Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Euri

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.

Podaci Eurostata od 1. siječnja 2017. godine o visini minimalne plaće u zemljama Europske unije otkrivaju velike razlike među državama članicama. Pokazalo se da minimalne plaće na istoku Europe dosežu najviše 500 eura i znatno su niže od onih na zapadu i sjeveru kontinenta, koje iznose više od 1.000 eura.

Od 28 članica EU 22 imaju propisane iznose minimalne plaće, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska uopće nemaju utvrđen iznos minimalne plaće. Ostale se države prema visini minimalca može podijeliti u tri kategorije. Najniže minimalne plaće ima 10 članica iz istočne Europe – minimalna plaća najniža je u Bugarskoj i iznosi 235 eura, slijede je Rumunjska, Latvija, Litva, Češka i Mađarska. Hrvatska je na 16. mjestu s minimalcem od 433 eura.

Višu minimalnu plaću od Hrvata imaju Slovaci s 435 eura, Poljaci s 453 i Estonci s 470. Nešto su više plaće na jugu Europe – u Portugalu minimalna plaća iznosi 650 eura, u Grčkoj 684, na Malti 736, u Sloveniji 805 i u Španjolskoj 826 eura. Najviše su plaće na zapadu i sjeveru Europe – u Velikoj Britaniji 1.397 eura, Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563, a uvjerljivo je najviša u Luksemburgu 1.999 eura. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama minimalac iznosi 1.192 eura.

Iz priloženih se, dakle, podataka jasno vidi da je minimalna plaća u Luksemburgu devet puta veća negoli u Bugarskoj. Međutim, omjer se mijenja kada se minimalne plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS – purchasing power standard), odnosno kada se u obzir uzmu razine cijena u ovim državama. S tog stajališta minimalci u članicama s relativno nižim razinama cijena postaju relativno viši, odnosno niži u zemljama s višim razinama cijena pa je takvim računanjem minimalac u Luksemburgu samo triput veći od onoga u Bugarskoj.

Minimalne se plaće mogu mjeriti i u relativnom iznosu, promatrane u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću. U 2014. godini minimalci u samo trima državama premašivali su 60 % prosječne bruto mjesečne plaće, i to u Španjolskoj (64 %) te Francuskoj i Sloveniji sa 62 %. Za razliku od ovih zemalja, sedam članica imalo je minimalce manje od 50 % bruto plaće. Brojke za Hrvatsku nisu bile dostupne.

Ohrabruje podatak da su minimalci u odnosu na 2008. godinu porasli u svim zemljama osim u Grčkoj, gdje se minimalna plaća smanjila za 14 %. Od 2008. minimalne plaće udvostručene su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a značajnije su porasle i u Slovačkoj, Estoniji te Latviji i Litvi. U Hrvatskoj je minimalna plaća porasla za 14 % izražena u eurima, s 380 eura na 433 eura, a 19 % izražena u kunama, s 2747 na 3276 kuna.

Komentari na članak

Vezani članci

Premijer

Na portalu Posao.hr objavljen oglas

Prijavite se za posao premijera Republike Hrvatske

Naravno, riječ je o satiričnom oglasu, ali prema njegovom opisu može se reći kako nije toliko daleko od istine. 

Ministarstvo branitelja

Učenici i studenti ogorčeni

Smanjene stipendije za djecu branitelja napokon stižu

Stipendije učenika smanjene su za 100 kuna, a studenata za 200 kuna. Bude li sve išlo prema planu, oko 7 tisuća djece hrvatskih branitelja za nekoliko će tjedana na svojim računima dočekati stipendiju.

FOI dobitnik "Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2015"

Fakultet organizacije i informatike

FOI dobitnik "Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2015"

Na godišnjoj konferenciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Fakultet organizacije i informatike, zajedno sa Vijećem za prevenciju kriminaliteta te Policijskom upravom Varaždinskom primio je Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti 2015.

IPF praksa

Praksa na „Institutu za pravo i financije“

Praksa za sve studente pravnih i ekonomskih fakulteta

Natječaj je otvoren za sve studente pravnih i ekonomskih fakulteta, a otvoren je za studente cijele regije (pojedine prakse moraju se izvršavati u Beogradu).

Društvene mreže

Društvene mreže mogu vam pomoći u vlastitoj promociji

Društvene mreže mogu pomoći u potrazi za poslom

Studenti danas većinu vremena provode na mobitelu i koriste aplikacije kao što su WhatsApp, Viber, Facebook i Twitter. Sve te aplikacije sjajna su podloga za vlastitu promociju.