Na današnji dan

VIDEO: 9/11 – napad koji je promijenio tijek američke i svjetske povijesti

9/11 1

11. rujna zauvijek će ostati zapamćen po najvećoj katastrofi 21. stoljeća. Pad američkih „blizanaca" događaj je koji je poljuljao globalnu sigurnost i kojim je cijeli svijet krenuo u beskonačnu borbu protiv terorizma.

Kada je 11. rujna 2001. godine svanuo vedri i topli ranojesenski utorak u New Yorku, nitko nije mogao ni slutiti da će to biti dan kada će se izgled Manhattana zauvijek promijeniti i dan kojim će cijeli svijet započeti beskonačnu borbu protiv terorizma. Toga je jutra 19 osoba u službi Al-Qaede otelo četiri američka zrakoplova, od kojih su dva iza sebe ostavila najveću katastrofu u američkoj povijesti, kasnije smatranu i najznačajnijim događajem 21. stoljeća. U nesreći koja je šokirala cijeli svijet poginulo je gotovo 3000 ljudi, a svjetska je sigurnost zauvijek poljuljana iz temelja.

U 8:45 ujutro dotad običnog utorka zrakoplov Boeing 767 American Airlinesa sa 20 000 galona goriva u spremniku udario je u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra, ostavivši za sobom goruću rupu na osamdesetom katu njujorškog nebodera. Televizijske su postaje odmah krenule s prijenosom uživo s mjesta događaja, a cijeli je svijet pratio spašavanje ljudi stradalih u onome što je izgledalo kao katastrofalna nesreća. Međutim, 18 minuta nakon prvog, i drugi se zrakoplov pojavio na njujorškom nebu te se krenuo obrušavati prema južnom blizancu, da bi se potom i zabio u njega, otprilike na šezdesetom katu. Oba su udara izazvala strašne eksplozije, a spaljeni su otpadci zasuli i prekrili Manhattan.

Kako se kasnije saznalo, napad su skrivili islamski teroristi iz Saudijske Arabije i drugih arapskih zemalja, koje je financirala Al-Qaeda, teroristička organizacija pod vodstvom Osame bin Ladena. Napadači su djelovali u znak otpora prema sudjelovanju SAD-a u Perzijskom zaljevskom ratu, kao i nastavku nazočnosti američke vojske u zemljama srednjeg Istoka. Neki su od napadača živjeli u SAD-u godinu prije napada te su, ironično, pohađali tečajeve letenja u američkim školama letenja, dok su drugi ilegalno ušli u SAD nekoliko mjeseci prije samoga napada.

Tog kobnog jutra 19 terorista uvuklo se u četiri zrakoplova koje su ubrzo nakon polijetanja oteli, te su tako obične prigradske zrakoplove pretvorili u upravljane rakete koje su pobile tisuće ljudi. I dok je Amerika bila usredotočena na strašne događaje u Velikoj Jabuci, treći oteti zrakoplov, Boeing 757, kružio je iznad Pentagona, središta američke vojske, te se konačno u njega i zabio u 9:45 sati. Gorivo koje se izlilo iz zrakoplovnog spremišta izazvalo je vatreni pakao te je uzrokovalo eksploziju u kojoj se urušio dio betonskog diva i poginulo 189 ljudi.

Napad na Pentagon, FOTO: Wikipedia

Tijekom bitke za blizance, nitko nije mogao ni slutiti da se u četvrtom otetom zrakoplovu odvijala bitka kojoj je cilj bio spriječiti još veću nesreću. Radilo se o zrakoplovu čije je polijetanje iz New Jerseyja bilo odgođeno 40 minuta, zahvaljujući čemu su putnici u zraku internetskim putem saznali za napade koji su se ranije već odvili. Kada su shvatili što se događa, putnici su, skupa s osobljem, organizirali pobunu te se zrakoplov srušio u 10:10 sati na livadi u Pensilvaniji. Svi su putnici prije pada ubijeni, a njegov krajnji cilj nikada nije otkriven.

Kao i svi veliki svjetski događaji, rušenje američkih blizanaca potaknulo je na razmišljanje brojne teoretičare zavjere, a svake se godine na obljetnicu napada pojavi barem jedna dotad neviđena snimka ili koji skriveni podatak. Tako su neki tvrdili da su blizanci napadnuti i bombama, a poznati su fizičari istaknuli kako je u pad sada najpoznatijih zgrada svijeta uključen i supertermit. Jedna od najpoznatijih teorija tvrdi da je u Pentagon udarila raketa, a oni koji se s time ne slažu, smatraju da je let 93 srušio američki vojni zrakoplov. Iako se žeđ za naftom tadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea Busha čini najlogičnijim objašnjenjem napada, neiscrpnost najveće katastrofe 21. stoljeća još će godinama hraniti brojne teorije zavjere.

FOTO: Wikipedia

Predsjednik Bush iz sigurnosnih je razloga dan proveo izvan države, a u prvom obraćanju medijima najavio je borbu protiv terorizma koju će SAD započeti samo mjesec dana kasnije, a koja ni danas nije završila.

– Teroristički napadi mogu potresti temelje naših najvećih zgrada, ali oni ne mogu dotaknuti temelje Amerike. Ti napadi mogu razmrskati čelik, ali ne mogu ostaviti traga na čeličnoj američkoj odlučnosti. – riječi su to kojima je Bush objavio utjecaj napada na Ameriku, dodavši i kako će se prema pomagačima terorista odnositi kao prema onima koji su napad počinili.

Operacija Enduring Freedom, kojoj je cilj bilo zbacivanje talibanskog režima u Afganistanu, počela je 7. listopada 2001. godine. U sklopu iste, deset godina nakon napada, ubijen je Osama bin Laden.

Napad na američke blizance događaj je kojim je terorizam uveden na široka vrata na svjetsku scenu i koji je, na dotad možda najbrutalniji način, poljuljao globalnu sigurnost, utjeravši ljudima strah u kosti. Iako je datum 11. rujna tog kobnog utorka 2001. godine za sobom ostavio neizbrisiv trag najveće ovostoljetne katastrofe, on se može promatrati i u svjetlu borbe protiv najvećeg zla na svijetu koja je njime započela i koja traje i dan danas, a za koju se nadamo da će u bližoj budućnosti biti dovršena.

Komentari na članak

Vezani članci

Brailleovo pismo

Na današnji dan

Svjetski dan Brailleova pisma

„Ono najbolje i najljepše u svijetu ne može se vidjeti ili dodirnuti. To se mora osjetiti srcem.” Helen Keller

Barefoot

Na današnji dan

Prošećite bosonogi za sve koji si obuću ne mogu priuštiti

Prvoga se lipnja obilježava dan bosonogog hodanja i tim vam povodom donosimo zanimljivosti o hodanju bez obuće, njegovim prednostima i manama.

Pavel

Koncertna promocija albuma

Pavel koncertom u Tvornici promovira novi album

Bit će to treći album koji će Pavel koncertno promovirati na pozornici Tvornice. Bend će nas kao i uvijek iznenaditi s atraktivnim gostima.

Ava Gardner

Na današnji dan

Umrla Ava Gardner

„I wish to live to 150 years old, but the day I die, I wish it to be with a cigarette in one hand and a glass of whiskey in the other”, Ava Gardner.

Missouri tim

Kuda ide novac studenata?

Američka sveučilišta više troše na sport nego na obrazovanje

Studenti u Americi više plaćaju za sportski odsjek na fakultetu nego za svoje obrazovanje. Video nam pojašnjava koliko se zapravo troši, a koliko zarađuje u studentskom sportu.