Na današnji dan

Smrt autora najpoznatijeg detektiva na svijetu

Arthur Conan Doyle

Na današnji dan prije 87 godina svijet je napustio stvaratelj lika i djela detektiva Sherlocka Holmesa, liječnik i zagovornik spiritualizma – Arthur Conan Doyle.

Na današnji dan 1930. godine umro je jedan od najpoznatijih kriminalističkih pisaca, autor najpoznatijeg detektiva na svijetu i zagovaratelj spiritualizma – Arthur Conan Doyle.

Rođen je 22. svibnja 1859. godine u imućnoj irsko-katoličkoj obitelji u Edinburghu. U dobi od devet godina oprašta se od roditelja koji su ga poslali u Englesku gdje je pohađao jezuitsku školu Hodder Place od 1868. do 1870. Sljedećih pet godina odlazi studirati na Stonyhurst Collegeu gdje su ga studenti zlostavljali. Utjehu nalazi u pričanju priča, stekavši tako znatiželjnu publiku mlađih studenata.

Diplomiravši na Stonyhurst Collegeu 1876., njegovi su roditelji očekivali kako će slijediti obiteljske korake i studirati umjetnost te ih je Arthurova odluka o studiranju medicine ostavila zatečenima. Na Sveučilištu u Edinburghu upoznao je profesora dr. Josepha Bella čija je moć observacije kasnije inspirirala Doylea na stvaranje lika Sherlocka Holmesa. Tijekom studiranja prvi se put okušao u pisanju te je nastala kratka priča, The Mystery of Sassasa Valley, a kasnije i The American Tale koja je bila objavljena u London Societyju. Oko 1880. godine postaje sve više zainteresiran za spiritualnost, sustav vjerovanja koji će se kasnije protezati kroz njegova djela s namjerom širenja iste (The New Revolution, History of Spiritualism i dr.), a nakon primljene diplome 1881. godine odriče se rimokatoličke vjere.

1886. godine Doyle se još bori kako bi uspio kao autor, počinje pisati krimić A Tangled Skein, a dvije godine kasnije priča je preimenovana u Study in Scarlet i objavljena u Beeton's Christmas Annual. Study in Scarlet, prva od ukupno 60 priča, prvi je put predstavila likove detektiva Sherlocka Holmesa i njegovog pomoćnika Watsona, a to je ujedno i djelo koje je doprinijelo Doyleovoj prepoznatljivosti za kojom je toliko žudio. Nakon što je stekao uspjeh u pisanju ostavlja se medicinske karijere. U razdoblju od 1890. do početka 20. st. nastalo je nekoliko najpopularnijih knjiga o poznatom detektivu, a Doyle je namjeravao ubiti lik Holmesa kako bi se posvetio pisanju o spiritualnosti. Koju godinu kasnije ponovno ga je oživio radi zarade.

Kada mu je dijagnosticirana bol u prsima, Doyle je tvrdoglavo ignorirao upozorenja liječnika i u jesen 1929. godine se uputio na spiritualističku turu kroz Nizozemsku. Vratio se doma s jakim bolovima koji su ga okovali za krevet. Ustavši se po posljednji put 7. srpnja 1930., Doyle se srušio i umro u svom vrtu dok se jednom rukom držao za srce, a u drugoj nosio cvijet.

Komentari na članak

Vezani članci

Seks nekad

Ideje koje su se kroz povijest smatrale istinitima

Pet suludih ideja o ženskoj seksualnoj želji

Donosimo vam pet najluđih ideja o ženskoj seksualnoj želji koje su u povijesti bile prihvaćene kao medicinske činjenice.

Knjige

Program Kluba Zona

Srednjoškolski književni klub obrađuje naslove s državne mature

Novi će hit među učenicima vrlo vjerojatno biti svojevrsne besplatne pripreme za državnu maturu, ističe voditeljica Srednjoškolskog književnog kluba.

Pisanje

Gradska knjižnica Kaštela

Raspisan natječaj za najbolji povijesni roman; nagrada iznosi 10 000 kuna

Do 5. srpnja zaprimaju se hrvatski povijesni romani pisani na hrvatskom jeziku. Stručno će povjerenstvo odabrati najbolji te ga objaviti, a autoru dodijeliti 10 000 kuna.

Žena ratnica

Drugačija slika žena kroz povijest

FOTO: Devet žena-ratnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti

Smatrane slabijim spolom koji se uvijek mora dokazivati i boriti za svoja prava žene su uvijek bile postrance. No ove su žene pokazale da nipošto nisu slabiji spol. U njihovo vrijeme, kada je trebalo više hrabrosti da se napravi nešto što za žene nije bilo moguće ili uobičajeno, one su to učinile.

Harry Houdini

Na današnji dan

Houdini se ispod površine vode 91 minutu poigravao životom i smrću

Podvig koji se dogodio 1926. na današnji dan čini se poprilično besmislenim i vrlo opasnim na prvi pogled, ali pomogao je poboljšanju tehnika preživljavanja za zatočene rudare.