Koliko zarađujemo?

Nerazmjeri u visini minimalne plaće u Europskoj uniji

Euri

Na prvi pogled podaci o visini minimalca u Europskoj uniji doista potvrđuju da vrijedi odseliti se na zapad. Međutim, kada se u obzir uzme i kriterij razine cijena u državama, ispostavi se da je stanje na jugu i istoku ipak nešto bolje.

Podaci Eurostata od 1. siječnja 2017. godine o visini minimalne plaće u zemljama Europske unije otkrivaju velike razlike među državama članicama. Pokazalo se da minimalne plaće na istoku Europe dosežu najviše 500 eura i znatno su niže od onih na zapadu i sjeveru kontinenta, koje iznose više od 1.000 eura.

Od 28 članica EU 22 imaju propisane iznose minimalne plaće, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska uopće nemaju utvrđen iznos minimalne plaće. Ostale se države prema visini minimalca može podijeliti u tri kategorije. Najniže minimalne plaće ima 10 članica iz istočne Europe – minimalna plaća najniža je u Bugarskoj i iznosi 235 eura, slijede je Rumunjska, Latvija, Litva, Češka i Mađarska. Hrvatska je na 16. mjestu s minimalcem od 433 eura.

Višu minimalnu plaću od Hrvata imaju Slovaci s 435 eura, Poljaci s 453 i Estonci s 470. Nešto su više plaće na jugu Europe – u Portugalu minimalna plaća iznosi 650 eura, u Grčkoj 684, na Malti 736, u Sloveniji 805 i u Španjolskoj 826 eura. Najviše su plaće na zapadu i sjeveru Europe – u Velikoj Britaniji 1.397 eura, Francuskoj 1.480, Njemačkoj 1.498, Belgiji 1.532, Nizozemskoj 1.552, Irskoj 1.563, a uvjerljivo je najviša u Luksemburgu 1.999 eura. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Američkim Državama minimalac iznosi 1.192 eura.

Iz priloženih se, dakle, podataka jasno vidi da je minimalna plaća u Luksemburgu devet puta veća negoli u Bugarskoj. Međutim, omjer se mijenja kada se minimalne plaće iskažu standardom kupovne moći (PPS – purchasing power standard), odnosno kada se u obzir uzmu razine cijena u ovim državama. S tog stajališta minimalci u članicama s relativno nižim razinama cijena postaju relativno viši, odnosno niži u zemljama s višim razinama cijena pa je takvim računanjem minimalac u Luksemburgu samo triput veći od onoga u Bugarskoj.

Minimalne se plaće mogu mjeriti i u relativnom iznosu, promatrane u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto plaću. U 2014. godini minimalci u samo trima državama premašivali su 60 % prosječne bruto mjesečne plaće, i to u Španjolskoj (64 %) te Francuskoj i Sloveniji sa 62 %. Za razliku od ovih zemalja, sedam članica imalo je minimalce manje od 50 % bruto plaće. Brojke za Hrvatsku nisu bile dostupne.

Ohrabruje podatak da su minimalci u odnosu na 2008. godinu porasli u svim zemljama osim u Grčkoj, gdje se minimalna plaća smanjila za 14 %. Od 2008. minimalne plaće udvostručene su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a značajnije su porasle i u Slovačkoj, Estoniji te Latviji i Litvi. U Hrvatskoj je minimalna plaća porasla za 14 % izražena u eurima, s 380 eura na 433 eura, a 19 % izražena u kunama, s 2747 na 3276 kuna.

Komentari na članak

Vezani članci

AIESEC Split Discover Dalmatia

Zatvaranje projekta Discover Dalmatia

AIESEC Split poziva na Global Village u Splitu

Cilj projekta je podizanje svijesti lokalnog građanstva i stranih državljana o kulturnoj baštini, prirodnim ljepotama Dalmacije, kao i svih drugih prednosti Hrvatske.

kasica prasica

Intervju sa studenticom Fakulteta političkih znanosti

„Pare nisu problem, para nema!“

Porazgovarali smo s Anom, apsolventicom na Fakultetu političkih znanosti. Dotaknuli smo se teme atraktivne svim studentima: kako što lakše preživjeti akademsku godinu na ograničenom budžetu.

BiH

Marko Ješovnik Yesh

Nasilje nije ništa manje grozno ako se provodi elegantno u rukavicama pod velom legalnosti

Koliko su pojedinci u medijima ili pak članovi policije koji tuku vlastite sugrađane mentalno zakinuti kada ne shvaćaju da su i oni samo komad mesa koji će sistem također samljeti kad dođe vrijeme, a onda neće biti sugrađana koji će im stati uz bok?

https://pixabay.com/p-727117/?no_redirect

Na današnji dan

Republika Hrvatska međunarodno priznata

Prije točno 25 godina Hrvatsku su međunarodno priznale sve članice tadašnje Europske zajednice te time potvrdile njezinu samostalnost i suverenost.

Čovjek i vino

Mate Vučić

Kroz Bosnu i prašumu

O Bosni i Hercegovini i novonastaloj situaciji mnogi se postavljaju kao da sve razumiju, sve im je jasno i kako su raskrinkali ove ili one, lijeve ili desne, nacionaliste ili anacionalne…Kritičkim promišljanjem, uzimanjem više perspektiva u obzir idemo vidjeti što se događa u dvorištu naših susjeda, makar se izgubili u prašumi kontroverzi.