Na današnji dan

Započelo bombardiranje Dresdena

Bombardiranje Dresdena

Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Na današnji dan, 13. veljače 1945. godine, započelo je zločinačko savezničko bombardiranje Dresdena. Dresden je glavni grad njemačke pokrajine Saske te se nekoć dičio starim i prelijepim građevinama i bogatim umjetničkim zbirkama. Unatoč tome što nije imao osobitu stratešku važnost tijekom Drugog svjetskog rata, zbog strahovitog zračnog naleta na grad, koji je trajao čak 3 dana i prilikom kojeg je bačeno oko 2600 tona visoko eksplozivnih naprava i zapaljivih bombi, uništen je do temelja. Povjesničari ovaj događaj ubrajaju među najveće svjetske katastrofe.

Dresden je toga dana, zbog brojnih izbjeglica, ranjenika i ratnih zatvorenika, brojao oko 1,2 milijuna stanovnika, dvostruko više od uobičajenog broja. Napad se odvio u 3 naleta. Prva dva naleta izvelo je oko 800 britanskih bombardera Lancaster, koji su izbacili preko tisuću zapaljivih bombi na ulice Dresdena, što je izazvalo pravu vatrenu oluju koja je gutala sve pred sobom. Piloti su iz udaljenosti od 300 km mogli vidjeti ogromni plamen, a iznad osjetiti vrućinu u svojim kabinama. Nakon napada britanskih bombardera, oko 450 američkih zrakoplova još je jednom bombardiralo grad. Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Žrtve bombardiranja Dresdena
 FOTO: Wikipedia.org
 

Povjesničari smatraju kako bombardiranju Dresdena cilj nije bio vojni, već politički. Dresden je platio cijenu za zločine Trećeg Reicha i poslužio kao primjer moći zračnih snaga zapadnih saveznika, zbog čega se ujedno smatra i prvom žrtvom budućeg Hladnog rata između zapada i istoka.

Pitanje opravdanosti ovog napada još nije razjašnjeno. Dan danas ne jenjavaju kontroverze i otvoreno se postavlja pitanje je li to bombardiranje bilo nužno te predstavlja li ono ratni zločin.

Obnovljena Frauednkirche u Dresdenu
 Obnovljena Frauenkirche u Dresdenu FOTO: Dresden.de
 
 

Dresden se desetljećima oporavljao od ovog napada. Danas je grad gotovo u potpunosti obnovljen i moderniziran. Čuvena Frauenkirche, koja je u napadu potpuno uništena, sada je obnovljena i služi kao jedna od glavnih turističkih atrakcija. Zanimljivo je da je britanski grad Coventry, koji je pretrpio njemački zračni napad u Drugom svjetskom ratu, ovoj crkvi donirao zlatni križ koji se danas nalazi ispod glavnog crkvenog svoda. Tim simboličkim činom pokazala se težnja ka konačnom miru između ovih dviju zemalja čije je stanovništvo pretrpjelo nepovratne gubitke zbog strašnih ratnih razaranja tijekom Drugog svjetskog rata.

Komentari na članak

Vezani članci

Putovanje

Put oko svijeta za 365 dana

Stvari koje naučite putujući svijetom

Znate li da trošak putovanja svijetom mjesečno iznosi onoliko koliko trošite i kad ste doma? Zašto je bolja opcija kada putujete sami? Koja je razlika između turista i putnika?

Putovnice

„Indeks putovnica“

Svjetske putovnice na jednom mjestu

Kako izgledaju putovnice svih država svijeta? Koliko je moćna hrvatska putovnica? Odgovore možete saznati na stranici Passport Index.

Mindblown

Povijesne činjenice

Činjenice koje mijenjaju percepciju vremena

Što je zajedničko Star Warsu i giljotini, Harvardu i Galileu, Nintendu i Eiffelovu tornju?

Carter i Tutankhamnova grobnica

Na današnji dan

Howard Carter ušao u Tutankhamonovu grobnicu

Howard Carter, engleski egiptolog i arheolog, na današnji dan 1922. godine prvi je put otvorio Tutankhamonovu grobnicu.

Vrijeme giganata

Muzej grada Zagreba

Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

U Muzeju grada Zagreba otvara se nova izložba „Vrijeme giganata“. Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa glavnoga grada.