Na današnji dan

Uveden Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.

24. veljače davne 1582. godine papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.

Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Gregorijanski kalendar priznat je od strane međunarodnih institucija, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska poštanska unija, i danas služi kao neslužbeni globalni standard za mjerenje vremena.

Papina bula kojom je uveden kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 posto u trajanju godine zbog koje se slavlje Uskrsa više nije moglo odvijati jedino u razdoblju određenom na Prvom nikejskom saboru 325. godine.

Prvo, iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Zanimljivo, danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, a ona će se oko 2100. godine popeti na puna dva tjedna.

Druga odluka odnosila se na prijestupnu godinu. Odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive s 400. Tu se pojavljuje glavna razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, budući da potonji ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski kalendar 100. Bulom Inter Gravissimas određeno je i da će na kraju veljače biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, da će se Uskrs izračunavati po novom pravilu i da je 1. siječnja prvi dan u godini.

Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Zanimljivo, do danas su i neke pravoslavne crkve, kao što su grčka, rumunjska i bugarska, prešle na Gregorijanski kalendar, premda neke crkve, kao što su ruska i srpska, i dalje ustraju na Julijanskom kalendaru.

Komentari na članak

Vezani članci

https://pixabay.com/en/graduation-scroll-cap-university-2148715/

Poslijediplomski sveučilišni studij

HKS dobio dopusnice za izvođenje doktorskih studija

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu od sljedeće akademske godine počinje izvoditi poslijediplomski sveučilišni studij povijesti i sociologije.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Na današnji dan

120. godišnjica otvorenja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

Povodom današnjeg dana možete besplatno posjetiti izložbu o povijesti kazališne zgrade te pogledati predstavu „Vučjak“ Miroslava Krleže u režiji Ivice Buljana.

Mitologija i legende vezane uz Kelte

Mitologija i legende

Keltska mitologija kao inspiracija za suvremene fantastične junake

Keltske legende pisane su u razdoblju od 8. do 12. stoljeća, no prije toga su prenošene usmenim putem pa smatramo kako datiraju još od antičkog razdoblja. Iako stare, dale su inspiraciju za stvaranje nekih od najpoznatijih suvremenih klasika fantastičnoga karaktera. U članku donosimo pet zanimljivih keltskih mitova i legendi.

https://web.facebook.com/kliofest/photos/a.1488127348084118.1073741827.1488123664751153/1898767953686720/?type=3&theater

Festival povijesti

Festival Kliofest jednom godišnje nudi „povijest za sve“

Sloganima „Povijest za sve“ i „Posjetite povijest“ udružene su mnoge hrvatske kulturne organizacije koje imaju jedan cilj – učiniti povijest dostupnijom javnosti. Ovaj će se sveobuhvatan festival održati na lokacijama diljem Hrvatske – od Karlovca i Splita do Jalžabeta i Ludbrega.

Otto Lilienthal

Na današnji dan

VIDEO: Smrt Ikara 19. stoljeća

Od malih nogu bio je fasciniran pticama i letom, sagradio je 18 modela jedrilica i poduzeo više od 2000 letova, a avijaciji je doprinio otkrićem da uzgon ovisi o zakrivljenosti krila.