Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Euri

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.

Podaci Eurostata od 1. siječnja 2017. godine o visini minimalne plaće u zemljama Europske unije otkrivaju velike razlike među državama članicama. Pokazalo se da minimalne plaće na istoku Europe dosežu najviše 500 eura i znatno su niže od onih na zapadu i sjeveru kontinenta, koje iznose više od 1.000 eura.

Od 28 članica EU 22 imaju propisane iznose minimalne plaće, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska uopće nemaju utvrđen iznos minimalne plaće. Ostale se države prema visini minimalca može podijeliti u tri kategorije. Najniže minimalne plaće ima 10 članica iz istočne Europe – minimalna plaća najniža je u Bugarskoj i iznosi 235 eura, slijede je Rumunjska, Latvija, Litva, Češka i Mađarska. Hrvatska je na 16. mjestu s minimalcem od 433 eura.

Višu minimalnu plaću od Hrvata imaju Slovaci s 435 eura, Poljaci s 453 i Estonci s 470. Nešto su više plaće na jugu Europe – u Portugalu minimalna plaća iznosi 650 eura, u Grčkoj 684, na Malti 736, u Sloveniji 805 i u Španjolskoj 826 eura. Najviše su plaće na zapadu i sjeveru Europe – u Velikoj Britaniji 1.397 eura, Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563, a uvjerljivo je najviša u Luksemburgu 1.999 eura. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama minimalac iznosi 1.192 eura.

Iz priloženih se, dakle, podataka jasno vidi da je minimalna plaća u Luksemburgu devet puta veća negoli u Bugarskoj. Međutim, omjer se mijenja kada se minimalne plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS – purchasing power standard), odnosno kada se u obzir uzmu razine cijena u ovim državama. S tog stajališta minimalci u članicama s relativno nižim razinama cijena postaju relativno viši, odnosno niži u zemljama s višim razinama cijena pa je takvim računanjem minimalac u Luksemburgu samo triput veći od onoga u Bugarskoj.

Minimalne se plaće mogu mjeriti i u relativnom iznosu, promatrane u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću. U 2014. godini minimalci u samo trima državama premašivali su 60 % prosječne bruto mjesečne plaće, i to u Španjolskoj (64 %) te Francuskoj i Sloveniji sa 62 %. Za razliku od ovih zemalja, sedam članica imalo je minimalce manje od 50 % bruto plaće. Brojke za Hrvatsku nisu bile dostupne.

Ohrabruje podatak da su minimalci u odnosu na 2008. godinu porasli u svim zemljama osim u Grčkoj, gdje se minimalna plaća smanjila za 14 %. Od 2008. minimalne plaće udvostručene su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a značajnije su porasle i u Slovačkoj, Estoniji te Latviji i Litvi. U Hrvatskoj je minimalna plaća porasla za 14 % izražena u eurima, s 380 eura na 433 eura, a 19 % izražena u kunama, s 2747 na 3276 kuna.

Komentari na članak

Vezani članci

Svijet

Razine troškova života u svijetu

GRAFIKA: Usporedba troškova života sa svim državama svijeta

Jeste li ikad pokušali usporediti troškove života u Hrvatskoj s drugim zemljama Europe ili svijeta? Movehub je objavio zanimljive grafikone o razinama troškova života u svim zemljama svijeta.

Goran Radman i Ivo Josipović

Q.Q.

Acin božićni poklon katolicima u Hrvatskoj

Kao osoba srpskih korijena iz denacionalizirane ateističke jugoslavenske obitelji, razumljivo je da ima averziju prema Božiću te bilo kojoj drugoj vjerničkoj svetkovini.Stanković je školski primjer onoga što Željko Kerum naziva „urbani Jugoslaven“, a Nino Raspudić „Jupek“ (Jugoslaven, permisivan, kapitalist).

Virtualna tvornica

Virtualna tvornica

Virtualna tvornica pokrenula je aplikaciju koja pomaže oglašivačima da pronađu pravi medij za oglašavanje

Aplikacija MediaSifter pomaže poduzetnicima da budu efikasniji u pronalasku medija koji će ojačati njihov položaj na tržištu

Led i kip

Pascalina

Ljetna škola u Danskoj: Danci cijene ljudski rad. Mi cijenimo stvari.

Ići frizeru ili kozmetičaru u Danskoj je nezamislivo skupo. Piti alkohol i jesti čokoladu, također je skupo. Nigdje nema sitnih slova i ljudi si vjeruju. U posljednjoj kolumni iz serije "Ljetna škola u Danskoj" saznajte koliko je kolumnistica potrošila novaca i što je sve naučila o... Hrvatima.

Poplave

Tino Deželić

Tko je pustio Savu?

Baš kad pomisliš da je priroda učinila svoje i da je ona isključivi krivac nove među krizama kojih smo već godinama neizostavan dio, na ovaj ili onaj način te da je od činjenice što je nemoguće ikoga okriviti za tu strašnu nepogodu jedino gore što ne možeš okriviti nekog od glavonja ili samu politiku eto ti upravo njih.