Obrazovanje u brojkama

Najobrazovanije zemlje svijeta

Svjetsko obrazovanje

Te zemlje su uglavnom one koje najviše troše na visoko obrazovanje, a najviše ulaganja imale su Sjedinjene Američke Države s 26 021 dolara po studentu što je trenutno najviše u svijetu.

Direktor za obrazovanje Andreas Schleicher ukazao je kako su troškovi za obrazovanje u SAD-u proteklih godina znatno porasli što je mnoge tamošnje studente zadužilo do kritičnih granica. S druge strane, svi se slažu kako je to ipak dobro ulaganje jer je dobro znana činjenica kako oni s diplomama zarađuju više od manje obrazovanih kolega.

Također, Schleicher je istaknuo kako je to iznimno dobro i za samu vladu jer obveznici dobivaju 200 000 dolara više nego što su uložili po diplomantu.

U istraživanje koje se 2012. godine provodilo automatski su bile uključene sve 34 zemlje članice OECD-a i deset koje nisu. Izvješće uključuje podatke o broju odraslih s raznim obrazovnim postignućima, stopa nezaposlenosti te privatno i državno studiranje.

Ovo su najobrazovanije zemlje svijeta:

10. IRSKA

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 39, 7 %

Prosječni godišnji porast (2005 – 2012): 5,2 % (4.najviši)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 16 095 dolara (12. najviša)

Irska  je pokazala znatan pomak unatrag desetak godina kada je samo 21,6 posto odraslih imalo stečeno visoko obrazovanje. Promjene su se počele događati kada je gotovo 40 posto studenata 2012. godine steklo visoko obrazovanje, no to je godina i kad je više od 13 posto stanovništa bilo nezaposleno. Studiranje u Irskoj trenutno cvijeta zbog stalne potražnje kvalitetnog studiranja u zemljama članicama Europske unije.

9. NOVI ZELAND

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 40,6 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 2,9 % (13. najniži)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 10 582 dolara (15. najniža)

Svjetska financijska kriza nikako nije utjecala na ulaganje u obrazovni sustav na Novom Zelandu kao što je u drugim zemljama. Između 2008. i 2011. godine, trošak na državno obrazovanje se povećao za 20 posto.

8. UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 41,0 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 4,0 % (11. najviši)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 14 222 dolara (16. najviša)

Dok su ostale svjetske ekonomije između 2000. i 2011. godine cvjetale (uključujući i SAD), u Ujedinjenom Kraljevstvu je za to vrijeme palo. Unatoč lošem stanju, njihovo ulaganje na obrazovanje je porasla više nego u ijednoj drugoj zemlji članici OECD-a. Prema Schleicheru, Ujedinjeno Kraljevstvo je jedna od rijetkih zemalja s “održivim pristupom plaćanju obrazovnih programa” što zapravo znači da znaju u što ulažu i dobro im se vraća.

7.  AUSTRALIJA

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 41,3 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 3,5 % (15. najviši)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 16 267 dolara (11. najviša)

Visoko obrazovanje se definitivno pokazalo isplativim za Australce koji ostaju u svojoj zemlji. Visoko obrazovani Australci bolje nalaze posao i time je stopa nezaposlenosti pala, piše u izvješću iz 2012. godine. Te je godine gotovo 18 posto stanovnika  postiglo najvišu razinu pismenosti i tako prestiglo OECD-ov prosjek od 12 posto.

6.  KOREJA

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 41,7 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 4,8 % (8. najviši)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 9 926 dolara (12. najniža)

S obzirom na niske troškove na obrazovanje što je manje od svih zemalja na ovoj listi osim Rusije, korejsko stanovništo postalo je među najobrazovanijim narodom na svijetu. U 2012. godini, 13,5 posto odraslih između 55 i 64 godina je dostiglo visoko obrazovanje što je više od dvije trećine ljudi između 25 i 34 kojima je to uspjelo. U Koreji je najlakši pristup obrazovanju i radi toga je porastao broj obrazovnih postignuća, a i sama želja za obrazovanjem.

5. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 43,1 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 1,4 % (najniži)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 26 021 dolara (najviša)

Zbog slabašnog porasta proteklih deset godina, SAD su pale dosta ispod svojih zemalja konkurentica. Troškovi po studentu između 2005. i 2011. godine su se povećali za deset posto, no to se smanjilo kroz vrijeme. Između 2008. i 2011. godine, SAD su uz još šest zemalja ukinule plaćanje školovanja u državnim školama.

4. IZRAEL

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 46,4 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): nedostupni podaci

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 11 553 dolara (18. najviša)

Većina 18-godišnjih Izraelaca obvezni su otići u vojsku na dvije godine te je to vjerojatno razlog kasnijem stjecanju visokog obrazovanja. No, to ih nije sprječilo da još 2012. godine 46 posto odraslih stekne visoko obrazovanje. Ipak, niske trošarine rezultirale su niskim profesorskim plaćama.

3. JAPAN

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 46,6 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 2,8 % (12. najniži)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 16 445 dolara (10. najviša)

Schleicher je objasnio kako su mnoge japanske obitelji ne samo voljne već i odlučne u dobrom ulaganju u obrazovanje za svoju djecu. Iako zvuči kontradiktorno, veća potrošnja i ulaganje u obrazovanje dovela je do porasta visokoobrazovanih Japanaca te su, kao i Australija, prestigli OECD-ov standard s 23 posto odraslih koji su stekli visoko obrazovanje.

2. KANADA

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 52,6 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): 2,3 % (8. najniži)

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 23 225 dolara (2. najviša)

Više od polovice kanadskog odraslog stanovništva je steklo visoko obrazovanje 2012. godine što je uspjeh kojeg dijeli samo s Rusijom. Svi kanadski učenici i studenti su jako dobro obrazovani i zato je Kanada na drugome mjestu.

1. RUSKA FEDERACIJA

Postotak ljudi s visokim obrazovanjem: 53,5 %

Prosječni godišnji porast (2000 – 2011): nedostupni podaci

Potrošnja visokog obrazovanja po studentu: 7 424 (najniža)

Više od 53 posto odraslih Rusa između 25 i 64 godina starosti je 2012. godine steklo visoko obrazovanje. Rusija je stekla zavidno obrazovanje unatoč najmanjem ulaganju. Također je jedna od rijetkih zemalja gdje su troškovi na obrazovanje pali između 2008. i 2012. godine.

Komentari na članak

Vezani članci

kopačke

Obrazovanje i sport

Biti vrhunski sportaš i intelektualac nije nemoguće

Da obrazovanje i sport nekada ne mogu zajedno, dokazuje nam nekoliko primjera iz naše države. Ali uvijek postoji i ona druga strana, a to su u ovom slučaju nogometaši koji imaju svoje diplome i uspješnu sportsku karijeru.

Preporuke o reformskim zahvatima u hrvatskom visokom obrazovanju

Institut za razvoj obrazovanja

IRO: "Potrebna je promjena načina javnog financiranja visokih učilišta"

-U članku ispitujemo utjecaj financiranja visokog obrazovanja na ravnopravnost u pristupu, sudjelovanju i uspješnom završavanju studija. Na kraju dajemo preporuke za politike i prakse financiranja kojima se može unaprijediti socijalna dimenzija visokog obrazovanja. – ističe Ninoslav Šćukanec, jedan od autora članka.

ICT-Edu

Istraživanje Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu

Tehnologija u obrazovanju

Prema rezultatima istraživanja, redovni studenti sestrinstva smatraju da je tehnologija važna u obrazovanju. Štoviše, studenti nauče više i brže kada im se predaje pomoću novih tehnologija.

p1

Drugi dio

Jesu li grupacije protiv pobačaja nasilne i radikalne?

Priziv savjesti, javne ili privatne institucije, zakonski pobačaji i prepuni domovi za nezbrinutu djecu? Argumente za ove teme pročitajte u članku.

Znanost

Svjetski poznati hrvatski znanstvenici

Uspješni, ali ne u Hrvatskoj

Mezić, Pavuna, Justić i Cvitanić samo su neka od imena hrvatskih znanstvenika svjetskog ugleda, koji svoj radni vijek provode na prestižnim europskim i američkim sveučilištima. Više o njima doznajte u nastavku.