Umro Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, ruski kemičar, umro je na današnji dan, 2. veljače 1907. u Sankt Peterburgu.

Mendeljejev je rođen u Tobolsku, u Sibiru, 8. veljače 1834. u siromašnoj obitelji kao najmlađe od sedamnaestero djece. U Sankt Peterburgu studira pedagogiju, a potom se seli na Krim gdje je boravio godinu dana radi liječenja nakon što mu je dijagnosticirana tuberkuloza. Nakon izlječenja vraća se u Sankt Peterburg kako bi na Tehnološkom institutu i Sveučilištu predavao kemiju. 
Njegov prvi brak traje kratko, a u drugom ima četvero djece. Njegova kći Ljubov kasnije postaje ženom poznatoga ruskog pjesnika Aleksandra Bloka.
Zbog svojih političkih djelovanja otkazuje mu se mjesto profesora pa kao direktor upravlja Uredom za mjere, i tu ostaje do svoje smrti 2. veljače 1907.

Njegova slava ne blijedi ni danas nakon gotovo 150 godina, zahvaljujući postignućima na području kemije, a prije svega stvaranju periodnog sustava elemenata, koji se pokazao iznimno važnim za razvoj znanosti u Drugoj industrijskog revoluciji. Još u mladosti vjerovao je u postojanje reda među elementima i proveo je više od 13 godina u sakupljanju podataka i stvaranju koncepta periodnog sustava. Njegovo predviđanje da se mnogi elementi tek trebaju otkriti pokazalo se točnim, jednako kao i njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama pojedinih elemenata za koje je smatrao da se ne slažu s Periodnim zakonom.

Ruskom kemičarskom društvu 1869. predstavlja projekt naziva “Ovisnost između svojstava relativne atomske mase i elemenata“, prema kojemu elementi daju jedan redoslijed u periodama ako se svrstaju prema atomskoj masi.
Za njega elementi nisu bili slučajni skup tvari, već dijelovi jedinstvenog sustava. Uočio je periodičnost ponašanja, odnosno ponavljanja svojstava elemenata nakon određenog broja elemenata. Zaključio je da niz tada treba prekinuti te elemente koji imaju slična fizička i kemijska svojstva staviti jedan ispod drugoga.
Kada je otkrio periodni sustav elemenata, mnogi elementi još nisu bili poznati. Od 63 do tada poznata, samo se 36 podvrgavalo pravilu porasta relativnih atomskih masa. Sedam elemenata imalo je pogrešno određene relativne atomske mase i Mendeljejev ih je ispravio na temelju svoje tablice. Za preostalih 20 elemenata pravilo porasta relativnih atomskih masa bilo je narušeno.

Dvije godine kasnije, Mendeljejev objavljuje novu tablicu u kojoj je, dosljedno svojoj ideji, u pojedinim redovima ostavljao prazna mjesta, nadajući se da će na ta mjesta doći odgovarajući novootkriveni elementi.
U 20. stoljeću to se i dogodilo, a periodni sustav elemenata u potpunosti je kompletiran. Tamo gdje se osobine nekog elementa ne uklapaju u red zasnovan na atomskoj težini, Mendeljejev je smjelo izmijenio redoslijed, smatrajući da su osobine važnije od atomske težine. Kasnije se pokazalo da je i u ovom pogledu bio u pravu.

Za tri prazna mjesta u sustavu on je opisao elemente koji bi ih trebali popuniti, koristeći kao mjerilo osobine elemenata iznad i ispod praznine u sustavu. Sva su tri njegova predviđena elementa otkrivena još za njegova života, tako da je bio svjedok uspješnosti svoga sustava. To su: galij, skandij i germanij.
Istraživao je otopine, gustoću plinova i njihove kritične temperature, približio je metrički sustav svojoj domovini, izumio je pirokolidij – vrstu plinovitog praha baziranog na nitrocelulozi, izdavao knjige o kemiji i fizici, od kojih je zasigurno najpoznatija "Osnove kemije".

U kasnijim je godinama patentirao standard za proizvodnju klasične ruske votke, a još je važniji njegov doprinos u istraživanju svojstava ulja koji je rezultirao otvaranjem prve rafinerije u Rusiji. Element broj 101, radioaktivni mendelevij, tako je nazvan u njegovu čast.