Na današnji dan

Slavljenje Božića - najpoznatijeg kršćanskog blagdana

Stonehenge, zimski solsticij 1980 - ih

Božić se slavi 25. prosinca tek od 4. stoljeća, prije njega postojale su mnoge druge zimske svetkovine.

Mnoge kulture imale su zimske svetkovine, uglavnom zato što je bilo manje poljoprivrednog rada zimi. Kao model Božiću vjerojatno su poslužile rimske Saturnalije (svetkovine u čast boga Saturna koje su se održavale od 17. do 24. prosinca), keltski blagdan Jul (Yule) i svetkovina rođenja Nepobjedivog Sunca (lat. dies Natalis Solis Invicti).

Božić kao spomen rođenja Isusa Krista isprva se slavio u razne datume, najčešće 6. siječnja kao Bogojavljanje. Tek početkom 4. stoljeća u Rimu uvedeno je svetkovanje na 25. prosinca. ovaj događaj prvi puta se spominje u filokalijskom kalendaru iz 336. godine Taj dan uveden je kako bi se potisnula poganska svetkovina rođenja Nepobjedivog Sunca koja se slavila 25. prosinca, po zimskom solsticiju. Time se isticala vjera u Krista kao istinsko sunce. Svetkovina se iz Rima proširila Zapadnim i Istočnim crkvama. Pravoslavni kršćani slave Božić isto 25.12., ali po julijanskom kalendaru (7. siječnja).

Još jedan blagdan koji je utjecao na Božić je zimska svetkovina Jul. Radi se o poganskoj skandinavskoj svetkovini koja se održavala krajem prosinca do početka siječnja. Palile su se cjepanice (panj, badnjak) u čast Thora, boga grmljavine. Gozba bi trajala dok se panj ne ugasi, oko dvanaest dana. Skandinavci Božić još uvijek nazivaju Julom, poznat je i Julbock, julski ovan ili koza, simbol tih svetkovina u Skandinaviji.

Božićno drvce je zimzeleno stablo, običan bor, ukrašeno posebnim nakitom (jabuke, svijeće) koje se za božićne blagdane postavljaju u crkve. Kasnije je običaj prenesen u obiteljski i društveni ritual. No, to drvo bilo je vjerski simbol i prije kršćanstva, drži se da je božićno drvce prežitak starih antičkih vjerovanja po kojima su grane crnogorice simbol plodnosti, a njihovo kićenje svijećama i poklonima jamstvo dobra uroda i odbijanja zlih sila. Božićno drvce je u nekim hrvatskim krajevima potisnulo stariji praslavenski običaj paljenja badnjaka, božićne klade. Drevni Europljani su u vrijeme zimskog solsticija svoje domove ukrašavali svjetiljkama i raznim zimzelenim raslinjem kako bi proslavili zimski solsticij, ali i zaštitili se od zlih duhova. 

Mnogi pretkršćanski oblici slavlja zimskog rađanja sunca i početka nove kalendarske godine ušli su u božićne običaje kod većine slavenskih i germanskih naroda, poput paljenje nove vatre (badnjak), čišćenje domova, steranja slame po podu, polaganje plodova pod božićni bor i sl. Na dan uoči Božića jede se samo posna hrana, a za Božić pripremaju se svečana jela i kolači, te božićni kruh ponegdje nazvan novoljetnjak. Svi ovi običaju trebali bi svojom simbolikom jamčiti blagostanje i sreću, karakteristično za sve običaje prizivanja mira i dobre volje.

Komentari na članak

Vezani članci

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Kupa Open Air

Festival u Petrinji

Kupa Open Air

Festival iz godine u godinu raste i privlači brojne posjetitelje svih generacija. Održava se na obali rijeke Kupe na površini cca 5000m².

Stereomood glazbeni servis

Besplatni glazbeni servis

Stereomood: Napravite vlastitu playlistu za svaku prigodu

Stereomood je besplatni glazbeni servis za slušanje glazbe pomoću kojega možete napraviti playlistu za svaku prigodu te je podijeliti sa svojim prijateljima. 

Microsoft Office aplikacija za Android i iPhone

Microsoft Office

Office aplikacija besplatna za iPhone i Android uređaje

Svi korisnici koji se na računalu služe Microsoft Officeom, od sada mogu na svoje Android ili iPhone uređaje besplatno preuzeti Office aplikaciju.

Aplikacija Reporter 1

Aplikacija koja zna sve o vama

Aplikacija Reporter

Reporter je aplikacija koja može otkriti vaše raspoloženje, tko su vam pravi prijatelji, čak i tip vaše dijete.