Na današnji dan

VIDEO: Nevjerojatni podvizi i spektakularne akrobacije u prvom modernom cirkusu

Cirkus

Na današnji je dan 1768. godine Philip Astley na jednom mjestu okupio talentirane izvođače i publiku oduševio spektaklom.

Otkad postoji, ljudska rasa ima velik apetit za različite spektakle, nešto čime se popuni svakodnevica i postigne punina osjećaja – barem na trenutak. Uvijek žudimo za nečim čime bismo razbili rutinu ili vidjeli nešto što se razlikuje od nas i naše najbliže okoline. Stoga ne čudi svevremenska fascinacija cirkusom te neobičnim osobama i pojavama koje možemo zateći jednom kada uđemo pod velika šatorska krila. Akrobati, klaunovi, dresirane životinje i druge cirkuske atrakcije postojale su i ranije, no tek je 1768. godine Englez Philip Astley te zanimljive dijelove skrojio u spektakularnu cjelinu.

Astley, bivši narednik konjice, otkrio je da mu centrifugalna sila omogućuje izvođenje naizgled nevjerojatnih podviga ako konju naredi galopiranje u uskom krugu. Uskoro je pozvao javnost na predstavu – svi su ga bodrili dok je mahao svojim mačem po zraku i jahao jednom nogom u sedlu, a drugom na glavi konja. Oduševljenje publike bilo je toliko da je snalažljivi Astley nedugo nakon toga zaposlio akrobate, klauna i glazbenike te osnovao predstavu Astley’s Amphitheatre u natkrivenom prostoru, a postigao je toliki uspjeh da je 1772. nastupao i za kralja Luja XV. Stekao je i protivnike koji su svoje predstave nazvali Royal Circus, po rimskom nazivu za kružne građevine u kojima su se održavale utrke kočija. U 19. stoljeću termin cirkus prihvaćen je kao zajedničko ime ove nove pojave. 

Astley's Amphitheatre u Londonu oko 1808. godine, FOTO: Wikipedia

Astley je tijekom života osnovao 18 cirkuskih postaja diljem Europe, a u 19. je stoljeću pojam cirkus konačno usvojen za ovakav oblik zabave. Javnost nije mogla odoljeti ovakvim atrakcijama, što je pridonijelo popularizaciji i širenju novog društvenog fenomena. Početkom 19. stoljeća u Europi su se pojavili i manji, putujući cirkusi kakve poznajemo i danas. Barnum and Bailey cirkuske predstave bile su toliko velike da su se u tri različita ringa u isto vrijeme prikazivala tri performansa. Do danas su se takve senzacije razvile u prave umjetničke prestave koje ne prestaju zabavljati mase. Postoji nešto misteriozno u licima izvođača koji bez riječi komuniciraju sa životinjama ili svojim tijelom izvode podvige kakve ne bismo mogli ni zamisliti.

Moderni cirkus dovodi u pitanje etičnost u postupanju sa životinjama, stoga se često ograničava na ljudske podvige čije nastupe dorađuje do najsitnijih finesa, pružajući publici užitak pri gledanju i zaprepaštenost mogućnostima ljudskog tijela istovremeno.

Komentari na članak

Vezani članci

Roppongi Red

Intervju s Roppongi Red i premijera singla

„Jedan dio publike na nas reagira super, a drugi dio nas promatra kao da smo pali s Marsa“

Tek se probijaju, a već su odradili svirku s Parovom Stelarom! Premijerno poslušajte drugi singl benda Roppongi Red te provjerite u intervjuu kako izgleda glazbeni „brainstorming“ benda koji ne ovisi o tehnologiji ni o trendovima.

Mindblown

Povijesne činjenice

Činjenice koje mijenjaju percepciju vremena

Što je zajedničko Star Warsu i giljotini, Harvardu i Galileu, Nintendu i Eiffelovu tornju?

Vjenčanje (starke)

Na današnji dan

Prvi put izvedena kontroverzna svadbena pjesma

Katolička je crkva proglasila „Svadbeni marš“ neprikladnim za crkvene i vjerske obrede. Vjenčanje u katoličkoj crkvi nije dozvoljavalo izvedbu ove skladbe, ali to nije sprječavalo mladence da uporno i dalje biraju baš tu izvedbu. 

Dua Lipa

Pomela konkurenciju

Dua Lipa proglašena najboljom mladom glazbenicom Europe

Europska nagrada za mlade glazbenike koji probijaju granice dodjeljuje se kao priznanje europskim izvođačima koji su ostvarili uspjeh u drugim europskim državama osim vlastite.

Otvorenje stalnog postava Srednjovjekovnog odjela

Otvorenje stalnog postava Srednjovjekovnog odjela AMZ-a

Jedinstveni spomenici hrvatskoga srednjovjekovlja u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Prvi put nakon 2002. godine posjetitelji Arheološkog muzeja u Zagrebu mogu pogledati najraznovrsniju i najsveobuhvatniju zbirku kontinentalne Hrvatske. Posebno mjesto u zbirci zauzima jedan od najznamenitijih spomenika hrvatske kulturne baštine – natpis kneza Branimira.