Tečaj o politikama Europske unije

Konferencija „EU Speed Learning” sudionicima otvorila vrata diplomatskog svijeta

EU speed learning 1

Konferencija „EU Speed Learning” okupila je zainteresirane sudionike i visoke političke dužnosnike s ciljem poučavanja mladih o konkretnim politikama Europske unije, strategijama balkanskih zemalja prilikom pokušaja ulaska u EU i o novinarskoj etici u izvještavanju o njima.

Proteklog je tjedna u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održana dvodnevna konferencija EU Speed Learning u organizaciji Diplomatskog kluba Fakulteta političkih znanosti, udruge studenata Europe AEGEE Zagreb i organizatora projekta Model European Union Zagreb. Ovaj je događaj osmišljen kao dio većeg projekta naziva EU za mene EU za tebe. Radilo se o brzom tečaju o politikama Europske unije kojim je pružena prilika mladima da nauče više o konkretnim politikama, među kojima su zaštita okoliša i regionalni razvoj.

Govornici na dvodnevnim panelima bile su istaknute osobe u područjima visoke politike i diplomatskog svijeta. Među ostalima, podršku projektu pružila je eurozastupnica Dubravka Šuica, saborski zastupnik Joško Klisović, prof. dr. sc. Igor Vidačak s FPZG-a, dr. sc. Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose te ambasadori zemalja Zapadnog Balkana.

Prvi dan Konferencije završio je panelom Društvo bez otpada – hrvatski san ili stvarnost? u organizaciji studentske udruge AEGEE Zagreb. Uz isticanje važnosti europskih politika za zaštitu okoliša, panelisti su ukazali na potrebu za hitnom promjenom načina saniranja i recikliranja otpada u hrvatskim gradovima kojima bez novog, održivog pristupa prijeti opasno zagađenje.

Foto: Studentski.hr
 
Prvog dana Konferencije naglasak je stavljen na zemlje Zapadnog Balkana koje imaju tendenciju da se priključe EU-u, ali i na probleme s kojima se pritom suočavaju. Sudionici su učili od ranije navedenih cijenjenih predavača, a nakon završetka panela Europska unija i Zapadni Balkan: Nove zvjezdice na europskom nebu okupljenima je pružena prilika da primijene stečena znanja strukturiranom raspravom i interaktivnom radionicom osmišljavanja strategija balkanskih zemalja pri ulasku u europsku zajednicu.

Drugog je dana održana radionica pod nazivom Kako izvještavati o politikama Europske unije? s ciljem otvaranja dijaloga o pitanjima novinarske etike prilikom izvještavanja o temama usko vezanim uz djelovanje institucija EU-a. Osim toga, fokus je stavljen i na pitanje digitalne sigurnosti, jedan od vodećih problema s kojima se danas novinarska struka susreće. Radionicu je vodila trenerica Morana Miljanović iz udruge HERMES, čija je zadaća bila poučiti zainteresirane sudionike o istraživačkom novinarstvu te političkoj i pravnoj terminologiji koja se koristi prilikom interpretiranja politika EU-a, a sve kako bi se novinare upozorilo na važnost odgovornog i kvalitetnog informiranja građana.

Foto: Studentski.hr
 
Komentari zadovoljnih sudionika svjedoče o uspješno organiziranoj konferenciji:

– S obzirom na to da studiram na Fakultetu političkih znanosti te me posebno interesiraju kako međunarodni odnosi tako i nacionalna sigurnost, a i član sam Diplomatskog kluba, koji je, među ostalima, organizator eventa, došao sam s ciljem učenja nečeg novog i sagledavanja iz tuđe perspektive. Pritom konkretno mislim na kosovskog ambasadora u RH koji nam je iz vlastitog iskustva pričao koji su problemi, a da ih čak i naši europarlamentarci nisu bili svjesni. Naravno, da ne bi sve ispalo preozbiljno, radionice su organizirane i s dozom humora i u opuštenoj atmosferi kako bi se ipak približile studentima, potencijalnim visokim dužnosnicima u diplomaciji ili politici općenito te pokazale da nije sve crno-bijelo i ozbiljno, već da je puno komunikacije, kontakata, odnosa i iskustva potrebno za obavljanje tog zadatka, a dobar dio navedenog ne može se steći isključivo poslom već i međuljudskom interakcijom – kako izvan posla tako i offline. – rekao je Ivan Dominik Dragović.

– Tijekom Konferencije smo, ukratko, slušali tribinu o procesu kroz koji zemlje Zapadnog Balkana prolaze kako bi ušle u EU. Objašnjena je razlika između zemalja te regije i ostalih europskih zemalja, isto kao što su objašnjeni i mnogi problemi i izazovi s kojima se te zemlje suočavaju, kao što je nasljeđe rata, korupcije, organiziranog kriminala i posljedice migrantske krize. Ono što mi je pogotovo privuklo pažnju bila su mišljenja profesora s Fakulteta političkih znanosti, kao i njihove analize trenutačne situacije kada su u pitanju zemlje kao što su Bosna i Hercegovina. Slučaj BiH pogotovo me zainteresirao, s obzirom na to da je BiH zemlja s jednom od najgorih političkih, etničkih i socijalnih situacija u čitavoj Europi. Nadalje, primjer Kosova zapravo je bio vrlo pozitivan, pogotovo ako se uzmu u obzir riječi kosovskog veleposlanika. Za samu Konferenciju čuo sam od kolega s fakulteta, a s više njih sudjelovao sam u radionici nakon Konferencije koja je, naravno, bila vrlo zabavna. – istaknuo je Frano Miholjević.

– Budući da sam članica Diplomatskog kluba FPZG-a, odlučila sam doći na Konferenciju kako bih se pobliže upoznala sa stanjem zemalja Zapadnog Balkana i o njihovoj situaciji u EU. Na predavanju gosti su govorili o tome kakvo je stanje bilo u zemljama nekad (što se tiče ekonomije i pitanja vezanih uz EU) te kakvo je danas i na koji se način zemlje pokušavaju približiti EU i koje su prednosti ulaska tih zemalja u EU, odnosno što će EU od njih dobiti i što će one dobiti zauzvrat. Također smo se dotakli tema međususjedskih odnosa (npr. RH i Srbija) te kako bi se mogli riješiti nepovoljni, odnosno zaoštreni odnosi. Na radionici smo se podijelili po zemljama i kroz humor i snažnu argumentaciju pokušali smo objasniti zašto bi baš naša zemlja trebala ući u EU. Iskreno, jako mi se svidio ovakav način predavanja/radionice i smatram kako sam dobila vrlo vrijedno iskustvo koje će mi pomoći u budućim konferencijama. – izjavila je Ena Francuz.

Komentari na članak

Vezani članci

Knjige

PROBLEM KVALITETE HRVATSKOG OBRAZOVNOG SUSTAVA

Koliko zapravo (ne) znamo?

Područje u kojem hrvatski obrazovni sustav najviše podbacuje je matematika. Istraživanje je provedeno na kvaliteti obrazovanja petnaestogodišnjih učenika, a činjenica da čak 33,2 % učenika podbacuje u ovom području otvara pitanje (ne)kvalitete edukacijskog sustava. Europski prosjek iznosi 22% pa bismo se trebali zapitati zašto su naši učenici toliko lošiji od europskih.

https://pixabay.com/en/literature-book-adult-education-3068940/

Norveški dani u Rijeci

Konferencija na Filozofskom propituje mogućnost uvođenja obrazovanja za demokraciju u obrazovni sustav

Konferencija pod nazivom „Obrazovanje za demokraciju – Aktivni građani od učionice do zajednice” koja će se održati 23. travnja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci otvorila je poziv za prijave za sudjelovanje sve do 17. travnja 2018. godine.

Zgrada

Ekonomski fakultet i Europska komisija pozivaju

Poslušajte predavanje o izazovima u EU

Ludolf Van Hasselt, predstavnik Glavne uprave za komunikacije u Europskoj komisiji, održat će predavanje o izazovima najveće europske integracije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. S obzirom na njegovo bogato iskustvo, pozivaju se studenti da se pridruže, 4. veljače u 11h.

 5. Studentska konferencija „Management informacijskih sustava“

Zagrebačka škola ekonomije i managementa predstavila najbolje studentske radove iz područja menadžementa

Održana peta studentska konferencija „Management informacijskih sustava''

Na konferenciji su predstavljeni najbolji studentski projekti uvođenja informacijskih sustava u odabrana poduzeća koje studenti rade u sklopu kolegija Management informacijskih sustava.

Ilustracija: medijska istraživanja

Najpopularniji novinari u Hrvatskoj

Istraživanje Presscuta i Medianeta

Mislav Bago, Aleksandar Stanković, Goran Milić, Zoran Šprajc i Denis Latin su odnijeli titulu najpopularnijih novinara na Weekend Media festivalu u Rovinju.