Na današnji dan

Uveden Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.

24. veljače davne 1582. godine papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.

Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Gregorijanski kalendar priznat je od strane međunarodnih institucija, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska poštanska unija, i danas služi kao neslužbeni globalni standard za mjerenje vremena.

Papina bula kojom je uveden kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 posto u trajanju godine zbog koje se slavlje Uskrsa više nije moglo odvijati jedino u razdoblju određenom na Prvom nikejskom saboru 325. godine.

Prvo, iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Zanimljivo, danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, a ona će se oko 2100. godine popeti na puna dva tjedna.

Druga odluka odnosila se na prijestupnu godinu. Odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive s 400. Tu se pojavljuje glavna razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, budući da potonji ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski kalendar 100. Bulom Inter Gravissimas određeno je i da će na kraju veljače biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, da će se Uskrs izračunavati po novom pravilu i da je 1. siječnja prvi dan u godini.

Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Zanimljivo, do danas su i neke pravoslavne crkve, kao što su grčka, rumunjska i bugarska, prešle na Gregorijanski kalendar, premda neke crkve, kao što su ruska i srpska, i dalje ustraju na Julijanskom kalendaru.

Komentari na članak

Vezani članci

Sat

Percepcija ljudskog mozga

Objašnjen fenomen osjećaja da vrijeme starenjem prolazi brže

Što smo stariji, čini nam se da nam vrijeme ide sve brže i brže. Razlog ovomu nije ubrzani ritam života odraslog ljudskog bića, već znanstvena činjenica promjene percepcije vremena s obzirom na životnu dob.

Plakat DIes

DSP Lucius

XIII. Dies Historiae: Pogled na društvo kroz prizmu zabave

17 izlagača govorit će o tome koji su sve čimbenici utjecali na razvoj oblika zabave tijekom povijesti, jesu li zabavni sadržaji isključivo posljedica kutlurno-društvenih procesa i o tome možemo li promatrati zabavu kao oruđe politike ondašnjih vladara.

Pitcairnsko otočje

Na današnji dan

Pobuna na brodu Bounty nije samo film

Pobuna kojoj je posvećeno nekoliko knjiga, filmova i pjesama izbila je na današnji dan – 28. travnja 1789.

vino

Vino od marihuane

Novi trend za ljubitelje čašice

Za novo vino stare recepture potrebno je manje od dva grama marihuane po butelji.

Čitanje knjiga

„Čitajte, čitajte sve“

Nitko nije lud da čita, a sve i kad bi htio, nema kad

Iako vam predavanja, seminari, izlasci, zadaće, kave, društvene mreže i spavanje popunjavaju dnevnu rutinu, jamčimo da postoje načini da nađete vremena za čitanje. Provjerite kako u dnevni raspored ugurati koje poglavlje više.