Na današnji dan

Velika seljačka buna

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Seljačka buna je buna koja je izbila 1573. na susegradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora stranih plemića.

Nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Na to je Franjo Tahy, jedan od najgorih plemića, poslao svoje naoružane plaćenike, ali dočekali su ih naoružani seljaci. Zbog tog otpora Hrvatski sabor seljake proglašava izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.

Za svog vođu seljaci su izabrali Ambroza Gupca (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Nisu se ograničili samo na rušenje nepravednog poretka. Napravili su program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja je trebala voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.

Gubec je podigao seljake na ustanak zajedno sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregurićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima krajem siječnja 1573. godine Pokret se brzo proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.

Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Slovenske kmetove rastjerao je već 5. veljače 1573. kod Krškog kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Gupčevi pobunjenici kod Stubičkih Toplica ostali su jedini neporaženi u Hrvatskom zagorju. Njih je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su toliko žestok otpor da je bitka bila neodlučena sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.

Matiju Gupca su nakon bitke zarobili i odveli u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 15. veljače 1573. Legenda kaže da je morao nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy raščetvorio.

Muka koju su podnijeli seljaci pod strogim režimom feudalne gospode možda je najbolje opisao Miroslav Krleža:

Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv,
ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv,
zakaj curi, ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam zakaj kaple kri?
 

Komentari na članak

Vezani članci

Gunpowder plot

Na današnji dan

Zavjera baruta, najpoznatija pobuna u britanskoj povijesti

Što se dogodilo 5. 11. i zašto taj datum ne smijemo zaboraviti? Tko je Guy Fawkes i kako je postao jedan od najslavnijih pobunjenika u svijetu?

Ranjenici u Prvom svjetskom ratu

Riječki studenti organiziraju međunarodni simpozij

Jadranski susreti 2014.

Jadranski susreti 2014. međunarodni je znanstveni skup u organizaciji riječke Udruge studenata povijesti Malleus, koji će se provesti u razdoblju od 10. do 13 travnja.

The Sound of Music

Na današnji dan

Izašao film „Moje pjesme, moji snovi"

2. ožujka 1965. godine u američkim kinima premijerno je prikazan film „The Sound of Music".

Maske srama

Mjesta koje svaki zagrebački student treba posjetiti

FOTO: Otkrijte tehnike mučenja kroz povijest i zagrebačke tajne vještica

Ovaj prostor otkrit će vam krvavu stranu ljudskog razvoja, onu u kojoj na vidjelo ispoljava mračni ljudski um koji je bio sposoban na sve.

Kosa mjuzikl

Na današnji dan

Premijera mjuzikla Kosa na Broadwayju

Na današnji dan, 29. travnja 1968., premijerno je izveden kontroverzni rock mjuzikl Kosa (Hair) na Broadwayu.