Smrt književnice koja je zauvijek promijenila naše viđenje ljubavi
Na današnji je dan prije 199 godina umrla Jane Austen. Svoj je život posvetila ispisivanju snažnih protagonistica koje ne pristaju ni na što osim na pravu, bezuvjetnu ljubav.
Na današnji je dan prije 199 godina umrla Jane Austen. Svoj je život posvetila ispisivanju snažnih protagonistica koje ne pristaju ni na što osim na pravu, bezuvjetnu ljubav.
Često u djelu nastojimo naći dio piščeve biografije, crtice fikcije koje zapravo otkrivaju njegov stvarni život. Unatoč tome što nas teorija književnosti uči da su to dva nepoveziva entiteta, ponekad ipak pronalazimo poveznicu. Na današnji je dan umrla Jane Austen, književnica koja nam je pokazala kako ljubav treba izgledati, a kroz svoje protagonistice implicitno provukla filozofiju kojom se i sama vodila tijekom svoga kratkog života.
Jane Austen rođena je 1775. godine u Steventonu u Engleskoj kao sedmo i najmlađe dijete svoje obitelji. Imala je petero braće i jednu sestru s kojom je, uz brata Henryja i oca koji joj je uvijek bio naročito privržen, stvorila posebnu povezanost. Od osme je godine zajedno sa sestrom pohađala djevojačku školu, a zahvaljujući ocu koji se bavio i podučavanjem, nastavila je učiti i nakon završenog formalnog obrazovanja. U svome su domu imali bogatu kolekciju knjiga koju su Jane i sestra Cassandra istraživale uz dodatna podučavanja oca koji je prepoznao spisateljski talent svoje najmlađe kćeri i poticao ga. Stoga i ne čudi što je njihov dom često bio poprište sceniranja već postojećih djela ili pak izvođenja onih napisanih posebno za tu prigodu.
FOTO: Flickr
Nakon očeve smrti, glavnu je ulogu Janeina književnog agenta preuzeo brat Henry. Unatoč zaprekama, nakon određenog im je vremena pošlo za rukom kod londonskog nakladnika izboriti objavljivanje njezina prvijenca Razum i osjećaji (1811) koji je postigao velik uspjeh te se čitava naklada rasprodala tijekom sljedeće dvije godine To je izdavača potaknulo na još bolju pripremu pri objavljivanju sljedećeg djela, Ponos i predrasude (1813), koje postiže još veći uspjeh te se nova naklada počinje pripremati već nekoliko mjeseci nakon izlaska prve. Najprodavaniji je bio njezin treći objavljeni roman, Mansfield Park (1814), nakon kojega je uslijedio i zadnji objavljen za Janeina života, Emma (1815).
Uspjesi su se nizali, a romani objavljivali kao na pokretnoj traci. Takvi su napori počeli ostavljati traga na Janeinu zdravlju, što je ona nastojala prikrivati te je pisala bez odmora. Nakon nekog ju vremena bolest ipak prikiva za krevet te postaje preslaba za daljnji rad. Unatoč zdravstvenoj pomoći, za njenu bolest nije bilo lijeka te se Janein život u 41. godini gasi u srpnju 1817. U današnje se vrijeme mnogo nagađa o uzroku njezine smrti: od raka i Addisonove bolesti pa do onog najintrigantnijeg, trovanja arsenom. No neke činjenice tome ne idu u prilog; Jane nije imala neprijatelja koji bi joj željeli zlo, a njena se dob u tadašnjim medicinskim uvjetima smatrala već sredovječnom.
– Što više poznajem svijet, sve sam uvjerenija da nikada neću upoznati muškarca kojega mogu voljeti. Zahtijevam previše!, – rekla je jedna od protagonistica njezinih romana, što se može primijeniti i na život mlade književnice.
Jane Austen je u mnogočemu bila napredna za svoje razdoblje, poglavito u kompleksnosti opisa ženskih likova i korištenju ironije. Iako im se i danas prava osporavaju, Austen je jasno isticala da žene moraju biti samostalne u donošenju vlastitih životnih odluka, posebno u biranju osobe s kojom će provesti život. To je potvrdila i vlastitim primjerom: isprva je zbog materijalne oskudice odlučila prihvatiti prosidbu čovjeka kojemu je priznala da ju ne privlači, no sljedećeg je dana pismeno ipak povukla svoju odluku, ostavši dosljedna svojim načelima. Unatoč činjenici da je ljubav glavni pokretač radnje svih njezinih djela, njezin je vlastiti život u tom pogledu protekao mirno i bez intriga.
FOTO: Flickr
Posmrtno su joj 1818. godine objavljeni romani Opatija Northanger i Pod tuđim utjecajem. Tijekom života pisala je pod pseudonimom, stoga nije bila dio književnih krugova svoga vremena, no bila je jedna od najčitanijih, tada, ali i danas. Osim nevjerojatne vještine opisivanja društvenih slojeva i njihovih obrazaca ponašanja te prodiranja u žensku psihu, ova je autorica svojim spisateljskim postupcima u romaneskno pisanje unijela brojne novitete. U današnje je vrijeme iz tog razloga književna teorija dodatno popularizirala njezin nevelik opus koji se, osim navedenih romana, sastoji od kraćih djela poput Lady Susan i dva nedovršena romana te Juvenilije.
Zbog velike popularnosti njezinih djela i intrigantnih protagonistica koje traže bezuvjetnu ljubav samo po vlastitim mjerilima ni ne čudi što postoji nekoliko filmskih adaptacija koje vam zasigurno nisu mogle promaknuti. Roman Ponos i predrasude u tome je apsolutni rekorder jer broji čak šest ekranizacija, a posljednju s Keirom Knightley (2005) svakako morate pogledati ako već niste. Čak je i Bollywood 2004. godine dao svoje viđenje popularnog romana, a zanimljiva je činjenica da je svima poznata Bridget Jones također inspirirana ovom uspješnicom.
FOTO: Flickr
Ukoliko niste čitali njezina djela, možete posegnuti za online verzijom na službenoj stranici Jane Austen. Kako preporučuju, ovo će biti pravi užitak uz omiljenu šalicu čaja i zasigurno se nećete pokajati. Ako želite saznati nešto više o životu same autorice, preporučujemo film Priča o Jane Austen (Becoming Jane, 2007) s Anne Hathaway u glavnoj ulozi. Jane Austen bila je snažna ličnost koja ni 199 godina nakon svoje smrti ne prestaje intrigirati i tjera nas da djela iščitavamo ponovno i ponovno, svaki put pronalazeći u njima neku novu mudrost.
