Na današnji dan

Velika seljačka buna

O. Iveković: Smaknuće Matije Gupca

Veliki seljački ustanak započeo je u noći 28. siječnja 1573. pod vodstvom Ambroza Matije Gupca.

Seljačka buna je buna koja je izbila 1573. na susegradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora stranih plemića.

Nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Na to je Franjo Tahy, jedan od najgorih plemića, poslao svoje naoružane plaćenike, ali dočekali su ih naoružani seljaci. Zbog tog otpora Hrvatski sabor seljake proglašava izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.

Za svog vođu seljaci su izabrali Ambroza Gupca (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Nisu se ograničili samo na rušenje nepravednog poretka. Napravili su program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja je trebala voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka.

Gubec je podigao seljake na ustanak zajedno sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregurićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima krajem siječnja 1573. godine Pokret se brzo proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.

Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Slovenske kmetove rastjerao je već 5. veljače 1573. kod Krškog kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Gupčevi pobunjenici kod Stubičkih Toplica ostali su jedini neporaženi u Hrvatskom zagorju. Njih je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su toliko žestok otpor da je bitka bila neodlučena sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.

Matiju Gupca su nakon bitke zarobili i odveli u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 15. veljače 1573. Legenda kaže da je morao nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy raščetvorio.

Muka koju su podnijeli seljaci pod strogim režimom feudalne gospode možda je najbolje opisao Miroslav Krleža:

Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv,
ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv,
zakaj curi, ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam zakaj kaple kri?
 

Komentari na članak

Vezani članci

Zabranjene povijesne knjige

„Banned Books Week”

Zabranjene povijesne knjige koje možete besplatno skinuti

Od povijesnih djela do satire, fikcije i autobiografije, donosimo vam popis knjiga na engleskom jeziku koje su bile zabranjene zbog mnogo razloga. Klikni, skini i čitaj!

Krevet

Na današnji dan

Festival spavanja zakazan za 3. siječnja

Svi volimo spavati, a poseban je osjećaj kada si dozvolimo ostanak u krevetu cijelo poslijepodne, bez ikakvih obaveza. Nakon svih silnih prejedanja tijekom blagdana, dočeka nove godine, vrijeme je za nešto drugačiju proslavu; onu u krevetu.

Bird of Paradise (prvi transoceanski let)

Na današnji dan

Prvi transpacifički let iz SAD-a na Havaje

Nije potrebno posebno naglašavati koliki je ovo pothvat bio 1927. godine. 29 sati leta u ručno izrađenom zrakoplovu danas zamjenjuje šest sati udobne vožnje u luksuznom avionu.

https://www.flickr.com/photos/robynmack96/34933636253/in/photolist-VdY1Zk-5sbxV4-5sfMfs-64TDR-bUKj54-8HaM65-pbKPo-QX2caf-pbK9G-pbJHp-pbJFt-pbJPa-pbJko-pbKoJ-pkFzA5-q17dwY-8t1zDT-8rUSbu-khwYT4-91jPyN-aTbrbe-pbKUb-62DCYm-7mVjZJ-26q6M99-UAZSxd-92DRZa-cewNQA-egtM4G-5zL9bb-cxesJ-92DRY2-ceHbpm-eiQFrR-8qRUCo-8rRLVB-btbfQv-8t1zEn-4cQb4p-pDWMr3-54evP1-aTbp6z-q5zakZ-aTbqrx-q5xg96-fyjRCq-9DUgMQ-8N8mPo-btb8eX-ek23do

Na današnji dan

Sve što niste znali o Nobelovoj nagradi

Donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o najvažnijoj nagradi u povijesti. Nagrada se dodjeljuje već dugi niz godina, a utemeljena je 29. lipnja 1900.

Medicina

Od pradavnih operacija do kuge 19. stoljeća

Sedam neobičnih činjenica o medicini kroz povijest

Donosimo vam sedam začuđujućih i zanimljivih činjenica o medicini od njenog prakticiranja u Starom Egiptu do ne tako davnog 19. stoljeća.