Na današnji dan

Uveden Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar

Gregorijanski kalendar ustanovio je papa Grgur XIII. godine 1582. kako bi reformirao do tada važeći julijanski kalendar.

24. veljače davne 1582. godine papa Grgur XIII. je, po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog astronoma i fizičara Alojzija Liliusa, objavio reformu do tada važećeg Julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas.

Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru (Gregorijanski kalendar) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Gregorijanski kalendar priznat je od strane međunarodnih institucija, kao što su Ujedinjeni narodi i Svjetska poštanska unija, i danas služi kao neslužbeni globalni standard za mjerenje vremena.

Papina bula kojom je uveden kalendar sadržavala je odredbe kojima se nastojala ispraviti greška u iznosu od 0,002 posto u trajanju godine zbog koje se slavlje Uskrsa više nije moglo odvijati jedino u razdoblju određenom na Prvom nikejskom saboru 325. godine.

Prvo, iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Zanimljivo, danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, a ona će se oko 2100. godine popeti na puna dva tjedna.

Druga odluka odnosila se na prijestupnu godinu. Odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive s 400. Tu se pojavljuje glavna razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, budući da potonji ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski kalendar 100. Bulom Inter Gravissimas određeno je i da će na kraju veljače biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, da će se Uskrs izračunavati po novom pravilu i da je 1. siječnja prvi dan u godini.

Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Zanimljivo, do danas su i neke pravoslavne crkve, kao što su grčka, rumunjska i bugarska, prešle na Gregorijanski kalendar, premda neke crkve, kao što su ruska i srpska, i dalje ustraju na Julijanskom kalendaru.

Komentari na članak

Vezani članci

Predavanje o Troji

Klub mladih Split

Saznajte odgovore na vječna pitanja o legendarnom Trojanskom ratu

Od antike do pronalaska Troja je bila okićena mitskom slavom. Koliko istine ima u slavnom mitu, saznajte na predavanju Luke Baričića u Klubu mladih Split.

Stari Egipat - naslovna

Na današnji dan

Veliko otkriće zahvaljujući kojemu smo upoznali Stari Egipat

Zahvaljujući otkriću Ploče iz Rosette, Champollion je uspio dešifrirati hijeroglife, a zbog njegova otkrića dešifrirani su ostali hijeroglifski zapisi koji nam otkrivaju povijesne činjenice iz Staroga Egipta.

Djela, Ranko Marinković

Na današnji dan

Preminuo književnik koji je izvlačio dramu iz svakodnevice i umjetnost iz ljudi

Na današnji je dan 2001. godine preminuo Ranko Marinković, jedan od ponajboljih pisaca 20. stoljeća koji je kroz univerzalne opreke prikazao čovjeka te njegov odnos prema životu i umjetnosti.

Napad na Pearl Harbor, naslovnica

Na današnji dan

VIDEO: Japanski napad na Pearl Harbor, SAD ulazi u Drugi svjetski rat

Na današnji su dan 1941. godine japanske snage u jutarnjim satima napale američku bazu Pearl Harbor ostavljajući za sobom tisuće žrtava.

 Arheološki muzej Zagreb – zgrada

Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Više od 400 predmeta svjedoči o bogatoj kulturi drevnih Japoda

Nova izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu na temelju predmeta od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.