LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

Umro Salvador Dali

"There is only one difference between a madman and me. The madman thinks he is sane. I know I am mad." - Salvador Dali

"There is only one difference between a madman and me. The madman thinks he is sane. I know I am mad." - Salvador Dali

Slavni nadrealistički slikar Salvador Dali, rođen 11. svibnja 1904. godine u Figuerasu, u Španjolskoj kao Salvador Domingo Felipe Hakinto Dali, već je za svoga života stekao veliku slavu i osigurao si besmrtnost. To je uspio zahvaljujući ne samo svom neospornom talentu, već i ekscentričnošću svojih djela i vlastitog života.

Dali slovi kao zasigurno najveći slikar prošlog stoljeća, a okušao se i u kiparstvu, književnosti, fotografiji pa i filmu. Za neke živi genije, za druge poremećeni ekscentrik i netalentirani šarlatan, već je u ranoj dobi upoznao impresioniste, a zatim i modernu umjetnost. Sa deset godina počinje pohađati satove slikarstva pokazujući svima svoj neosporivi talent, a kasnije upisuje i slikarsku akademiju u Madridu koju nikada nije završio zahvaljujući svom buntovnom karakteru, sumnjivim političkim uvjerenjima i čestim boravcima u zatvoru radi čega ga se i vlastiti otac javno odriče.

Prva izložba 1919. godine održava se u kazalištu u Figuerasu, danas Dalijevom muzeju. Tijekom ovog perioda, eksperimentira s kubizmom i dadaizmom, slikarskim pokretom koji će izvršiti velik utjecaj i na njegov kasniji rad. Za vrijeme studija u Madridu postaje dio skupine kojoj su pripadali Luis Buñuel, poznati redatelj i Federico García Lorca, veliki španjolski pjesnik, s kojima je održao dugogodišnje prijateljstvo. Za svog kratkog boravka u Parizu upoznaje Pabla Picassa i Miróa, te se njihov utjecaj odražava na slikama koje nastaju u tom razdoblju. Nalazeći inspiraciju u djelima Rafaela, Vermeera, Velazqueza, ali i modernista toga doba, stvara impresivna djela u kojima pokazuje svoju umjetničku zrelost i postaje dio umjetničkog pokreta koji će ga proslaviti.

1929. upoznaje ruskinju Elenu Ivanovu Daikonovu Galu, svoju životnu družicu i muzu kojoj ostaje vjeran do kraja života. Gala, i sama sklona ekscentričnostima, postaje centar njegova svijeta i nepresušni izvor inspiracija. To je ujedno i razdoblje u kojemu Dali prestaje s posuđivanjem i eksperimentiranjem s raznim stilovima. Razvija svoj vlastiti prepoznatljivi stil koji se odlikuje mnoštvom seksualnih simbola, tipičnima za njegove nadrealističke slike.

Godine 1931. nastaje njegova glasovita slika Postojanost pamćenja, poznatija pod nazivom Mekani satovi, na kojoj su prikazani džepni satovi koji se rastapaju i gube oblik ukazujući na činjenicu da vrijeme nije fiksno i determinističko, već relativno.

„Stand up poetry” donosi autorske pjesme studenata i glazbeni nastup na zagrebačkom Velesajmu


Njegova ekscentričnost ponovno dolazi do izražaja 1936. prigodom sudjelovanja na londonskoj nadrealističkoj izložbi na kojoj se pojavljuje odjeven u ronilačko odijelo, vodeći na uzici dva ruska hrta, a u drugoj ruci biljarski štap. Iz nadrealističkih ga redova izbacuju kolege koji se ne slažu s njegovim političkim opredjeljenjem. Naime, Dali podržava fašistički režim španjolskog diktatora Francisca Franca koji dolazi na vlast nakon završetka španjolskog građanskog rata.

Početkom 2. svjetskog rata, Dali i njegova Gala sele u Ameriku, gdje ostaju osam godina tijekom kojih on gotovo napušta svoju paletu i kistove. Bavi se pisanjem autobiografije, piše scenarije za filmove, surađuje s Waltom Disneyjem i Alfredom Hitchcockom. godine 1949. Dali i Gala vraćaju se zauvijek u Europu. Osim slikanja Dali se ponovno okušava u drugim vidovima umjetnosti, baveći se arhitekturom, izradom nakita, dizajnom, pisanjem, kiparstvom, zanima se za prirodne znanosti i matematiku, religiju i fiziku, bavi se pisanjem scenarija i libreta, posvećuje se kazališnoj umjetnosti.

1982. umire njegova Gala, a Dali gubi volju za životom. Ipak, nadživljuje ju za 7 godina te umire 23. siječnja 1989. u 84. godini života. Svoja djela oporučno ostavlja Španjolskoj.

Gotova sva Dalijeva djela, poglavito njegovih gotovo 1500 slika, imaju neko simbolično značenje. Rastopljeni satovi simboliziraju relativnost vremena, slonovi i jaje nadu u ljubav, mravi smrt i seksualne žudnje, puž je povezan s ljudskom glavom, skakavac je simbol straha i ispraznosti… Kao pravi predstavnik nadrealizma, pokreta koji se okreće proučavanju ljudskog duha, fantaziji, iracionalnom, imaginaciji, istraživanju tajnovitih predjela ljudske duše, u svojim najznačajnijim djelima: Postojanost pamćenja, Iskušenje svetog Antuna, Metamorfoza Narcisa, Lice rata, Žirafe u plamenu, Sofa u obliku usta Mae West, Telefon sa slušalicom od jastoga… naglašava upravo ove strukture, iskazujući prezir prema ustaljenim zakonima i običajima, prikazujući ono što je potisnuto i skriveno u podsvijest.

Prilika za kreativne studente i učenike: predstavite svoje radove na festivalu umjetnosti u zagrebačkom SC-u potpuno besplatno


Veliki slikar poznat po izreci „jedina razlika između mene i luđaka je ta da luđak misli da je normalan,a ja znam da sam lud“, svojim snažnim i bizarnim slikama, kao i ostalim umjetničkim djelima, osigurao si je posebno mjesto u povijesti umjetnosti, u kojoj se zasigurno pamti kao najpoznatiji predstavnik nadrealizma u slikarstvu.

 Za kraj, pogledajte slabo poznat crtani uradak na kojemu su surađivali Walt Disney i sami Dali. Nećete se razočarati!

FOTO: WIKIPAINTINGS.ORG