Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Euri

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.

Podaci Eurostata od 1. siječnja 2017. godine o visini minimalne plaće u zemljama Europske unije otkrivaju velike razlike među državama članicama. Pokazalo se da minimalne plaće na istoku Europe dosežu najviše 500 eura i znatno su niže od onih na zapadu i sjeveru kontinenta, koje iznose više od 1.000 eura.

Od 28 članica EU 22 imaju propisane iznose minimalne plaće, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska uopće nemaju utvrđen iznos minimalne plaće. Ostale se države prema visini minimalca može podijeliti u tri kategorije. Najniže minimalne plaće ima 10 članica iz istočne Europe – minimalna plaća najniža je u Bugarskoj i iznosi 235 eura, slijede je Rumunjska, Latvija, Litva, Češka i Mađarska. Hrvatska je na 16. mjestu s minimalcem od 433 eura.

Višu minimalnu plaću od Hrvata imaju Slovaci s 435 eura, Poljaci s 453 i Estonci s 470. Nešto su više plaće na jugu Europe – u Portugalu minimalna plaća iznosi 650 eura, u Grčkoj 684, na Malti 736, u Sloveniji 805 i u Španjolskoj 826 eura. Najviše su plaće na zapadu i sjeveru Europe – u Velikoj Britaniji 1.397 eura, Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563, a uvjerljivo je najviša u Luksemburgu 1.999 eura. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama minimalac iznosi 1.192 eura.

Iz priloženih se, dakle, podataka jasno vidi da je minimalna plaća u Luksemburgu devet puta veća negoli u Bugarskoj. Međutim, omjer se mijenja kada se minimalne plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS – purchasing power standard), odnosno kada se u obzir uzmu razine cijena u ovim državama. S tog stajališta minimalci u članicama s relativno nižim razinama cijena postaju relativno viši, odnosno niži u zemljama s višim razinama cijena pa je takvim računanjem minimalac u Luksemburgu samo triput veći od onoga u Bugarskoj.

Minimalne se plaće mogu mjeriti i u relativnom iznosu, promatrane u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću. U 2014. godini minimalci u samo trima državama premašivali su 60 % prosječne bruto mjesečne plaće, i to u Španjolskoj (64 %) te Francuskoj i Sloveniji sa 62 %. Za razliku od ovih zemalja, sedam članica imalo je minimalce manje od 50 % bruto plaće. Brojke za Hrvatsku nisu bile dostupne.

Ohrabruje podatak da su minimalci u odnosu na 2008. godinu porasli u svim zemljama osim u Grčkoj, gdje se minimalna plaća smanjila za 14 %. Od 2008. minimalne plaće udvostručene su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a značajnije su porasle i u Slovačkoj, Estoniji te Latviji i Litvi. U Hrvatskoj je minimalna plaća porasla za 14 % izražena u eurima, s 380 eura na 433 eura, a 19 % izražena u kunama, s 2747 na 3276 kuna.

Komentari na članak

Vezani članci

Jer 90-e su bile godine

Serija predavanja „Jer 90-e su bile godine“

Kakve su godine bile devedesete, saznajte na Filozofskom fakultetu

Na Filozofskom će se fakultetu od 16. do 20. siječnja održati niz predavanja naziva „Jer 90-e su bile godine“. Predavači su najcjenjeniji hrvatski profesori i stručnjaci s područja sociologije, prava, ekonomije, medija i povijesti.

Norveška

Preko 15 000 stranaca na „otoku blagostanja“

Norvežani nude besplatno studiranje, ali isplati li se uz troškove života koji su previsoki?

Norveška privlači strane studente besplatnim školovanjem, ali ona definitivno nije „otok blagostanja“ onih s plitkim džepom.

Ministar financija Slavko Linić

LINIĆEVE RAČUNICE

Najnovije brojke ministra financija

Danas je u Ministarstvu financija održana konferencija za novinare na kojoj je ministar financija Slavko Linić predstavio podatke o ovogodišnjem državnom proračunu.

novac_kovanice

Studentski troškovi

Financije za nefinancijaše

Predavanja su već polako (ali sigurno) počela i novopridošli studenti se možda već pitaju koliko iznose troškovi studiranja. Koliko ćete mjesečno trebati izdvojiti za život i studiranje u Zagrebu? Koliko će vaš koštati režije, stanarina i hoće li nešto ostati za dnevni džeparac?

studentski kredit

Studentski troškovi

Jesi li štedljivi student ili uopće ne paziš na potrošnju?

Kako se bliži nova akademska godina, sigurno sve više razmišljate o ozbiljnijim stvarima, odnosno, financijama koje su sastavni dio studentskog života. Saznajte koji su najčešći studentski troškovi osim izlazaka i kava.