Na današnji dan

Slavljenje Božića - najpoznatijeg kršćanskog blagdana

Stonehenge, zimski solsticij 1980 - ih

Božić se slavi 25. prosinca tek od 4. stoljeća, prije njega postojale su mnoge druge zimske svetkovine.

Mnoge kulture imale su zimske svetkovine, uglavnom zato što je bilo manje poljoprivrednog rada zimi. Kao model Božiću vjerojatno su poslužile rimske Saturnalije (svetkovine u čast boga Saturna koje su se održavale od 17. do 24. prosinca), keltski blagdan Jul (Yule) i svetkovina rođenja Nepobjedivog Sunca (lat. dies Natalis Solis Invicti).

Božić kao spomen rođenja Isusa Krista isprva se slavio u razne datume, najčešće 6. siječnja kao Bogojavljanje. Tek početkom 4. stoljeća u Rimu uvedeno je svetkovanje na 25. prosinca. Ovaj događaj prvi puta se spominje u filokalijskom kalendaru iz 336. godine. Taj dan uveden je kako bi se potisnula poganska svetkovina rođenja Nepobjedivog Sunca koja se slavila 25. prosinca, po zimskom solsticiju. Time se isticala vjera u Krista kao istinsko sunce. Svetkovina se iz Rima proširila Zapadnim i Istočnim crkvama. Pravoslavni kršćani slave Božić isto 25.12., ali po julijanskom kalendaru (7. siječnja).

Još jedan blagdan koji je utjecao na Božić je zimska svetkovina Jul. Radi se o poganskoj skandinavskoj svetkovini koja se održavala krajem prosinca do početka siječnja. Palile su se cjepanice (panj, badnjak) u čast Thora, boga grmljavine. Gozba bi trajala dok se panj ne ugasi, oko dvanaest dana. Skandinavci Božić još uvijek nazivaju Julom, poznat je i Julbock, julski ovan ili koza, simbol tih svetkovina u Skandinaviji.

Božićno drvce je zimzeleno stablo, običan bor, ukrašeno posebnim nakitom (jabuke, svijeće) koje se za božićne blagdane postavljaju u crkve. Kasnije je običaj prenesen u obiteljski i društveni ritual. No, to drvo bilo je vjerski simbol i prije kršćanstva, drži se da je božićno drvce prežitak starih antičkih vjerovanja po kojima su grane crnogorice simbol plodnosti, a njihovo kićenje svijećama i poklonima jamstvo dobra uroda i odbijanja zlih sila. Božićno drvce je u nekim hrvatskim krajevima potisnulo stariji praslavenski običaj paljenja badnjaka, božićne klade. Drevni Europljani su u vrijeme zimskog solsticija svoje domove ukrašavali svjetiljkama i raznim zimzelenim raslinjem kako bi proslavili zimski solsticij, ali i zaštitili se od zlih duhova. 

Mnogi pretkršćanski oblici slavlja zimskog rađanja sunca i početka nove kalendarske godine ušli su u božićne običaje kod većine slavenskih i germanskih naroda, poput paljenje nove vatre (badnjak), čišćenje domova, steranja slame po podu, polaganje plodova pod božićni bor i sl. Na dan uoči Božića jede se samo posna hrana, a za Božić pripremaju se svečana jela i kolači, te božićni kruh ponegdje nazvan novoljetnjak. Svi ovi običaju trebali bi svojom simbolikom jamčiti blagostanje i sreću, karakteristično za sve običaje prizivanja mira i dobre volje.

Komentari na članak

Vezani članci

Budućnost obrazovanja

Online programiranje

Želite li naučiti programirati?

Želite naučiti programirati, ali ne znate kako? Ne brinite, pronašli smo rješenje za vas. Donosimo vam 10 načina na koje možete naučiti programirati online.

YouTube i Vevo

Velika suradnja

Vevo najavio 7 novih emisija i prijenose koncerata uživo

Neke će emisije biti usmjerene na analizu modnog identiteta glazbenika dok će se druge orijentirati na fanove i na njima stvarati look superzvijezde.

Seks-afera

Seks afera na tuzlanskom odjeljenju sarajevskog Pravnog fakulteta

Seks u zamjenu za ocjene - tuzlanski profesori osuđeni na uvjetnu zatvorsku kaznu

Profesor Durmišević studentici je ponudio ispitna pitanja u zamjenu za seks, a profesor Lučić je studenticama upisao ocjene u indekse iako one taj predmet nisu položile.

Facebook logo

Nije se samo „news feed” promijenio

Novi izgled Facebook stranica

Facebook uvodi promjene u izgledu Facebook stranica samo par dana nakon što je objavio promjene u izgledu „news feeda”.

3D printer za 500KM

Maturanti u akciji

Mladi iz Banja Luke osmislili jeftinu verziju 3D printera

Nikola Stupar i Neven Berendika napravili su 3D printer koji u svijetu košta desetak tisuća eura, za samo 500 KM (otprilike 1930 kn).