Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Euri

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.

Podaci Eurostata od 1. siječnja 2017. godine o visini minimalne plaće u zemljama Europske unije otkrivaju velike razlike među državama članicama. Pokazalo se da minimalne plaće na istoku Europe dosežu najviše 500 eura i znatno su niže od onih na zapadu i sjeveru kontinenta, koje iznose više od 1.000 eura.

Od 28 članica EU 22 imaju propisane iznose minimalne plaće, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska uopće nemaju utvrđen iznos minimalne plaće. Ostale se države prema visini minimalca može podijeliti u tri kategorije. Najniže minimalne plaće ima 10 članica iz istočne Europe – minimalna plaća najniža je u Bugarskoj i iznosi 235 eura, slijede je Rumunjska, Latvija, Litva, Češka i Mađarska. Hrvatska je na 16. mjestu s minimalcem od 433 eura.

Višu minimalnu plaću od Hrvata imaju Slovaci s 435 eura, Poljaci s 453 i Estonci s 470. Nešto su više plaće na jugu Europe – u Portugalu minimalna plaća iznosi 650 eura, u Grčkoj 684, na Malti 736, u Sloveniji 805 i u Španjolskoj 826 eura. Najviše su plaće na zapadu i sjeveru Europe – u Velikoj Britaniji 1.397 eura, Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563, a uvjerljivo je najviša u Luksemburgu 1.999 eura. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama minimalac iznosi 1.192 eura.

Iz priloženih se, dakle, podataka jasno vidi da je minimalna plaća u Luksemburgu devet puta veća negoli u Bugarskoj. Međutim, omjer se mijenja kada se minimalne plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS – purchasing power standard), odnosno kada se u obzir uzmu razine cijena u ovim državama. S tog stajališta minimalci u članicama s relativno nižim razinama cijena postaju relativno viši, odnosno niži u zemljama s višim razinama cijena pa je takvim računanjem minimalac u Luksemburgu samo triput veći od onoga u Bugarskoj.

Minimalne se plaće mogu mjeriti i u relativnom iznosu, promatrane u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću. U 2014. godini minimalci u samo trima državama premašivali su 60 % prosječne bruto mjesečne plaće, i to u Španjolskoj (64 %) te Francuskoj i Sloveniji sa 62 %. Za razliku od ovih zemalja, sedam članica imalo je minimalce manje od 50 % bruto plaće. Brojke za Hrvatsku nisu bile dostupne.

Ohrabruje podatak da su minimalci u odnosu na 2008. godinu porasli u svim zemljama osim u Grčkoj, gdje se minimalna plaća smanjila za 14 %. Od 2008. minimalne plaće udvostručene su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a značajnije su porasle i u Slovačkoj, Estoniji te Latviji i Litvi. U Hrvatskoj je minimalna plaća porasla za 14 % izražena u eurima, s 380 eura na 433 eura, a 19 % izražena u kunama, s 2747 na 3276 kuna.

Komentari na članak

Vezani članci

Aplikacija Menzer

Intervju: Filip Šaina

Menzer: Aplikacija koja će postati najbolji prijatelj svakom studentu

Devetnaestogodišnji student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Filip Šaina, osmislio je aplikaciju koja vam otkriva stanje salda na iksici, što je na meniju u menzi i koliko će vas otprilike koštati obrok. Skinite, isprobajte i ocijenite!

e-Skills

Za svakog ponešto

e-Skills: Naučite upravljati tehnologijom

 e-Skills je projekt Europske komisije kojemu je svrha povećati svijest o potrebi građana koji znaju upravljati informacijama i komunikacijskim tehnologijama na svom radnom mjestu ili u obrazovnoj ustanovi.

Sveučilište u Zadru

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru

Sjednica Hrvatskog studentskog zbora u Zadru

Sjednici će nazočiti predsjednici i zamjenici svih Studentskih zborova na nacionalnoj razini (Osijek, Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Mostar te Veleučilišta i visoke škole Republike Hrvatske).

Erasmus+

Andrea Praznik

Upoznajmo se s Erasmus+ programom!

   Vjerujem da su mnogi, ako ne i svi, čuli za ERASMUS+, ali vjerujte mi da osjećaj koji imate kada krenete čitati taj ogromni, komplicirani, NEPREVEDENI Vodič od „samo“ 267 stranica ne želim nikome!Stoga sam odlučila predstaviti vam pojednostavljeni sažetak te „knjige prilika“ koju svaka mlada ambiciozna osoba MORA pročitati, a prilike navedene u istoj iskoristiti.

Missouri tim

Kuda ide novac studenata?

Američka sveučilišta više troše na sport nego na obrazovanje

Studenti u Americi više plaćaju za sportski odsjek na fakultetu nego za svoje obrazovanje. Video nam pojašnjava koliko se zapravo troši, a koliko zarađuje u studentskom sportu.