i prije donesenog zakona jer je dio kulturnog nasljeđa koje je s vremenom evoluiralo te postalo općeprihvaćeno.

8. Mnogi obrti prestaju s radom u srpnju
U Švedskoj nerijetko možete naići na restoran ili trgovinu koja je zatvorena čitav mjesec. Ovakvo što je često u srpnju kad zaposlenici iskorištavaju čitav svoj četiri do šest tjedana dug godišnji odmor.

9. Lagom
„Lagom“ je švedski društveni kodeks ponašanja. U slobodnom prijevodu bi značio „umjereno“, „upravo dovoljno“, „prikladno“ i slično. Kad se koristi za opis ponašanja u društvu označava miješanje ili stapanje u društvo bez prevelikog pokazivanja osjećaja.

Zagrebački fakultet pozvao studente „na kavu” kako bi mogli opušteno pričati s upravom


Izbor za Pjesmu Eurovizije

10. Melodifestivalen
Nacionalni događaj na kojem se bira švedski predstavnik za Eurosong. Održava se od veljače do ožujka i može se reći da ujedinjuje čitavu naciju. Vrlo je dobra distrakcija u dugim i mračnim zimskim noćima pa je izrazito popularan među Šveđanima. Kad je riječ o Eurosongu, ne može se reći da je jednako popularan. U isto vrijeme počinje i Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu.



Švedski pobjednici na Eurosongu 1974.: ABBA, „Waterloo“


11. Pronađite najbližu IKEA prodavaonicu
IKEA je jedna od rijetkih lanaca trgovina u kojima možete po pristupačnim cijenama kupiti namještaj i hranu. Mnogi od njih nude i besplatan prijevoz od centralnih lokacija do prodavaonica i natrag, pa je definitivno korisno pronaći sebi najbližu.

12. Skidajte cipele pri ulasku u privatne rezidencije
Neki kažu da je ova tradicija nastala jer Šveđani provode dosta vremena na otvorenom tijekom zime pa su im cipele često prljave, dok drugi tvrde da na taj način pokazuju poštovanje prema nečijem domu. Bez obzira na razlog, ovo je navika koju je dobro što prije usvojiti.

13. Zime su hladne i mračne
Zbog geografske lokacije Švedska ima hladne i mračne zime. U sjevernijim dijelovima zemlje koji su iznad sjeverne polarnice tijekom zime je vrijeme polarne noći. To znači da dnevno dobijete otprilike tri sata sunca. Ali ako preživite tu grubu zimu, od svibnja do kolovoza ćete biti više nego zadovoljni. Dani traju dugo i temperature su ugodne što Švedsku čini jednom od najljepših mjesta na svijetu.

Stockholm
 
FOTO: at-web
 


Dijeli se bavarska stipendija i to za nekoliko europskih država, uključujući i hrvatske studente


14. Dolazite na vrijeme
Bez obzira idete li na razgovor za posao ili je u pitanju prijateljska fika – Šveđani jako cijene točnost. Sastanci će početi točno kad je zakazano i vlak će otići bez obzira jeste li stigli ili ne.

15. Država drži monopol nad alkoholom
U restoranima i barovima možete uvijek kupiti alkoholna pića, ali ako želite u privatnosti doma piti neki jači alkohol imate samo jedan izbor. Postoji otprilike 400 državnih prodavaonica – Systembolage – u kojima ga možete legalno nabaviti.

16. Dvaput razmislite prije bacanja plastične vrećice
Recikliranje je za Šveđane najprirodnija stvar na svijetu. Većina prodavaonica naplaćuje plastične ili papirnate vrećice da bi smanjili količinu otpada i potakla ljude na reciklažu.
 

Recikliranje u Švedskoj
 
FOTO: mesym
 


17. Voda iz slavine je pitka
Švedska je među rijetkim preostalim državama na svijetu u kojoj je voda iz slavine pitka. Zbog toga ne troše novac na flaširanu vodu, a plastične boce u otpadu ne stvaraju ekološki problem.

U jeansu na posao

18. Ležerno odijevanje
Svakodnevna moda u Švedskoj je jednostavna i ležerna. Takav koncept se neprimjetno provukao i do formalnijih poslovnih okruženja. Kombinacija jeans hlača i košulje dugih rukava smatra se prihvatljivom i poželjnom odjećom za posao, osim ako imate vrlo važan sastanak sa stranim klijentima.

19. „Blagdani“ hrane
Božić, Uskrs, Ivanje, Noć vještica te slični blagdani koji se slave diljem svijeta u Švedskoj imaju istu važnost. No, skoro jednake važnosti su i dani proslave hrane: Pokladni utorak (Fettisdagen), kada se jede vrsta peciva nazvana semla, Dan vafela (Våffeldagen) 25. ožujka, Dan peciva s cimetom (Kanelbullens dag). Tim danima se Šveđani goste spomenutom hranom u velikim količinama.

Dan vafela
 
FOTO: petitecurie
 
 

20. Školovanje i zdravstvena skrb nisu u potpunosti besplatni
Većina stvari koje pokriva zdravstveno osiguranje financira se novcem poreznih obveznika. Ali nije sve besplatno, pa za rutinske preglede godišnje je potrebno izdvojiti 1100 SEK (švedskih kruna) što je otprilike 920 hrvatskih kuna.

Studiranje na Švedskim sveučilištima je besplatno za građane EU/EEA ili Švicarce. Od 2011. sveučilišta su uvela plaćanje za studente iz drugih država. Svako određuje svoju školarinu, a otprilike iznose 80  – 140 000 SEK, dakle 67 – 117 000 hrvatskih kuna po akademskoj godini.

IZVOR: SWEDEN.SE
FOTO: CLOUDFRONT