Na današnji dan

Uveden Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.

24. veljače davne 1582. godine papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.

Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Gregorijanski kalendar priznat je od strane međunarodnih institucija, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska poštanska unija, i danas služi kao neslužbeni globalni standard za mjerenje vremena.

Papina bula kojom je uveden kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 posto u trajanju godine zbog koje se slavlje Uskrsa više nije moglo odvijati jedino u razdoblju određenom na Prvom nikejskom saboru 325. godine.

Prvo, iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Zanimljivo, danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, a ona će se oko 2100. godine popeti na puna dva tjedna.

Druga odluka odnosila se na prijestupnu godinu. Odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive s 400. Tu se pojavljuje glavna razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, budući da potonji ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski kalendar 100. Bulom Inter Gravissimas određeno je i da će na kraju veljače biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, da će se Uskrs izračunavati po novom pravilu i da je 1. siječnja prvi dan u godini.

Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Zanimljivo, do danas su i neke pravoslavne crkve, kao što su grčka, rumunjska i bugarska, prešle na Gregorijanski kalendar, premda neke crkve, kao što su ruska i srpska, i dalje ustraju na Julijanskom kalendaru.

Komentari na članak

Vezani članci

Lennon & McCartney

Na današnji dan

Najznačajnije upoznavanje u glazbenoj povijesti

Na današnji je dan zabilježen prvi susret dviju legendi. John Lennon i Paul McCartney davne 1957. godine prvi su se put rukovali.

Knjiga

Za sve ljubitelje povijesti

Predstavljanje knjige Pavla Rittera Vitezovića

Na predstavljanju knjige sudjelovat će povjesničarka dr. sc. Zrinka Blažević, filolog dr. sc. Pavao Knezović, prevoditelj Petar Ušković Croata i urednik Ivan Bekavac Bašić.

Lucretia Borgia

Na današnji dan

VIDEO: Umrla Lukrecija Borgia obavijena velom ozloglašene reputacije

Lukrecija Borgia umrla je na današnji dan 1519. godine. Za života, ali i još mnogo nakon njene smrti, prate je priče o ubojstvima, incestu i političkim igrama.

Halloween

Na današnji dan

All-hallows Eve

Proslava mrtvih, maskiranje, "trick-or-treat" i Jack of the Lantern legenda samo su neke od karakteristika Noći vještica koja ima dugu i zamršenu povijest.

Dragutin Gorjanović Kramberger

Na današnji dan

Rođen Dragutin Gorjanović-Kramberger

Na današnji dan, 1856. godine, rođen je hrvatski paleontolog, arheolog i geolog Dragutin Gorjanović Kramberger.