Na današnji dan

VIDEO: Deset zanimljivih činjenica o najinteligentnijim beskralježnjacima za Svjetski dan hobotnica

Hobotnica

Svake se godine 8. listopada obilježava Svjetski dan hobotnica. Hobotnice su jedni od najinteligentnijih pripadnika beskralježnjaka. Otkrivamo što ih čini toliko fascinantnima i pametnima.

– I'd like to be under the sea, In an octopus's garden in the shade, He'd let us in, knows where we've been, In his octopus's garden in the shade. – tako je svjetski popularni bend The Beatles 1969. godine opjevao hobotnice u svom hitu Octopus's garden, na albumu Abbey Road. Nisu samo Beatlesi uvidjeli ljepotu i inteligenciju hobotnica. Svakim danom znanstvenici otkrivaju zanimljive činjenice o ovim morskim stvorenjima, a 8. listopada svake godine obilježava se Svjetski dan hobotnica.  

Hobotnice žive u svim svjetskim oceanima. Međutim, više obitavaju na područjima toplih tropskih mora. Poput lignji, hobotnice su kroz povijest predstavljale čudovišta iz dubina, kao što je Kraken, iako neke vrste žive u relativno plitkim područjima. Većina hobotnica živi na morskom dnu, ali postoje vrste koje žive blizu površine i one koje obitavaju u mračnim dubinama, a na površinu dolaze samo u potrazi za hranom. U svrhu skrivanja od grabežljivaca hobotnice mogu promijeniti boju u sivu, smeđu, ružičastu, plavu ili zelenu kako bi se stopile s okolišem i na taj način prošle nezapaženo. Promjena boje služi i za komunikaciju s drugim hobotnicama.

Kamuflirana hobotnica, FOTO: Flickr

U slučaju opasnosti, hobotnice ispuštaju crnu tekućinu poput tinte kako bi zbunile predatora. Prehrana im se najčešće sastoji od rakova, škampi i jastoga, no mogu napasti i veći plijen kao što su morski psi. S druge strane, hobotnice se nalaze na meniju tuljana, kitova i velikih riba. Hobotnice uglavnom žive same, i to u kamenitim udubinama. Kako bismo obilježili Svjetski dan hobotnica, donosimo vam deset zanimljivih činjenica o ovim najinteligentnijim beskralježnjacima.

Hobotnice su vrlo stari stanovnici Zemlje

Najstariji pronađeni fosil hobotnice datira otprije 296 milijuna godina. Fosil prikazuje spljošteno, kuglasto biće kojem se razaznaje osam krakova i jedan par očiju. Znanstvenici pretpostavljaju da na fosilu postoji i vreća sa crnilom. Ovo dokazuje da su se hobotnice razvile puno prije reptila, koji su prethodili dinosaurima.

Hobotnice imaju tri srca

Dva od tri srca hobotnice rade isključivo kako bi usmjeravala krv kroz škrge, a treće je srce odgovorno za održavanje cirkulacije u svim drugim organima. Dok hobotnica pliva, njeno srce prestaje kucati zbog ogromnog napora koji im plivanje donosi, što objašnjava zašto hobotnice radije pužu po površini nego plivaju.

Hobotnica je ime dobila od starih Grka

Riječ octopus dolazi od grčke riječi októpousšto znači osam nogu. Srodne riječi jesu Octopoda, koja označava taksonomsku jedinicu, koja obuhvaća sve cefalopodne mekušce i riječ octopoid, što označava pridjev, odnosno nešto što je slično hobotnici ili ima osam nogu.

Aristotel je smatrao da su hobotnice glupe

Aristotel je 350. godine prije nove ere napisao knjigu Povijest životinja u kojoj je napisao da su hobotnice glupa bića jer će prići ljudskoj ruci uronjenoj u vodu. Napisao je i da su im navike uredne i štedljive, odnosno da su im nastambe čiste i uredne, a nakon što pojedu sve jestivo sa svog plijena tada izbace oklope, ljušture i kosti. Unatoč Aristotelovom razmišljanju, hobotnice mogu uspješno izaći iz labirinta, rješavati probleme i pamtiti rješenja, rastavljati stvari samo zbog zabave te čak imaju i uočljive pojedinačne osobnosti.

Hobotnice koriste alate

Hobotnice su prvi beskralježnjaci u kojih je uočeno korištenje alata. Naime, hobotnice koriste kokosove ljuske kako bi se sakrile od grabežljivaca, a u definiciju korištenja alata može se dodati i korištenje kamenja i mlazova vode. Vrsta Obična hobotnica skuplja ljuske i druge otpatke kako bi sagradila utvrdu ili vrt oko svoje jazbine. Druge hobotnice nose ljuske za zaštitu.

Hobotnica koristi ljuske školjaka, FOTO: Flickr
 
Krakovi hobotnice imaju vlastiti um

Dvije trećine neurona hobotnice nalaze se u njezinim krakovima, a ne u njezinoj glavi. Posljedica toga je da krakovi mogu odgonetnuti kako otvoriti školjku dok je sama hobotnica zauzeta nečim drugim, kao što je provjera nastambe ili traženje još hrane. U slučaju opasnosti hobotnice mogu otpustiti jedan od svojih krakova kako bi pobjegle smrtonosnom zagrljaju grabežljivca, a krak će ubrzo zatim ponovno narasti.

Crnilo hobotnice ne služi samo za skrivanje

Crnilo koje hobotnica ispušta ne služi samo za bijeg pred grabežljivcem, već ga i ozljeđuje. Naime, sadrži spoj koji se naziva tirozinaza koji u ljudima pomaže u kontroli stvaranja prirodnog pigmenta melanina. Kad se tirozinaza uštrca u oči grabežljivca, uzrokuje slijepilo. Također, dovodi do defekata u osjetilima njuha i okusa. Crnilo je toliko opasno da hobotnice koje ne uspiju pobjeći od njega nakon što ga ispuste riskiraju smrt od vlastitog otrova.

Hobotnice imaju plavu krv

U svrhu preživljavanja u dubinama oceana krv je hobotnica evoluirala na temelju bakra, a ne željeza, odnosno imaju hemocijanin umjesto hemoglobina, što daje krvi plavu boju. Hemocijanin je učinkovitiji u prijenosu kisika kroz tijelo kada je temperatura vode vrlo niska, a količina kisika mala. Međutim, hemocijanin je iznimno osjetljiv na promjene u kiselosti. Ako pH vode previše padne, hobotnice ne mogu uspješno prenositi kisik, zbog čega znanstvenici brinu hoće li hobotnice preživjeti zakiseljavanje oceana koje je rezultat klimatskih promjena.

Hobotnice umiru nakon parenja

Hobotnice se razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Više mužjaka direktno umeće svoje spermatofore u tubularni lijevak, koje ženke koriste za disanje, ili mužjaci doslovno predaju svoju spermu ženkama koje ju, iz nepoznatih razloga, uvijek prime jednim od svojih desnih krakova. Nakon toga mužjaci napuste ženku i odlutaju umrijeti, a ženke, koje mogu izleći do 400 000 jaja, prestaju jesti dok čuvaju svoje gnijezdo. Međutim, ženke ne umiru od gladi, već kad se jaja izlegnu, sve stanice u njezinom tijelu prođu kroz kaskadni proces stanične smrti.

Većina hobotnica za ljudsku upotrebu dolazi iz Sjeverne i Zapadne Afrike

Hobotnice su stoljećima bile popularni specijalitet u Istočnoj Aziji, Španjolskoj, Grčkoj i drugim zemljama, a odnedavno su počele biti popularne i u SAD-u i drugdje diljem svijeta. Danas se hobotnice najviše konzumiraju u Koreji.

Sve čari života jedne hobotnice možete pogledati u videu

Komentari na članak

Vezani članci

Studentski ugovori, HSZ

Studentski rad

VIDEO: Hrvatski studentski zbor ne odustaje od novog Zakona – #namajebitan ​

Pod motom #namajebitan Hrvatski studentski zbor započeo je s informiranjem javnosti o važnosti dugo obećavanog novog Zakona o obavljanju studentskih poslova.

Tv serije 2016.

Ispiti se bliže, a ti ne znaš što gledati

TV serije koje će obilježiti 2016. godinu

Što raditi kada treba učiti? Gledati serije. Što raditi kada si pogledao sve iz 2015.? Čekati ove iz 2016. Da bismo ti olakšali iščekivanje, napravili smo listu nekih serija koje će u sljedećim tjednima i mjesecima zasjati prvi put na malim ekranima.

Oliver & Gibonni

Oliver & Gibonni

VIDEO: Nova verzija videospota „Sreća“ poigrava se vječnom temom ljubavi

Lutkarski spot za duet Olivera i Gibonnija „Sreća“ režirao je Matko Petrić prema originalnoj Gibonnijevoj ideji. Radi se o aktualnom singlu sa zajedničkog albuma legendarnog splitskog dvojca – „Familija“.

Ekranizacija "Duručka kod Tiffanyja"

Na današnji dan

Umro autor „Doručka kod Tiffanyja"

Na današnji je dan umro Truman Capote, kontroverzni pisac priznatih književnih klasika poput „Doručka kod Tiffanyja" i „Hladnokrvnog ubojstva".

Naslovna

Zanimljivosti o filmskom klasiku

Jeste li ovo znali o „Klubu boraca"?

Klub boraca (u originalu Fight Club) je jedno od kultnih ostvarenja sedme umjetnosti. Provjerite jeste li uspjeli apsorbirati sve detalje koje je za vas skrio David Fincher!