Na današnji dan

Umro Gustav Klimt

Gustav Klimt

"All art is erotic." - Gustav Klimt

Gustav Klimt, najznačajniji slikar austrijske secesije, umro je na današnji dan, 6. veljače 1918. godine u Beču.

Rođen 14. srpnja 1862. u skromnoj obitelji sa sedmero djece u seoskom predgrađu Beča, već je u mladosti pokazivao svoju veliku nadarenost. Pohađao je školu za umjetnost i obrt, a kasnije i visoku školu za primijenjenu umjetnost. Cijelo desetljeće bavio se opremanjem palača, vila, kazališta i muzejskih građevina u Beču i cijeloj monarhiji.

S nepunih 35 godina predvodi secesioniste, koji za cilj imaju obnovu umjetnosti te se priklanjaju međunarodnim strujanjima moderne. Njihove izložbe praćene su brojnim skandalima, njihova se djela smatraju ružnom umjetnošću. Međutim, Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Cijelo je svoje postojanje posvetio slikarstvu. Njegova su platna ispunjena naturalističkim prikazima erotskog i sjajnim zamršenim dekoracijama. Zlatna boja i dominantnost ornamentike odlike su "Beethovenova friza", slike kojom započinje „zlatno razdoblje“ u njegovom stvaralaštvu, a koje kulminira "Poljupcem", svakako njegovom najpoznatijom slikom. U svojoj kasnijoj fazi okreće se k boji i primjenjuje dekorativno-ekspresionistički stil.

Kao središnja ličnost bečke secesije, epohe koja označava početak moderne, stvarao je djela koja su ga učinila onime što jest - najpoznatijim austrijskim slikarom. Njegov se život podudara sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i bunta te vrijeme rađanja modernizma. 1897. osniva se secesijski pokret koji okuplja skupinu umjetnika na čijem je čelu upravo Klimt. Nova umjetnost ili art nouveau donosi nove, dekadentne pravce u slikarstvu i književnosti, kroz koje se provlači snažna opčinjenost erotikom. Klimt više no ijedan drugi umjetnik slavi eros i ženu, kao ispunjenje svrhe života.

Portret "Adele Bloch-Bauer I" posljednjih nekoliko godina slovi za jednu od najskupljih slika na svijetu. Uz oko 250 slika, očuvano je i 3.000 crteža, također velike umjetničke vrijednosti, od kojih su oko 400 u posjedu Bečkog muzeja, kao najveće zbirke crteža Gustava Klimta.

Umro je u Beču 6. veljače 1918., nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske monarhije i svijeta kakvog je poznavao, ostavivši u nasljeđe slike neviđene ljepote koje i danas izazivaju divljenje.

Gustav Klimt,
 
FOTO: wikipedia.org
 
"Poljubac", nastao 1907/1908. godine U prethodnim djelima Klimt prikazuje ženu kao dominantnu ličnost, no ovdje je ona podložna.
Modeli za sliku bili su sam Klimt i njegova voljena Emilie Floge.
 

Komentari na članak

Vezani članci

Izbjeglice

Izbjeglička kriza u Europi

VIDEO: Prosvjedi za i protiv izbjeglica širom Europe

Tisuće prosvjednika okupilo se prošle subote u europskim prijestolnicama kako bi iskazali potporu i solidarnost s izbjeglicama. Istovremeni su u Varšavi, Bratislavi i Pragu održani protuimigracijski prosvjedi.

Moj mobitel

Mojmobitel.hr

Novi portal namijenjen mobilnim uređajima i opremi

Na portalu ćete na jednom mjestu moći pronaći sve informacije vezane uz svijet telefonije, a namijenjen je kupcima i prodavačima uređaja i opreme koji na jednostavan način mogu naći sve što je razasuto po internetu.

Microsoft Office aplikacija za Android i iPhone

Microsoft Office

Office aplikacija besplatna za iPhone i Android uređaje

Svi korisnici koji se na računalu služe Microsoft Officeom, od sada mogu na svoje Android ili iPhone uređaje besplatno preuzeti Office aplikaciju.

Nova Facebook-ova opcija: Postavite meni na Facebook

Facebook uveo novu opciju

Pomoću nove opcije postavite menije restorana na Facebook

Najveća društvena mreža ovih nas je dana iznenadila uvođenjem nove opcije pomoću koje možete postaviti meni određenog restorana na Facebook stranicu.

Sirijske izbjeglice - dijete

Komentar novinarke portala Studentski.hr

Zašto se toliko raspravlja o pomoći, umjesto da se pomogne?

Tjednima traje opsadno stanje izbjeglica u susjednim zemljama, svjedočimo svakodnevnim video zapisima i slikama sustavnog ugnjetavanja tih ljudi, ali pitanje koja se proteže vezano za njih nije kako im pomoći, nego što ako dođu kod nas?