Na današnji dan

Rođen Sergej Jesenjin, pjesnik čiji burni život nema premca u svjetskoj književnosti

Sergej Jesenjin

Jedan od najvećih pjesnika svih vremena rođen je na današnji datum 1895. godine. „Posljednji pjesnik sela" koji je odisao jednostavnošću, čovjek je čiji su stihovi čitani u svemiru, koji se tri puta ženio i na koncu tragično završio svoj burni život.

Jedan od najboljih i najomiljenijih pjesnika Rusije, čiji su stihovi čitani u svemiru, koji je sam sebe smatrao posljednjim pjesnikom sela, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, rođen je 3. listopada 1895. godine u selu Konstantinovu. U idućih 40 godina vodio je i umjetnički i privatni život kojemu se teško može naći premca u svjetskoj književnosti, a koji je skončao trostrukim samoubojstvom 28. prosinca 1925. godine Cijeloga je života bio osjećajan i brižan prema obitelji, razočaran u one u čijima je rukama bila vlast Rusije, uvijek odan prijateljima, ženama i piću, a iznad svega bio je vječiti sanjar, što možda najbolje dočaravaju riječi koje je sam zapisao:

 Tko sam, što sam, ja sam samo sanjar,

čiji pogled gasne, u magli i memli,

živio sam usput, k'o da sanjam,

kao mnogi drugi, na toj zemlji.

Djetinjstvo je proveo u siromašnom seljačkom zavičaju sa roditeljima i sestrama, a te je prve sretne dane boravka u zavičaju uvijek nosio sa sobom i posvetio im je mnogobrojne svoje stihove. Rano je počeo pisati te stekavši srednjoškolsko obrazovanje, godine 1912., slijedeći snove o uspjehu i želju za olakšavanjem života roditeljima, odlazi u Moskvu gdje je namjeravao stupiti u Pedagoški institut, a ubrzo se zaposlio kao lektor.

Već tijekom tih prvih godina boravka u Moskvi imao je problema s vlasti, o čemu se saznaje iz pisama upućenih prijatelju kojemu piše da ga prate i da mu policija otvara pisma. Iako je u ruskoj prijestolnici naišao na tešku književnu atmosferu, ubrzo mu se počinju snovi ostvarivati i pjesme mu počinju izlaziti u listovima Dobro jutro te Dječji svijet. Godine 1915. odlazi u Petrograd u kojemu vlada apatična atmosfera uoči Prvoga svjetskoga rata. Donijevši sa sobom dušu punu narodnih motiva i svu jednostavnost ruskoga sela, vrlo je brzo prihvaćen u književne krugove, a narod ga je smatrao svojim glasnikom.

Od 1914. do 1916. priprema prve svoje dvije zbirke, Radunjicu i Plavetnilo, koje predstavljaju ukupno njegovo stvaralaštvo do revolucije. U objema su zbirkama sve pjesme vezane uz prostranstvo sela, obiluju narodnim junacima i u njima bukte boje zavičaja. Iduća je njegova zbirka Ispovijest mangupa, koja je nastajala pod utjecajem A. Bloka te obiluje simbolističkim obilježjima. Nakon toga Jesenjin postaje jedan od pokretača imažinizma, stila kojim piše i jedino svoje prozno djelo, Bobij i Druškan.

Jesenjin je dane u Moskvi i Petrogradu provodio boemski: putovao je s ostalim imažinistima kako bi promicao pravac, vlasti ih nisu trpjele zbog skandala koje su izazivali, organizirali su književne večeri i, krećući se u takvim krugovima, Jesenjin se prepustio alkoholu. Sve je više bio ogorčen i frustriran bijedom života vjerujući uvijek u bolje sutra koje nikad nije dočekao. U tom razdoblju nastaju Ana Snjegina, najrealističnije njegovo književno ostvarenje te zbirka Krčmarska Moskva koju su vlasti dočekale na nož, optuživši Jesenjina da pjesmama pokazuje sumnju u revoluciju. Ipak, ni kad je bio najviše napadan, nije htio odustati od svojih snova i svojih stihova.

U Jesenjinovu životu žene su imale važnu ulogu. Uvijek je za sobom vukao bezbrojne ljubavi i avanture. Godine 1917. oženio se glumicom Zinaidom Raikh s kojom je imao dvoje djece, no taj se boemski brak raspao 1921. Iduća je njegova supruga bila plesna ikona Isidora Duncan, s kojom je brak također neslavno propao nakon samo godinu dana zbog burnih karaktera oboje umjetnika. Treći se put oženio unukom Lava Tolstoja, Sofijom, s kojom je u braku bio samo sedam mjeseci. Neposredno prije vjenčanja sa Sofijom bio je u sumnjivim odnosima sa svojom književnom tajnicom Galinom Benislavskom koja je u njega bila zaljubljena godinama. U danima pjesnikove osamljenosti i umora, ona mu je bila najveći oslonac, a njezino se ime najčešće spominje uz njegovo. Galina je život svršila samoubojstvom na grobu čovjeka kojega je čitav život voljela i čiju smrt nije mogla preboljeti, a sahranjena je pored njega.

Sergej i Isidora, FOTO: Wikipedia

Iako se dugo smatralo da je Jesenjin počinio trostruko samoubojstvo u hotelskoj sobi, napisavši neposredno prije toga vlastitom krvlju stihove pjesme Doviđenja, dragi, doviđenja, posljednjih se godina sve više vjeruje da je ubijen. Iz Sergejevih pisama saznaje se da mu je 26 prijatelja smaknuto, a na svjetlo dana izašla je i činjenica da je njegov prijatelj Volf Erlih, kojemu je navodno spomenuta pjesma i posvećena, bio tajni špijun. Ubrzo po njegovoj smrti pod čudnim su okolnostima svijet napustili svi koji su u istrazi sudjelovali te se s pravom smatra da je vlast inscenirala njegovo samoubojstvo.

Pišući razumljivo svima, glasom svoga srca, iskreno i surovo, koristeći teme prepune nade u bolje sutra koje su njegovi suvremenici htjeli vidjeti barem na papiru, ušao je u dubine duša svih koji su ga čitali. Svoj život, a i život svojih suvremenika, prepun nedaća i prevara, ispravljao je u snovima. Jer čovjek sanja toliko sjajnu svjetlost koliko je mračna noć oko njega. Bio je, bez sumnje, jedan od najvećih pjesnika ovoga svijeta, čije će pjesme živjeti vječno. Jer, kako kaže Izet Sarajlić, sve druge pjesnike moguće je tumačiti, Jesenjina je dovoljno čitati.

Komentari na članak

Vezani članci

Pi na ploči

Na današnji dan

Dan koji krije tajnu beskonačnosti svemira

Četrnaesti se ožujka diljem svijeta obilježava jedenjem pita, pizza i ostalih okruglih slastica. Povod je tomu „slavljenje“ najpoznatije konstante na svijetu – poznatog broja pi.

Surogat

Na današnji dan

VIDEO: Hrvatski animirani film "Surogat" osvojio Oscara

Prije 54 godine hrvatski je animirani film "Surogat" osvojio Oscara. Bio je to prvi Oscar dodijeljen hrvatskom filmu i prvi dodijeljeni nekom ne-američkom filmu. "Surogat" je nastao kao kritika potrošačkog društva u kojem je sve lažno i prividno.

Svjetski dan intelektualnog vlasništva

Na današnji dan

Svjetski dan intelektualnog vlasništva

15. Svjetski dan intelektualnog vlasništva posvećen je glazbi, a vrhunac će imati današnjim koncertom na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Crni konj

Na današnji dan

Rođena Anna Sewell, autorica jednoga od najljepših romana o životinjama

Na današnji dan 1820. rođena je autorica romana koji se bori za prava životinja te nas podučava univerzalnim vrijednostima.

Pogubljeni Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski

Na današnji dan

Pogubljeni Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski

Prije 345 godina Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski, boreći se za samostalnost Hrvatske, optuženi su za izdaju i osuđeni na smrt odsijecanjem glave. Noć prije pogubljenja, Petar je napisao pismo svojoj supruzi koje je postalo jedan od najpotresnijih tekstova napisanih na hrvatskom jeziku.