Na današnji dan

Rođen Albert Einstein

Albert Einstein

„Lakše je razbiti atom nego predrasude”.

Albert Einstein, poznati teorijski fizičar, rođen je na današnji dan, 14. ožujka 1879. godine, u Ulmu u Njemačkoj.

Zanimljivo je napomenuti kako njegovo djetinjstvo nije započelo onako kako većina zamišlja u smislu čuda od djeteta. Naprotiv, Albert je progovorio tek oko svoje treće godine i po njegovim riječima, nerado je to činio sve do svoje 9 godine. Čak je i kućna pomoćnica Einsteinovih tvrdila kako je mladi Albert zapravo retardiran. U školi je također izbjegavao sve ono što je smatrao dosadnim, a s užitkom radio ono što mu je bilo zanimljivo.

1889. godine student medicine po imenu Max Talmud, koji je četvrtkom navečer posjećivao Einsteinove u periodu od šest godina, upoznaje Einsteina s ključnim znanstvenim i filozofskim tekstovima, uključujući Kantovu Kritiku čistog uma. Dvojica njegovih ujaka nadalje će „hraniti” ovu njegovu intelektualnu radoznalost tijekom njegovog kasnijeg djetinjstva i perioda rane adolescencije, nabavljajući ili preporučavajući mu knjige za čitanje iz područja znanosti, matematike i filozofije. Einstein je pohađao Gimnaziju Luitpold u kojoj je stekao relativno napredno i moderno obrazovanje. S učenjem matematike započeo je negdje oko dvanaeste godine (1891.), učeći samostalno iz školskih udžbenika Euklidovu geometriju u ravnini, a infinitezimalni račun počeo je izučavati četiri godine kasnije. Einstein je shvatio kolika je moć aksiomatskog, deduktivnog, razmišljanja proučavajući Euklidove Elemente, koje je on nazivao „svetom geometrijskom knjižicom”. Dok je bio u gimnaziji, Einstein se često sukobljavao sa školskim autoritetima i vrijeđao upravu vjerujući da je duh učenja i kreativnog razmišljanja izgubljen uslijed nastojanja na čistoj memorizaciji gradiva.

Kako se nije uspio upisati na Švicarski institut za tehnologiju, školu završava u Aarau. U Švicarskoj će studirati matematiku i fiziku na Visokoj tehničkoj školi u Zürichu.
Po završetku školovanja zapošljava se u Patentnom zavodu u Bernu (Švicarska) kao ispitivatelj patenata. To mu je dalo vremena da se posveti vlastitim radovima te u tom razdoblju otkriva niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužina te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije te osnovu opće teorije relativnosti). Prvi se put vjenčao 1903. godine u Zürichu, i to s matematičarkom Milevom Marić iz Novog Sada s kojom je zajedno studirao na Visokoj tehničkoj školi.

Njegova su dostignuća velika i ima ih zaista puno. Možemo početi od toga da je formulirao posebnu i opću teoriju relativnosti, doprinio napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, opća teorija relativnosti, Brownovo gibanje, kritična opalesencija, fotoelektrični efekt, itd.

Tijekom 1905. godine je u slobodno vrijeme napisao četiri članka koja su poslužila u osnivanju moderne fizike, bez mnogo znanstvene literature na koju bi se mogao pozvati ili mnogo kolega znanstvenika s kojima bi o tome mogao prodiskutirati. Unatoč svoj genijalnosti Einsteinovih novih teorija, one su se smatrale prekontroverznima pa Einstein za njih nije dobio Nobelovu nagradu. 1921. godine Einstein je dobio Nobelovu nagradu za otkriće fotoelektričnog efekta. Fotoelektrični efekt je pojava koja se događa kod nekih metala koji osvjetljavanjem oslobađaju elektrone. Ova pojava temeljna je za konstrukciju suvremenih svjetlosnih detektora i televizijskih kamera.

U studenom 1915. godine, Einstein je održao niz predavanja pred Pruskom akademijom znanosti na kojima je predstavio novu teoriju gravitacije, poznatu kao opća teorija relativnosti. Posljednje predavanje završava se njegovim uvođenjem jednadžbi koje zamjenjuju Newtonov zakon gravitacije i nazivaju se Einsteinove jednadžbe polja. Ova teorija sve promatrače smatra ekvivalentnim, a ne samo one koji se kreću ravnomjerno, odnosno stalnom brzinom. U općoj relativnosti gravitacija nije više sila (kao što je to kod Newtona), već je posljedica zakrivljenosti prostora i vremena.

„Kad čovjek sjedi jedan sat s lijepom djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta. Ali kada sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to je duže od jednog sata. To je relativnost”.


No, osim znanstvenih djela koji su uvelike obilježili njegov život te pored toga što je bio genijalac i znanstvenik, Albert Einstein je isto tako bio borac za ljudska prava. Čak je bio uključen u Američki pokret za ljudska prava u kojem je surađivao s Paulom Robesonom.

Za razliku od mnogih kolega, smatrao je kako je jedini izvor znanja iskustvo. Bio je čovjek širokih koncepcija, slobodouman, slobodoljubiv i konzekventan mirotvorac koji se uvijek zalagao za pravdu i mir.

1948. godine Einsteinu je ponuđen položaj predsjednika novoosnovane države Izrael, ali je ponudu odbio, rekavši jednom prigodom: „Politika je za trenutak, dok je jedna jednadžba za vječnost”. I u tome je imao pravo jer je većini ljudi Einstein i dalje najpoznatiji po glasovitoj jednadžbi E=mc2.

Preminuo je 18. travnja 1955. godine u Princetonu.

Komentari na članak

Vezani članci

Facebook logo

Novost na Facebooku

Isključivanje automatskog reproduciranja video oglasa na Facebooku

Facebook je ovih dana uveo opciju automatskog reproduciranja video oglasa. Ukoliko vam se ne sviđa ova novina donosimo načine kako je isključiti.

Facebook logo

Nije se samo „news feed” promijenio

Novi izgled Facebook stranica

Facebook uvodi promjene u izgledu Facebook stranica samo par dana nakon što je objavio promjene u izgledu „news feeda”.

android vs iphone

Svibanj

Najbolji pametni mobiteli po izboru Business Insidera

Ljestvica trenutno najboljih pametnih mobitela u svijetu.

Budućnost obrazovanja

Budućnost obrazovanja

10 obrazovnih trendova koje treba pratiti

Svjesni smo činjenice da proces obrazovanja nije bio sklon naglim promjenama, međutim, nužno je pratiti trendove koji su neophodni za daljnji razvoj.

Komunikator

Prototip inspiriran kultnom serijom

Google je predstavio uređaj koji funkcionira kao komunikator iz „Star Treka“

Google je predstavio prototip komunikatora combadge iz „Star Treka“ s ciljem korištenja za pretraživanje, a ne za komunikaciju.