SAD: Senat najavio preispitivanje operacija obavještajnih agencija

Odbor za Obavještajne poslove američkog Senata najavio je podrobno preispitivanje operacija vođenih van granica Sjedinjenih Američkih Država. Predsjedateljica odbora Diane Feinstein pritom je priznala kako prisluškivanje svojih "saveznika" nije u redu, te dodala obećanje od strane Bijele Kuće da će takve "špijunske akcije" prestati. Vodeći ljudi obavještajnih službi očekuju se na svjedočenju pred Kongresom kasnije navečer.

"Uz svo dužno poštovanje prema Nacionalnoj Sigurnosnoj Agenciji (NSA) i prikupljenim podacima s njene strane koji nam pomažu u borbi protiv terorizma, izričito se protivim prisluškivanju vodećih ljudi naših zemalja-prijatelja kao što su Meksiko, Francuska, Španjolska i Njemačka." rekla je u svojoj izjavi gđa. Feinstein. "Moja su saznanja da Bijela kuća nije znala za sve operacije prisluškivanja, kao ni za onu u Njemačkoj, gdje se od 2002. godine prisluškivalo kancelarku Angelu Merkel."

Mnoge su kritike ovih dana upućene i prema Aveniji Pennsylvania 1600, na adresu Bijele Kuće. I dok predsjednik Obama tvrdi kako nije znao da se prisluškivalo kancelarku Merkel, visokopozicionirani izvori iz Bijele Kuće govore kako još nije donesena odluka o prestanku aktivnosti u zapadnoj Europi.

"Dajemo im odrednice kako se mogu ponašati." Izjavio je Barack Obama o obavještajnim agencijama. "Tehnološki je ovo polje jako napredovalo i trebamo biti oprezni u onome što radimo. Ako možemo nešto napraviti, to ne znači da i smijemo, i tu trebamo odrediti neku granicu."

U ponedjeljak se izaslanstvo Europskog parlamenta sastalo sa predstavnicima Kongresa a mediji izvješćuju kako su neki pojedinci izrazili veliko negodovanje zbog navodnog prisluškivanja. Sastanak je trebao biti jedan u nizu pregovaračkih u vezi trgovinskog sporazuma SAD-a i Europske Unije.

Pod povećalo je došao i takozvani "dogovor u pet očiju" (Five-eyes agreement). Dogovor, koji je prvotno potpisan između SAD-a i Velike Britanije nakon završetka II Svjetskog rata, a kasnije su mu se pridružile Kanada, Australija i Novi Zeland, jamči razmjenu podataka između zemalja potpisnica, te obećanje da jedna drugu neće "nadzirati". Neke zemlje su zatražile i reviziju tog ugovora, kako bi se i same mogle pridružiti, među njima Francuska i Njemačka.

Bilo kako bilo, loptica je sada na strani Bijele Kuće i Baracka Obame od kojeg svi očekuju "odlučne poteze" na sredini njegovog drugog, a i poslijednjeg, mandata.