Na današnji dan

Ubijen posljednji zapadnorimski car

Antemije novčić

Zapadno Rimsko Carstvo propalo je 476. godine kad je Odoakar, glavni zapovjednik rimske vojske, svrgnuo mladog vladara Romula Augustula. Taj je događaj označio kraj starog vijeka i početak srednjega.

Sjaj i moć Zapadnog Rimskog Carstva polako su se gasili u drugoj polovici petog stoljeća poslije Krista. Kaotična situacija u vanjskoj i unutranjoj politici lagano su vodile nekadašnje veliko carstvo u propast. Ipak, pred sam izdah Zapadnog Rimskog Carstva na vlast je došao car koji je pokušao održati Carstvo na životu. Ključna je riječ „pokušao", jer su ga rimski moćnici nakon neuspješnih borbi srušili s vlasti i na kraju – ubili.

Posljednji pravi zapadnorimski car Antemije rođen je u Konstantinopolu. Po rođenju je bio Grk (što ga je na kraju koštalo), član čuvene loze Prokopija, koja je dala mnoge rimske dužnosnike. Brzo je napredovao i dobio najviši čin u rimskoj vojsci. Njegovi su zadaci, doduše, više bili visoki administrativni poslovi nego ratovanje. Upravo se Antemije najviše svidio novom istočnorimskom caru Lavu I., koji ga je 467. godine postavio za zapadnorimskog cara da to ne bi postao Olibrije, marioneta vandalskog cara Gajzerika s kojim je Lav I. bio u napetim odnosima. S Antemijem na vlasti, Istočno i Zapadno RImsko Carstvo mogli su zajedno napasti Vandale, koji su ih godinama ugrožavali. 

Sto tisuća vojnika i više od 1100 brodica s rimske strane bilo je vrlo moćno, no nisu se lijepo proveli na vrućem afričkom pijesku. Vandali su lukavošću, nakon početnih rimskih pobjeda, uspjeli na domaćem terenu razbiti rimske trupe pod zapovjedništvom Baziliska. Zapovjednik se nakon razočaravajućeg poraza morao skrivati po gradu od bijesne rulje. Za svoje neuspjehe kažnjen je progonstvom, iako su mnogi smatrali da bi ga trebalo kazniti smrću. 

Antemije se borio i protiv Vizigota, koji su se počeli nekontrolirano širiti, ali ni tu nije imao uspjeha. Ovi su ratovi ostavili najvećeg traga na ionako lošem zapadnorimskom gospodarstvu. Car Antemije našao se u situaciji da se nije imao čime pohvaliti na ratom planu, državnoj blagajni vidjelo se dno, a rimski moćnici odlučili su mu i izbrojati krvna zrnca da bi ga okarakterizirali kao nepoželjnog.

Nepoželjno je, dakako, u starom vijeku značilo da će biti svrgnut s vlasti, a vrlo vjerojatno i ubijen. Glavnu je riječ u Antemijevom svrgavanju imao  najmoćniji rimski političar i spletkaroš Ricimer, koji je čak bio i oženjen za Antemijevu kćer. Na vlast je htio postaviti nekadašnjeg kandidata za cara, Olibija. Istočnorimski car Lav I. savjetovao je Antemiju da ubije Olibija što prije, no njegovo su pismo presreli Ricimerovi ljudi. Kap je to koja je prelila čašu. Ricimer i Antemije ušli su u krvavi građanski rat, koji je pokazao koliko je Zapadno Rimsko Carstvo zapravo nestabilno. Na današnji dan 472. godine ubijen je posljednji zapadnorimski car, Grk Antemije.

Nakon njega vladala je još nekolicina vladara, koji prema rimskim zakonima ne mogu biti smatrani carevima. Zapadno Rimsko Carstvo propalo je 476. godine kad je Odoakar, glavni zapovjednik rimske vojske, svrgnuo mladog vladara Romula Augustula. Taj je događaj označio kraj starog vijeka i početak srednjeg vijeka povijesti.

Komentari na članak

Vezani članci

Ubojstvo sultana Ahmeta Ümita

Recenzija romana Ahmeta Ümita

„Ubojstvo sultana“ književna je poslastica za sve ljubitelje povijesti i Dostojevskog

Poniranje u psihu potencijalnog ubojice te sva ljepota i opasnosti povijesnog istraživanja razlozi su zbog kojih će u „Ubojstvu sultana“ Ahmeta Ümita podjednako uživati povjesničari, psiholozi i obožavatelji kriminalističkih romana.

Željeznica

Na današnji dan

Ubojica sa željezničkog kolodvora

Prije 30 godina „The Railway Rapist“ počinio je svoje prvo ubojstvo. Kao bivši zaposlenik londonske željeznice, koristio je svoje znanje željezničke mreže te je napadao, silovao i ubijao mlade žene.

Hrvoje Ivančić Zaatar

Moji studentski dani – Hrvoje Ivančić

"Kočilo me je jedino to što se nikad nisam svrstavao u klanove i podilazio nadređenima"

Svi su jednom bili tu gdje smo mi sad. I preživjeli su, a kako im je bilo, što ih je brinulo, gdje se izlazilo i s kim se pilo otkrivamo u studentskim danima slavnih. Svoje studentske dane s nama je odlučio podijeliti hrvatski putopisac, povjesničar i novinar Hrvoje Ivančić.

 Arheološki muzej Zagreb – zgrada

Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Više od 400 predmeta svjedoči o bogatoj kulturi drevnih Japoda

Nova izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu na temelju predmeta od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala donosi priču o drevnim Japodima, narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i današnju Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere.

Matija Mesić

Na današnji dan

Matija Mesić - prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu

Na današnji dan, 19. veljače 1826. godine, u Slavonskom Brodu je rođen Matija Mesić, poznati hrvatski povjesničar i prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu.