Promjene u najvećoj društvenoj mreži

Što nam Facebook sprema u 2014.

Facebook logo

Predviđa se daljnji trend porasta korisnika na mjesečnoj bazi, poglavito starije populacije. Mark Zuckerberg, glavni izvršni direktor kompanije, naglašava kako u budućnosti cilj Facebooka neće biti ˝cool˝ faktor, već će se priklanjati Googleovoj filozofiji formiranja online servisa koji će ljudima omogućavati umrežavanje po potrebi.

Facebook, najveća društvena mreža na svijetu, uvest će neke promjene u poslovnom modelu u slijedećoj godini. To je zasigurno posljedica osjetnog pada popularnosti među tinejdžerskom populacijom, gdje se često čuju fraze poput:˝Facebook je mrtav!˝, za što postoje dva logična razloga: tinejdžeri su u konstantnoj potrazi za novim oblicima zabave pa im ustaljeni izgled i sadržaj koji Facebook pruža lagano dosađuje. Uz to, ogromna popularnost mreže dovela je i do toga da i roditelji nerijetko imaju otvorene vlastite profile preko kojih mogu imati uvid u društvene aktivnosti njihove djece. Stoga se ova populacija sve više okreću servisima poput Snapchata, gdje se poslane poruke automatski trajno brišu sa uređaja te, još važnije, gdje ih roditelji ne mogu ˝stalkati˝.

Usprkos tome, predviđa se daljnji trend porasta korisnika na mjesečnoj bazi, poglavito starije populacije. Mark Zuckerberg, glavni izvršni direktor kompanije, naglašava kako u budućnosti cilj Facebooka neće biti ˝cool˝ faktor, već će se priklanjati Googleovoj filozofiji formiranja online servisa koji će ljudima omogućavati umrežavanje po potrebi.

Predviđaju se i daljnja ulaganja i kupnja ostalih servisa koji će pomoći Facebooku u održavanju konkurentnosti na tržištu. Tijekom 2013. kupili su GazeHawk, Onavo, Microsoft Atlas, SportStream te Parse, platformu za razvoj mobilnih aplikacija. Budućnost kompanije ležat će u ˝stvarima koje nisu Facebook˝, za što je najbolji primjer akvizicija Instagram servisa za dijeljenje slika i videozapisa. Ako se Facebook uspije okružiti privlačnim i ˝cool˝ aplikacijama, tada njegovi korisnici neće odlaziti konkurenciji jer će je Facebook posjedovati. Čak je poslana ponuda tvorcima Snapchata od goleme 3 milijarde dolara, no glatko je odbijena. Čini se da će konkurencije ipak biti, i to opasne.

Najmanje jasan aspekt buduće poslovne strategije je najavljeno poigravanje umjetnom inteligencijom. Naime, Facebook više ne želi biti mjesto za osvježavanje statusa i dijeljenje obiteljskih fotografija, već namjerava razvijati inteligentne pretrage te responzivni softver s kojim korisnik može pričati, poput kompjutera u popularnoj SF seriji ˝Zvjezdane staze˝. Time želi konkurirati Googleu, koji je već godinama dominantan na području pretrage Interneta.

Facebook na polju mobilne komunikacije kaska za konkurencijom. Iako je njihov Messenger sasvim dobro prihvaćena aplikacija, njena praktički jedina prednost pred ostalima je popularnost matičnog servisa: Whatsapp, Viber, Snapchat, Kik i slični servisi za brzu razmjenu poruka i datoteka daleko su kvalitetniji, stabilniji i jednostavniji. Sam Whatsapp ima 400 milijuna korisnika, Twitter oko 240 milijuna, a Snapchat 30 milijuna uz strelovit porast. Stoga i ne čudi Facebookova ponuda od 3 milijarde dolara: analitičari smatraju da će uprava kupiti prvi popularni servis za razmjenu poruka s kojim postignu dogovor.

News Feed će također biti podložan promjenama u narednoj godini, pošto se zaoštrava borba s Twitterom na polju ponude relevantnih vijesti i linkova. Zbog česte promjene algoritama u News Feedu, Facebook je već odavna na lošem glasu: na jesen 2012. oštetio je oglašivače smanjenjem dosega njihovih oglasa i uvođenjem platnog sustava za povećanje istog; potom je uveden sustav ponovnog isticanja starijih, ali zanimljivih postova nauštrb novih, a naposlijetku su novim postovima dali primat u odnosu na oglašivače. Za 2014. najavljene su veće prilagodbe News Feeda na temelju proučavanja osobnog ukusa korisnika.

Očekuje se i još više reklama, jer su najavljeni promotivni video materijali koji će se automatski reproducirati unutar News Feeda, uz predviđanja da će imati veću gledanost nego marketinški program na komercijalnim TV kanalima. Ponovno, glavni razlog je popularnost Twittera, no pitanje je kako će se taj princip agresivnog oglašavanja svidjeti postojećim korisnicima. Također, kako bi ostvarili svoju viziju ultimativne globalne društvene mreže, Zuckerberg pokreće inicijativu Internet.org koja nastoji svim ljudima omogućiti pristup internetu. Hvalevrijedan potez, no ipak transparentan, jer je i više nego očita glad Facebooka za povećanjem broja korisnika. Isto tako, možemo očekivati agresivan i često konzervativan politički lobi, najviše u SAD-u.

Dionice kompanije kreću se oko 55 dolara, no investitori žele stabilnih 60 dolara. Naravno, konačna cijena će ovisiti o financijskim rezultatima tvrtke i ostvarenju brojnih ambicioznih planova.

Komentari na članak

Vezani članci

Sveučilište u Dubrovniku

Sveučilište u Dubrovniku

„Umjetna inteligencija, roboti i mediji“ tema su 11. Dubrovačkih medijskih dana

Međunarodna znanstvena konferencija Dubrovački medijski dani održat će se 30. i 31. listopada u Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku.

https://pixabay.com/en/social-social-networks-1206612/

Društvene mreže vs. stvarni život

Razbijanje lažnih života i mitova koje plasira Instagram

Društvena mreža Instagram s 800 milijuna aktivnih korisnika stvorila je umjetni svijet koji ne postoji, a mi ga počinjemo shvaćati kao stvarni svijet. Potrebno je zaustaviti negativni trend koji se počeo razvijati te zauzeti kritički stav prema ovoj platformi.

unseen

Za sve postoji rješenje

Facebook: kako onemogućiti „Seen”?

Više ne morate strahovati nakon što otvorite poruke na koje ne želite odgovoriti.

Airdroid

Bežićni prijenos datoteka

Airdroid šalje kablove u povijest

Ova aplikacija omogućuje svojim korisnicima da preko Wi-Fija pošalju datoteke iz mobitela u računalo i obrnuto. Pomoću nje možete upravljati mobitelom preko računala.

Govor mržnje

Okrugli stol o slobodi izražavanja

Paradoks društvenih mreža: od slobode govora do vrijeđanja i govora mržnje

World Youth Alliance Croatia okupila je cijenjene govornike koji su s različitih stajališta iznijeli svoje poglede na slobodu izražavanja s ciljem pronalaska odgovora na pitanje kako suzbiti govor mržnje.