Na današnji dan

Započelo bombardiranje Dresdena

Bombardiranje Dresdena

Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Na današnji dan, 13. veljače 1945. godine, započelo je zločinačko savezničko bombardiranje Dresdena. Dresden je glavni grad njemačke pokrajine Saske te se nekoć dičio starim i prelijepim građevinama i bogatim umjetničkim zbirkama. Unatoč tome što nije imao osobitu stratešku važnost tijekom Drugog svjetskog rata, zbog strahovitog zračnog naleta na grad, koji je trajao čak 3 dana i prilikom kojeg je bačeno oko 2600 tona visoko eksplozivnih naprava i zapaljivih bombi, uništen je do temelja. Povjesničari ovaj događaj ubrajaju među najveće svjetske katastrofe.

Dresden je toga dana, zbog brojnih izbjeglica, ranjenika i ratnih zatvorenika, brojao oko 1,2 milijuna stanovnika, dvostruko više od uobičajenog broja. Napad se odvio u 3 naleta. Prva dva naleta izvelo je oko 800 britanskih bombardera Lancaster, koji su izbacili preko tisuću zapaljivih bombi na ulice Dresdena, što je izazvalo pravu vatrenu oluju koja je gutala sve pred sobom. Piloti su iz udaljenosti od 300 km mogli vidjeti ogromni plamen, a iznad osjetiti vrućinu u svojim kabinama. Nakon napada britanskih bombardera, oko 450 američkih zrakoplova još je jednom bombardiralo grad. Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.

Žrtve bombardiranja Dresdena
 FOTO: Wikipedia.org
 

Povjesničari smatraju kako bombardiranju Dresdena cilj nije bio vojni, već politički. Dresden je platio cijenu za zločine Trećeg Reicha i poslužio kao primjer moći zračnih snaga zapadnih saveznika, zbog čega se ujedno smatra i prvom žrtvom budućeg Hladnog rata između zapada i istoka.

Pitanje opravdanosti ovog napada još nije razjašnjeno. Dan danas ne jenjavaju kontroverze i otvoreno se postavlja pitanje je li to bombardiranje bilo nužno te predstavlja li ono ratni zločin.

Obnovljena Frauednkirche u Dresdenu
 Obnovljena Frauenkirche u Dresdenu FOTO: Dresden.de
 
 

Dresden se desetljećima oporavljao od ovog napada. Danas je grad gotovo u potpunosti obnovljen i moderniziran. Čuvena Frauenkirche, koja je u napadu potpuno uništena, sada je obnovljena i služi kao jedna od glavnih turističkih atrakcija. Zanimljivo je da je britanski grad Coventry, koji je pretrpio njemački zračni napad u Drugom svjetskom ratu, ovoj crkvi donirao zlatni križ koji se danas nalazi ispod glavnog crkvenog svoda. Tim simboličkim činom pokazala se težnja ka konačnom miru između ovih dviju zemalja čije je stanovništvo pretrpjelo nepovratne gubitke zbog strašnih ratnih razaranja tijekom Drugog svjetskog rata.

Komentari na članak

Vezani članci

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Na današnji dan

Velika seljačka buna

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Stare knjige

Na današnji dan

Tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora

Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršena je 22. veljače 1483. godine.

Casablanca

Na današnji dan

Premijerno prikazana „Casablanca”, svevremenska holivudska priča

Ljubavna drama o zbivanjima tijekom Drugog svjetskog rata premijerno je prikazana na današnji dan 1942. godine. Moralne dvojbe, intrigantan ljubavni trokut i snažne rečenice „Casablancu” su učinile svevremenskim filmom.

Svjetski dan ljevaka 1

Na današnji dan

Zanimljivosti o ljevacima koje sigurno niste znali

Povodom Svjetskog dana ljevaka saznajte brojne zanimljivosti o njima, kako se na njih gledalo u prošlosti te što im predstavlja teškoće u svijetu orijentiranom na dešnjake.

Glazba

Glazbena anhedonija

Znanstveni razlozi zašto neki ljudi ne vole glazbu

Unatoč mišljenjima da je glazba jedini univerzalni jezik i da bi život bez glazbe bio prazan, ne bi se svi složili s tim tvrdnjama. Nedavno istraživanje pokazuje da tri do pet posto svjetske populacije ima apatiju prema glazbi.