Europska znanstvena zajednica

Prva hrvatska znanstvenica imenovana za članicu prestižnoga Znanstvenoga vijeća ERC-a

Europska komisija

Milena Žic Fuchs sa Sveučilišta u Zagrebu imenovana je za članicu upravljačkog tijela sastavljenog od 22 ugledna znanstvenika koji predstavljaju i zastupaju cijelu europsku znanstvenu zajednicu.

Europska komisija imenovala je šest eminentnih europskih znanstvenika u Znanstveno vijeće Europskoga istraživačkog vijeća (ERC). Među odabranima je i akademkinja Milena Žic Fuchs sa Sveučilišta u Zagrebu, koja je postala prva znanstvenica iz Hrvatske imenovana u to prestižno tijelo.

Znanstveno vijeće ERC-a neovisno je upravljačko tijelo sastavljeno od 22 ugledna znanstvenika koji predstavljaju i zastupaju cijelu europsku znanstvenu zajednicu. Njegova je glavna uloga postavljanje strategije ERC-a i odabir stručnjaka za ocjenjivanje projektnih prijedloga. Njime predsjeda predsjednik ERC-a Jean-Pierre Bourguignon, a članove bira neovisni odbor za imenovanja sastavljen od sedam istaknutih znanstvenika koje je imenovala Europska komisija.

Foto: Sveučilište u Zagrebu

Akademkinja Milena Žic Fuchs školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je 1977. diplomu profesorice engleskoga jezika i etnologije. Magistrirala je 1982, a 1989. obranila disertaciju Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku. Od 1978. radi na matičnom fakultetu na kojemu je danas redovita profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za anglistiku.

Novi članovi Vijeća su i: prof. Geneviève Almouzni (Institut Curie, Pariz), prof. Mercedes García-Arenal (Institut za jezike i kulture Mediterana i Bliski istok, Madrid), prof. Eystein Jansen (Sveučilište u Bergenu), prof. Jesper Qualmann Svejstrup (Sveučilište u Kopenhagenu), prof. Gerd Gigerenzer (Institut Max Planck za ljudski razvoj, Berlin). Ponovno imenovani članovi su: profesori Margaret Buckingham, Michael Kramer i Barbara Romanowicz.

Komentari na članak

Vezani članci

EduPolicy Lab projekt

Društveno korisno učenje

Zagrebačko i Osječko sveučilište usmjereni na ostvarenje jednakih obrazovnih mogućnosti

– Smatram privilegijom sudjelovati u projektima ovoga tipa jer broj sudionika koji okuplja znači izravno širenje metode društveno korisnog učenja, ne samo na Sveučilištu u Zagrebu i Osijeku već i u cijeloj Hrvatskoj. – izjavila je profesorica Mikelić Preradović.

https://pixabay.com/en/workplace-team-business-meeting-1245776/

Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci

Riječkim studentima konačno omogućeno upoznavanje s osnovama znanstvenog istraživanja

Premda je znanstveni rad forma koju svaki akademski građanin mora savladati, nerijetko se sa studentima po tome pitanju ne radi ništa. Stoga je riječkim studentima pružena prilika za dvodnevni izlet u to područje.

Pas koji spava

Znanstveni dokazi

Trče li psi u snu za lopticom ili sanjaju svoje vlasnike?

Znanstvenici su otkrili kako psi ulaze u REM fazu spavanja u kojoj pokazuju sve znakove sanjanja. Sanjanje može biti specifično za određenu pasminu, a manji psi sanjaju više nego veći.

https://pixabay.com/en/innovation-business-information-561388/

10. izdanje Euroinevnta

Hrvatski studenti-inovatori postigli sjajan uspjeh na najvećoj europskoj izložbi

Na desetom izdanju Euroinventa hrvatski su studenti osvojili više zlatnih medalja. Šime Grbić, student FSB-a, za svoje je vozilo pogonjeno pneumatskim mišićima nagrađen sa 6 odličja.

Ljudski mozak

Istine i laži o najvažnijem ljudskom organu

Deset mitova o mozgu koji nisu istiniti

Mozak je jedan od organa u ljudskom tijelu o kojemu se puno toga ne zna. Zbog svoje velike važnosti, a ujedno još uvijek nedovoljno razjašnjene građe i načina djelovanja, tijekom povijesti razvili su se brojni mitovi o mozgu. Brojni od njih nisu točni, a koji su to pročitajte u nastavku.