Uveden Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.
Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.
24. veljače davne 1582. godine papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.
Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.
Gregorijanski kalendar priznat je od strane međunarodnih institucija, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska poštanska unija, i danas služi kao neslužbeni globalni standard za mjerenje vremena.
Papina bula kojom je uveden kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 posto u trajanju godine zbog koje se slavlje Uskrsa više nije moglo odvijati jedino u razdoblju određenom na Prvom nikejskom saboru 325. godine
Prvo, iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Zanimljivo, danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, a ona će se oko 2100. godine popeti na puna dva tjedna.
Druga odluka odnosila se na prijestupnu godinu. Odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive s 400. Tu se pojavljuje glavna razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, budući da potonji ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski kalendar 100. Bulom Inter Gravissimas određeno je i da će na kraju veljače biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, da će se Uskrs izračunavati po novom pravilu i da je 1. siječnja prvi dan u godini.
Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Zanimljivo, do danas su i neke pravoslavne crkve, kao što su grčka, rumunjska i bugarska, prešle na Gregorijanski kalendar, premda neke crkve, kao što su ruska i srpska, i dalje ustraju na Julijanskom kalendaru.
