Na današnji dan

Velika seljačka buna

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Seljačka buna je buna koja je izbila 1573. na susegradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora stranih plemića.

Nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Na to je Franjo Tahy, jedan od najgorih plemića, poslao svoje naoružane plaćenike, ali dočekali su ih naoružani seljaci. Zbog tog otpora Hrvatski sabor seljake proglašava izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.

Za svog vođu seljaci su izabrali Ambroza Gupca (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Nisu se ograničili samo na rušenje nepravednog poretka. Napravili su program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja je trebala voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.

Gubec je podigao seljake na ustanak zajedno sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregurićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima krajem siječnja 1573. godine. Pokret se brzo proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.

Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Slovenske kmetove rastjerao je već 5. veljače 1573. kod Krškog kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Gupčevi pobunjenici kod Stubičkih Toplica ostali su jedini neporaženi u Hrvatskom zagorju. Njih je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su toliko žestok otpor da je bitka bila neodlučena sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.

Matiju Gupca su nakon bitke zarobili i odveli u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 15. veljače 1573. Legenda kaže da je morao nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy raščetvorio.

Muka koju su podnijeli seljaci pod strogim režimom feudalne gospode možda je najbolje opisao Miroslav Krleža:

Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv,
ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv,
zakaj curi, ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam zakaj kaple kri?
 

Komentari na članak

Vezani članci

Zabranjene povijesne knjige

Banned Books Week

Zabranjene povijesne knjige koje možete besplatno skinuti

Od povijesnih djela do satire, fikcije i autobiografije, donosimo vam popis knjiga na engleskom jeziku koje su bile zabranjene zbog mnogo razloga. Klikni, skini i čitaj!

Drunk history

Preporuka za gledanje:

Drunk History ili kako Amerikance zainteresirati za njihovu vlastitu povijest

Na pitanje o porijeklu ideje za seriju ovakvoga tipa Waters je izjavio kako se sve dogodilo tijekom pijane noći s Jakeom Johnsonom, poznatijim kao Nickom u seriji ''Nova cura''.

Povijest

Nevjerojatne povijesne slučajnosti

Povijesni događaji koji su se odvili u isto vrijeme

Što je zajedničko Auschwitzu i McDonald'su? Kakvu poveznicu dijele Titanic i ecstasy? Je li Hrvatska uistinu konzervativnija od Švicarske?

Autoportret

Na današnji dan

FOTO: Živost, raskoš i senzualnost u slikama velikog baroknog umjetnika Rubensa

Osim što su mu slikarska ostvarenja bila raznovrsne tematike i bogata detaljima i bojama, Rubens je bio toliko svestran umjetnik da je izrađivao i kartone za tapiserije, nacrte dekoracija za svečanosti i predmete umjetničkog obrta te je ilustrirao knjige.

Valkire

Na današnji dan

VIDEO: Premijerno izvedena Wagnerova Valkira

„Die Walküre“, djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, jedna je od najpoznatijih melodija klasične glazbe. Dio je opere „Prsten Nibelunga“, inspirirane germanskim i vikinškim sagama, a govori o bogovima, junacima, mitskim bićima i njihovom potragom za čarobnim prstenom.