Kako na prestižno sveučilište?

Pogledajte koja su pitanja na prijemnom za Oxford

Ispunjavanje obrazaca

Ako želite upasti na Oxford, trebali biste znati da vas na prijemnom mogu dočekati pitanja koja nisu nimalo slična onima na prijemnom ispitu hrvatskih visokih učilišta. Donosimo vam samo neka od njih.

Osim odličnog uspjeha u srednjoj školi, važan preduvjet za upis na prestižno Sveučilište Oxford je i polaganje posebnog prijemnog ispita. Upravo prjie idućeg upisnog roka objavljena su samo neka od pitanja koja su u ispitu.

- Ti intervjui su potpuno novo iskustvo za većinu studenata, a znamo da se većina potencijalnih kandidata već sad brine zbog tog razgovora, kojeg će na njima nepoznatom mjestu voditi njima nepoznati ljudi. Želimo naglasiti da svako pitanje koje naši mentori pitaju ima svrhu, a ona je procijeniti kako budući studenti razmišljaju o pojedinoj temi i odgovaraju na nove informacije i nepoznate ideje. - objašnjava Samina Khan, direktorica odjeljenja za kreiranje prijemnih ispita.

Jedno od pitanja sa Odsjeka za orijentalne studije je: – Može li arheologija dokazati ili negirati Bibliju?

S obzirom da je riječ o skupu dokumenata koji su obilježili kršćansku povijest, studenti Oxforda trebali bi proučiti otkuda potječu tradicije koje se u njoj spominju, jer teorija da sve što je u Bibiliji napisano i jest tako zvuči prejednostavno.

Na Odsjeku za biomedicinu studente bi moglo dočekati pitanje: – Zašto je šećer u urinu dobar pokazatelj da imate dijabetes?

Studenti bi trebali znati razjasniti zašto je razina šećera u urinu povezana s djiabetesom.Bubrezi su ti koji uklanjaju štetne tvari u organizmu, no istovremeno ne uklanjaju tvari poput glukoze. Razlog se krije u činjenici da dolazi do resorpcije proteina koji vežu molekule glukoze i odlaze u krv. Na taj se način onemogućava apsorpcija glukoze.

Jednako tako, na Odsjeku za filozofiju, politiku i ekonomiju pojavljuje se pitanje: – Zašto je dohodak po glavi stanovnika 50 i 100 puta veći u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Burundiju i Malaviju?

Kako bi uspješno odgovorili na ovo pitanje, svi budući studenti Oxforda moraju u obzir uzeti ekonomski jaz među zemljama, ali i njegove uzroke. Kako je moguće da produktivnost Amerikanaca bude bolja od ljudi u državama poput Malavije? Samo neki od razloga su bolesti koje pogađaju te ekonomski siromašnije zemlje, ali i građanski ratovi i edukacija koja im se nudi. 

Cilj ovakvih pitanja nije samo kandidate potaknuti na dublje razmišljanje tijekom dolaska do rješenja, nego i vidjeti kako reagiraju na neočekivane rezultate postavljenih pitanja.

Komentari na članak

Vezani članci

Facebook

Facebook zna kakve ljude želi u svom timu

Otkriveno pitanje koje najviše vole postavljati na intervjuu za posao u Facebooku

Facebook je jedno od najpoželjnijih mjesta na svijetu za zapošljavanje. Sada imaju oko 13 000 zaposlenih, a da biste došli do posla u Facebooku, morate zadovoljiti odgovorom na jedno jednostavno pitanje.

Motivacijski tjedan na PBF-u

Motivacijski tjedan

Veliki događaj na PBF-u posvećen studentima u "najgorim patnjama"

Motivacijski tjedan održat će se od 16. do 20. svibnja. Iskusni predavači govorit će o motivaciji, organizaciji i osobnom uspjehu.

Matthew McConaughey

Alright, alright, alright

Matthew McConaughey ove jeseni ulazi u profesorske vode

McConaughey će s redateljem prvog filma Igre gladi, Garyjem Rossom, voditi kolegij iz teorije i snimanja filmova.

"Bolest mladeži"

Ispit iz glume otvoren javnosti

Studenti ADU u Zagrebu izvode predstavu "Bolest mladeži"

Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 3. se veljače održava ispit iz glume studenata prve i druge godine diplomskog studija. Svi zainteresirani dobrodošli su na njihovu izvedbu predstave "Bolest mladeži".

„Psihologija posvojenja“ – polaznici kolegija s profesoricom

Filozofski fakultet u Zagrebu

INTERVJU: Kolegij posvećen psihologiji posvojenja u potpunosti prilagođen metodi društveno korisnog učenja

Kolegij „Psihologija posvojenja“ omogućuje studentima da u radu s društvenim partnerima steknu praktično iskustvo te da utječu na pozitivne promjene u zajednici.