Reforma školstva

Finska uvodi revolucionarne promjene u obrazovanje – zbogom predmetima i pisanim slovima

Obrazovanje

Prema međunarodnim istraživanjima procjene znanja i vještina (PISA), mladi Finci rangirani su među prvima. Unatoč tome, ova skandinavska zemlja uvodi nove reforme.

Finska se već godinama nalazi u društvu zemalja s najboljim obrazovnim sustavom na svijetu.

Prema međunarodnim istraživanjima procjene znanja i vještina (PISA), mladi Finci rangirani su među prvima.

Unatoč tome, ova skandinavska zemlja uvodi nove reforme. Kako piše Independent, umjesto tradicionalne predmetne nastave uvodi se tematska nastava.

Ideja je da teme objedinjuju gradivo iz nekoliko predmeta. Učenici bi – umjesto jednog sata geografije iza kojeg slijedi sat povijesti – dva sata proveli učeći o, primjerice, Europskoj uniji. Pritom bi pokrili jezike i politiku te geografiju i povijest. Što se tiče stručnih predmeta, učilo bi se ono što je potrebno za budući posao. Konobari bi, primjerice, učili matematiku, jezike i komunikacijske vještine.
 

Menadžer za razvoj grada Helsinkija Pasi Silander objašnjava da novo doba zahtijeva nove reforme: Finskoj je potrebna nova vrsta obrazovanja koja bi pripremila djecu za budući život i rad. Mladi sada koriste računala; uzmite, recimo, primjer banaka koje su nekad imale mnoštvo službenika, a danas velik dio njihova posla završavaju strojevi.

U cilju je potpuno ukinuti predavački tip nastave, organizirati projektnu nastavu te potaknuti kreativnost i razvoj komunikacijskih vještina. Trebalo bi omogućiti i svladati vještine i znanja primjenjive u svakodnevnom životu.

Škole u glavnom gradu već prihvaćaju promjene. Silander dodaje da je trenutno oko 70 posto nastavnika obučeno za novu tematsku nastavu. Stariji nastavnici koji godinama predaju na tradicionalan način negoduju reformi, ali nadležni očekuju da će novi sustav obrazovanja zaživjeti u cijeloj zemlji do 2020. godine

Uvođenje tematske nastave nije jedina novost u finskom obrazovanju. U finskim osnovnim školama do 2016. godine planiraju ukinuti učenje pisanih slova. Nakon toga će učenici učiti i upotrebljavati samo tiskana slova, a satove učenja pisanih zamijenit će satovi tipkanja na računalu. 

Minna Harmanen iz finskog Ministarstva obrazovanja smatra da će korištenje računala riješiti probleme učenika. Kako kaže, korištenje pisanog pisma i međusobno spajanje slova naporno je za mnoge. Dodala je kako se đaci previše koncentriraju na rukopis, zbog čega ne posvećuju dovoljno pažnje suštini napisanog.

Ova odluka izazvala je brojne kontroverze i otvorila pitanja: kakva je uopće budućnost pisanja rukom te hoće li olovka i papir potpuno nestati iz učionica? Kritičari ističu da su pisana slova bolja za kognitivni proces učenja.

Komentari na članak

Vezani članci

Fejs

Sveznajuće društvene mreže

Facebook prije vas zna s kim ćete biti u vezi

Facebook je uočio ponavljanja u ponašanju na društvenim mrežama dvoje ljudi koji će tek postati par. Na temelju tih podataka Facebook može znati s kim ćete biti u vezi i prije vas samih.

Debljina

Prekomjerna tjelesna težina

Po broju pretilih Hrvatska visoko na listi zemalja EU

Hrvatska je među 28 članica Europske unije na osmom mjesto po broju pretilih ljudi. Da je situacija alarmanta, pokazuju i visoki postotci koje je donio Eurostat.

Dragan Gamberger

Predavanje na FOI-ju

„Time 4 Science": Predstavljena tehnika istraživačkog grupiranja

„Time 4 Science" ima cilj organizirati niz gostovanja eminentnih istraživača iz Hrvatske i svijeta. U sklopu projekta Dragan Gamberger prikazao je način korištenja alata istraživačkog grupiranja.

Obrazovanje i budućnost

Obrazovna politika

Studenti uputili strankama pitanja o konkretnim obrazovnim mjerama

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu "Za nas koji želimo znati više". Donosimo vam deset pitanja koja su uputili političkim strankama.

Najteži, fax

Istraživanje Sveučilišta u Indiani

Istraživanje potvrdilo: Najteži su fakulteti iz STEM područja, a najlakši iz društvenih

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Indiani pokazuje koliko studenti prosječno tjedno ulože vremena u učenje, pisanje seminarskih radova i ostalih obveza koje imaju na fakultetu.