Na današnji dan

Rođena Agatha Christie, "kraljica krimića"

Christie

Prije točno 125 godina na današnji dan rođena je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih autorica kriminalističkih romana na svijetu.

Britanska književnica te jedna od najpoznatijih i najpopularnijih autorica kriminalističkih romana u svijetu, Agatha Christie, rođena je 15. rujna 1890. godine u gradiću Torquay u Ujedinjenom Kraljevstvu. Potekla je iz dobrostojeće obitelji te je odgajana kod kuće. Odgoj i obrazovanje pružila joj je njezina obitelj te guvernante.

Neposredno prije početka Prvoga svjetskog rata udala se za Archibalda Christija s kojim je imala jedno dijete. Već je u ranoj dobi otkrila dar za pisanje i pričanje priča te je tome odlučila posvetiti svoj život. Pričanjem priča bavila se i njezina sestra Madge na čiji je poticaj i izazov napisala svoj prvi roman- Zagonetni događaj u Stylesu. U njemu je predstavljen njezin najpoznatiji lik, detektiv Hercule Poirot. Njezina prva knjiga čekala je pet godina na objavljivanje jer ju je odbilo šest izdavačkih kuća. 

Na početku su njezina djela doživjela skroman uspjeh. Tek je romanom Ubojstvo Rogera Ackroyda stekla slavu koja ne jenjava ni nakon njezine smrti. 1930. godine ponovno se udala, ovoga puta za arheologa Maxa Mallowana. Supruga je pratila na arheološkim iskapanjima na Bliskom istoku. Upravo je to područje postalo mjesto radnje brojnih njezinih romana. Tada je stvorila lik Gospođice Marple, drage starice spremne riješiti najzamršenije zločine.

Agatha Christie smatra se jedinom autoricom krimića uopće koja je uspjela stvoriti dva podjednako voljena lika. To su Hercule Poirot i Gospođica Marple. Svoj uspjeh u određenoj mjeri duguje znanju koje je stekla radom u ljekarni gdje se posebno zanimala za djelovanje pojedinih otrova te radu na arheološkim nalazištima sa svojim suprugom. Zahvaljujući tome iskustvu postala je vrsna fotografkinja sposobna opažati neobične pojedinosti.

Napisala je više od 80 kriminalističkih romana, 30 kratkih priča, 19 drama te 6 ljubavnih romana pod pseudonimom Mary Westmacott. Za svoj ogroman doprinos britanskoj i svjetskoj književnosti dobila je titulu Dame 1971. godine. Posljednji put u javnosti se pojavila 1974. godine na premijeri filma Ubojstvo u Orient Expressu. Umrla je 12. siječnja 1976. godine.

Hercule Poirot, najpoznatiji fiktivni junak koji je stvorila, dobio je godinu dana prije njezine smrti, kada je i sam umro u romanu Zavjesa, vlastitu osmrtnicu s fotografijom u The New York Timesu. Romani Agathe Christie prodani su u milijunima primjeraka te prevedeni na stotine svjetskih jezika. Njezin roman Deset malih crnaca jedan je od najprodavanijih i najpopularnijih kriminalističkih romana svih vremena.

Komentari na članak

Vezani članci

Gary Heidnik

Na današnji dan

Zloglasni ubojica inspirirao lik Buffalo Billa u knjizi "Kad jaganjci utihnu"

Prije 29 godina u domu Garyja Heidnika otkrivena je odaja za mučenje. Heidnik je oteo šest žena koje je silovao i mučio, a dvije je ubio. Njegova ubojstva poslužila su kao inspiracija za lik Buffalo Billa u knjizi Thomasa Harrisa "Kad jaganjci utihnu".

A. Miller

Na današnji dan

Rođen Arthur Miller

Na današnji dan, prije točno stotinu godina, rođen je poznati američki dramski pisac i esejist.

Sedmi Bloomsday – Augustov hram

James Joyce proslavljen u Hrvatskoj

Mističnom filmskom projekcijom podno Augustova hrama završen sedmi Bloomsday

Festival koji sljubljuje Istru i Irsku zaokružio je sedmo izdanje na pulskom Forumu projekcijom adaptacije „Uliksa“ imena „Bloom“ podno Augustova hrama i ljetnih zvijezda nakon dva dana raznolikih i dinamičnih festivalskih aktivnosti.

Knjiga

Za sve ljubitelje povijesti

Predstavljanje knjige Pavla Rittera Vitezovića

Na predstavljanju knjige sudjelovat će povjesničarka dr. sc. Zrinka Blažević, filolog dr. sc. Pavao Knezović, prevoditelj Petar Ušković Croata i urednik Ivan Bekavac Bašić.

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.