Stanje u svijetu

Na pragu legalizacije marihuane

Marihuana

Italija će možda postati prva europska zemlja koja će u potpunosti legalizirati marihuanu, a kakvo je stanje u ostatku svijeta?

U parlamentu susjedne Italije još je prije dvije godine predložen zakon kojim bi se dozvolio kućni uzgoj marihuane za osobne potrebe, kao i prodavanje uzgojenog trećim osobama za neposrednu uporabu. Taj je zakon trebao naglasiti i razliku između pojedinih supstanci, ovisno o njihovoj jačini.

Marihuana je u Italiji još 2013. godine u tablici narkotika i psihotropnih tvari smještena u skupinu biljnih lijekova.

New York Times prošle je godine obilježio 40 godina od kada je američki Kongres zabranio marihuanu. Uredništvo je podsjetilo na doba prohibicije tijekom koje je stanovništvo i dalje konzumiralo alkohol, ali se povećao broj bandi te se proširilo ilegalno tržište. Konzumenti su pak smatrani kriminalcima. Stoga je New York Times pozvao SAD da još jednom kaže „ne“ prohibiciji.

U Hrvatskoj su početkom ove godine, pod vodstvom ministra zdravlja, Siniše Varge, počele pripreme terena za dolazak medicinske marihuane na naše tržište. Marihuana je po hrvatskom zakonu, a prema Konvenciji o psihotropnim supstancama iz 1971, još uvijek u prvoj skupini droga, piše Novi list. Zbog toga je njeno izdavanje na recept u svrhu liječenja za sada nemoguće. No, to bi se uskoro moglo promijeniti ako proizvođači lijekova na bazi kanabisa podnesu zahtjev za registraciju Agenciji za lijekove i medicinske proizvode. Za to vrijeme Vargino povjerenstvo za analizu i preporuku primjene indijske konoplje u medicinske svrhe radi na prikupljanju mišljenja stručnjaka o ovoj temi, kako bi s dobivenim rezultatima moglo izaći u javnost.

U većini zemalja Europe posjedovanje marihuane je dekriminalizirano, ali nije legalno. U nekim europskim zemljama, kao što su Slovenija, Njemačka, Belgija i Švicarska, dozvoljena je uporaba u medicinske svrhe. No, za sada je tema slobodne kupoprodaje, uzgoja i konzumiranja marihuane za Europu još uvijek tabu.

Italija je do sada slijedila trend ovog tabua, što je dovelo do toga da su talijanski zatvori prenapučeni. Administrativne kazne koje su određivane osobama koje su posjedovale marihuanu i teške droge uključivale su, među ostalim, oduzimanje putovnice ili vozačke dozvole. Sada bi se to trebalo promijeniti.

Iako se o tome malo govori na takav način, marihuana nije potpuno legalna čak ni u Nizozemskoj. Tamo se još od 1976. tolerira njezina konzumacija u popularnim coffee shop-ovima, ali posjedovanje, kupnja i uzgoj još uvijek nisu dozvoljeni mimo kontroliranih državnih uvjeta. Za privatnu uporabu osoba može posjedovati do 30 grama hašiša ili marihuane, a dnevna kupnja ne smije prijeći 5 grama po osobi, niti se smije prodavati maloljetnicima. Prodaja u coffee shop-ovima zapravo predstavlja kršenje zakona, ali je država tolerantna spram strogog poštivanja navedenih uvjeta.

Portugal se 2001. godine odlučio za toleriranje kanabisa za osobnu uporabu. Dapače, ova je država otišla i korak dalje pa je dekriminalizirala uporabu i drugih supstanca pod određenim uvjetima. Riječ je o potrošnji koja se bazira na 10-dnevnim potrebama, a iznosi 25 grama marihuane, 5 grama hašiša, 1 gram heroina, 2 grama kokaina i 1 gram MDMA-a. Iako je posjedovanje ovih tvari još uvijek protuzakonito, posjednici se više ne uhićuju već se šalju pred posebnu komisiju sastavljenu od odvjetnika, liječnika i psihologa koja procjenjuje korisnika i nudi mu program liječenja od ovisnosti financiran od države. Osoba taj program ne mora prihvatiti, ali ne smije biti dovedena pred komisiju ponovno unutar 6 mjeseci. U suprotnom, slijedi novčana kazna koja može doseći iznos minimalne državne plaće.

Španjolska je dekriminalizirala posjedovanje i uporabu, ali ne na javnim mjestima. Konzumacija je moguća u specijaliziranim klubovima u kojima su registrirani članovi obvezani da neće iznositi marihuanu izvan kluba i prodavati je, kao i da će konzumirati isključivo u prostorima kluba.

U Češkoj se posjedovanje manjih količina ne kažnjava od 2010. godine. Radi se o 15 grama marihuane i 5 grama hašiša, a za veće količine još se uvijek može ići i u zatvor.

U Francuskoj je dozvoljen određen lijek na bazi kanabisa, ali samo za pacijente koji boluju od multiple skleroze.

Što se tiče ostatka svijeta, savezna američka država Colorado legalizirala je marihuanu 2014. godine. Za domaće stanovništvo dozvoljena količina koju se može kupiti je 28 grama po osobi, a za turiste 7 grama. Kupnja je moguća u licenciranim prodavaonicama i moguće je kupovati više puta, ali nijedna kupnja ne smije prijeći navedene maksimume. Dozvoljen je i kućni uzgoj, do 6 biljaka po kućanstvu, s time da to mora biti u zatvorenom prostoru. Minimalna dobna granica za konzumiranje je 21 godina, a konzumirati se ne smije javno. Slično propisuju i zakoni savezne države Washington.

Svjetsku prašinu podigao je i Urugvaj kada je legalizaciju izglasao 2013. godine, čime se doskočilo zaradi crnog tržišta, koja je od tad uvelike „pala“ u državne ruke. Urugvajski predsjednik, José Mujica, smatra da kroz ilegalno tržište marihuanom godišnje prođe između 1,5 i 3 milijuna kilograma marihuane. Legalizacijom će se, osim povećanja prihoda od državnog poreza na promet ovom supstancom smanjiti i državni rashodi za organe represije koji su do sada vodili bitku s ilegalnim prometom. Policija će se tako moći usredotočiti na važnije i veće zločine.

U Urugvaju je prodaja marihuane, doduše, rezervirana isključivo za domicilno stanovništvo. Konzumenti se moraju registrirati i smiju kupiti do 40 grama na mjesec, u posebnim trgovinama. Sadnja je dozvoljena u domovima kao i u specijaliziranim klubovima. U kućanstvu je moguće uzgojiti do 6 biljaka, a godišnji urod ne smije prelaziti 480 grama po osobi. Postoji mogućnost i zasnivanja organizacije s 15 do 45 članova u kojem slučaju je dozvoljeno uzgajati do 99 biljaka.

Politici Urugvaja slični su i talijanski planovi s kanabisom čiju legalizaciju, prema provedenoj anketi, podržava 60 posto Talijana. Ako se marihuana zaista legalizira, njen uzgoj i uporaba omogućit će se u domovima i posebnim klubovima, gdje će grupe od do 50 ljudi moći zajedno uzgajati i konzumirati marihuanu, ali ne i prodavati je trećim osobama. Prodaja bi se vršila u državnim trgovinama, a zakonskim kaznama više ne bi podlijegalo privatno konzumiranje, kao ni posjedovanje do 15 grama kanabisa. Ovim načinom talijanska vlada namjerava napuniti državni proračun novim porezom od legalne kupoprodaje kanabisa te uštedjeti resurse koji su do sada korišteni za suzbijanje krijumčarenja i crnog tržišta.

Ako prijedlog ovog zakona prođe u parlamentu, Italija će postati prva europska zemlja koja će u potpunosti legalizirati marihuanu, a memorandum kojim se ovakva regulacija predlaže do sada je potpisalo 218 od preko 900 članova talijanskog parlamenta. I dalje će postojati stroga regulacija uvjeta konzumacije, piše talijanski Il Post, i neće se smjeti, primjerice, voziti automobil nakon konzumacije. Kod kuće će se moći uzgajati do 5 biljaka, što će po pojedinom klubu koji broji 50 članova značiti do 250 biljaka.

U svakom slučaju, državni monopol ostaje, ili, bolje rečeno, tek će nastupiti, nakon što se krene sa suzbijanjem podzemnog tržišta. 

Komentari na članak

Vezani članci

Rade Šerbedžija

Sorbus Aucuparia

Đes' bio '91.?

Baš kad se učini da je nastupilo primirje i da svi dišu punim plućima željni korjenitih, ali realnih promjena, iskrsne nikad iscrpljena tema s mnoštvom varijacija: „A čiji si ti?“

Venecija, Italija

Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji

Stipendija za humanističke studije u gradu na vodi

Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji dodjeljuje stipendije u iznosu od 3 500 eura godišnje. Fakultet pohađa više od 20 000 studenata, a nudi niz smjerova kao što su humanističke znanosti, kulturni studiji, turizam i mnogi drugi.

Sveučilište u Splitu

Apel studenata Sveučilišta u Splitu

Studenti u Splitu strepe od povećanja školarina

Studenti Sveučilišta apeliraju predsjednicima studentskih zborova da, po uzoru na predsjednika studentskog zbora Pravnog fakulteta, Paska Tomaša, pošalju zahtjeve studentskim predstavnicima u Senatu.

Rođen Cervantes

Na današnji dan

Miguel de Cervantes i njegova vlastita borba s vjetrenjačama

Prije više od 450 godina rođen je Miguel de Cervantes, autor romana „Don Quijote". Cervantes je iskusio život u vojsci, u zatočeništvu, radeći kao sakupljač poreza i književnik. Sa životnim pustolovinama slavnog pisca mogu se mjeriti jedino one njegovih junaka.

Publika IV

Sziget 2015

Niste imali para za Sziget? Ove godine osiguran je live stream za odlične izvođače!

Ako želite okusiti atmosferu najboljeg velikog festivala u Europi, a nemate ipak toliko novaca (sedam dana Szigeta iznosi 269 eura, pet dana 239 eura, a dnevne ulaznice 60 eura), bez brige.