Na današnji dan

Rođen Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio bioelektričnu silu

Luigi Galvani

Prije skoro tri stoljeća rođen je Luigi Galvani, znanstvenik koji je otkrio prijenos električnog impulsa životinjskim tkivom. Njegova istraživanja postavila su temelje elektrofiziologije te su potaknula Voltu na eksperimentiranje sa strujom što je rezultiralo izumom baterije.

Luigi Galvani rođen je 9. rujna 1737. godine u Bologni u Italiji. Bio je liječnik i fizičar koji je proučavao prirodu i efekte onoga za što je smatrao da je struja u životinjskom tkivu. Njegova otkrića dovela su do izuma baterije koja omogućuje stalni izvor struje.

Pohađao je Sveučilište u Bologni gdje je doktorirao medicinu, a gdje je kasnije predavao anatomiju. godine 1772. postao je predsjednik znanstvene akademije u Bologni te je proučavao komparativnu anatomiju i fiziologiju. Posebice ga je zanimala fiziologija žaba i elektrofiziologija. Nabavivši elektrostatski uređaj i Leydenovu staklenku, uređaj u koji je mogao pohraniti statički elektricitet, počeo je eksperimentirati s električnom mišićnom stimulacijom.

Zabilježio je velik broj opažanja i eksperimenata. Godine 1786. izazvao je mišičnu kontrakciju žabe dodirivanjem njezinih živaca sa škarama za vrijeme jedne električne oluje. Zatim je jedan posjetitelj u njegovom laboratoriju uzrokovao pomicanje žabljih krakova oderane žabe kad je skalpelom dodirnuo lumbarne živce dok je jedan električni uređaj bio uključen. Daljnjim istraživanjem Galvani je utvrdio da je grčenje mišića zaista povezano s elektricitetom. Također je otkrio da grčenje može izazvati i jednostavnim povezivanjem mišića i živaca s dva komada žice različitog metala.

 

Kontrakcija žabljih krakova koristeći dvije žice različitog metala, FOTO: Wikipedia

Svoja otkrića objavio je 1791. godine u radu De Viribus Electricitatis in Motu Musculari Commentarius odnosno Komentari o efektima elektriciteta na pokrete mišića. Zaključio je kako životinjsko tkivo sadrži urođenu silu, životinjski elektricitet, koja aktivira živce i mišiće kad se oni premoste metalnim sondama. Smatrao je kako je to novi oblik elektriciteta uz onaj prirodni proizveden munjama i onaj umjetni proizveden trenjem te da je mozak glavni organ za ispuštanje električne tekućine, a živci su vodiči za prijenos do mišića gdje iritiraju mišićna vlakna i tako ih stimuliraju. Njegove zaključke odbacio je Alessandro Volta smatrajući kako ne postoji životinjski elektricitet već da je on proizveden zbog razlike u naravi i sastavu metala kojim su se mišići stimulirali. Galvani je ovu tezu pobio ostvarujući kontrakciju mišića pomoću dva komada istog metala. Volta, koji je uveo riječ galvanizam, zatim je za Galvanijev rad rekao da sadrži jedno od najljepših i najneočekivanijih otkrića.

Gledajući u retrospektivi, obojica su djelomično bili u pravu i djelomično u krivu. Galvani je bio u pravu kad je rekao da su kontrakcije mišića odgovor na električni stimulans, ali pogriješio je kad je rekao da se radi o životinjskom elektricitetu. Volta je točno pretpostavljao da životinjski elektricitet ne postoji, ali je pogriješio rekavši da je za svaki elektrofiziološki događaj potreban par različitih metala. Godine 1794. Galvani objavljuje djelo Dell'uso e dell'attività dell'arco conduttore nella contrazione dei muscoli odnosno rad koji govori o korištenju i aktivnosti provodnog luka u kontrakciji mišića gdje je opisao kontrakciju mišića bez upotrebe metala. Naime, postigao je kontrakciju mišića dodirivanjem mišića jedne žabe živcem druge i ustanovio da bioelektrične sile postoje u živom tkivu.

Galvani je preminuo u svojoj 61. godini života, 4. prosinca 1798. godine u Bologni kada je svijet bio na pragu električne revolucije. Utjecao je na Voltina istraživanja zbog kojih je Volta otkrio bateriju te je otvorio nova područja istraživanja u fiziologiji mišića i živaca te cijelo novo područje elektrofiziologije.

Komentari na članak

Vezani članci

izbori, Francuska

Na današnji dan

Žene u Francuskoj dobile pravo glasa

Iako su Francuzi već potkraj 18. stoljeća revolucijom oslobođeni od feudalnog pritiska i društvene nepravednosti u vidu ukidanja svake forme ovisnosti i osobne neslobode ljudi, u toj državi tek smo 1944. svjedočili proširivanju općeg prava glasa i na žene.

privatni album

Intervju s Renatom Lučić

Od studija povijesti, preko Akademije i snimanja filmova, do „Liburnia film festivala”

Renata je još u djetinjstvu voljela provoditi dane u videoteci gdje bi satima birala filmove koje će gledati. No, tada još nije razmišljala da bi se mogla baviti filmskom režijom. U dvadesetima je ljubav prema filmovima počela rasti te upisuje svoju prvu filmsku radionicu gdje je usvojila znanja, napisala scenarij i snimila svoj prvi film.

Gradski prijevoz

ISHA Osijek

Poziv na suradnju na novom broju Essehista

Essehist je popularnoznanstveni časopis studenata povijesti i drugih društvenih i humanističkih znanosti.

Gladijatori – igraj se i uči! – predstavljanje

Slikovnica i bojanka „Gladijatori – igraj se i uči!“

Hrabri gladijatori pobudit će zanimanje djece za povijest i književnost

Slikovnica i bojanka izvrsni su priručnici nastavnicima u realizaciji projektne i terenske nastave, usmjerene su na jačanje svijesti o važnosti očuvanja kulturne materijalne i nematerijalne baštine s ciljem da aktivno učenje ne bude samo proklamirani cilj, već postane stvarnost.

Drugi svjetski rat

Na današnji dan

Osnivanje Crvenog križa

Dunantov plan iznesen u trećem dijelu knjige „Sjećanje na Solferino“ počeo se ostvarivati na konferenciji u Ženevi 17. veljače 1863., kada se sastao inicijalni „Odbor petorice“. Iste godine, na poziv Odbora petorice, u Ženevi su se sastali predstavnici 16 država. Usvojili su načela osnivanja dobrovoljnih organizacija Crvenog križa.