Na današnji dan

Rođen Abraham Harold Maslow, američki psiholog

A. Maslow

Američki psiholog Abraham Harold Maslow (1908. – 1970.) poznat je po svojoj teoriji ličnosti koja je postala temeljem humanističke psihologije.

Američki psiholog Abraham Harold Maslow rodio se na današnji datum, 1. travnja 1908., u New Yorku.

Najviše je ostao zapamćen kao teoretičar pokreta za ljudske potencijale – svojom teorijom ličnosti utemeljio je školu koja je unutar suvremene psihologije poznata kao humanistička psihologija.

Prema Maslowu ljudi su u osnovi dobri ili neutralni, a ne zli; psihopatologija je rezultat iskrivljavanja i frustracije osnovne prirode ljudskog organizma.

U svojim je istraživanjima intenzivno proučavao zdrave samoispunjene pojedince, zaključivši da samoaktualizirani ljudi prihvaćaju sebe i druge takve kakvi jesu - sposobni su nositi se sa svojim brigama, ali i prepoznati potrebe i želje drugih ljudi.

Do samoaktualizacije ličnosti dolazi zadovoljavanjem određenih motiva, odnosno potreba. Prema njemu, svaki pojedinac ima ciljeve (motive i potrebe) koje želi postići u životu. Njihovim ispunjavanjem život se čini vrijednim i daje mu se smisao.

Ciljevi su urođeni i individualni, a među njima vlada određena pravilnost i red – hijerarhija, koja se sastoji od pet razina.

Maslow
 

Prvu razinu čine osnovne fiziološke potrebe, kao što su potrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, seksualnošću, zaštitom od ekstremnih temperatura, potrebom za izlučivanjem i potrebom za senzornom stimulacijom.  Radi se o najvažnijim, najosnovnijim i najjačim od svih čovjekovih potreba. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma. Ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena ove ostale ne mogu funkcionirati.

Drugu razinu čini potreba za sigurnošću koja je temeljna psihološka potreba. To je potreba za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i potreba za predvidljivošću događaja u bližoj i daljoj budućnosti.

Kad su zadovoljene ove prve dvije potrebe, onda dolazi do zadovoljavanja ostalih potreba:

Treća razina - potreba za pripadanjem i ljubavlju, prije svega obitelji, a zatim i ostalim grupama u koje se pojedinac uključuje te nastoji se prilagoditi.

Četvrta razina - potreba za samopoštovanjem - potrebe za poštovanjem samoga sebe i potrebe za poštovanjem od strane drugih ljudi. Traži da se pojedinac zna nositi s poteškoćama i rješavati ih.

Peta razina - potrebe za samoaktualizacijom koja predstavlja iskorištavanje svih kapaciteta, potencijala i talenata koje pojedinac ima. Samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono što su mogle postati.

Maslow također razlikuje dvije vrste motiva: motive nedostatka (D motive) i motive rasta ili metapotrebe (B motive). D motivi predstavljaju potrebe niže razine, kao što su fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću, dok su B motivi povezani sa urođenom tendencijom za samoaktualizacijom.

Na najnižim razinama različiti ljudi imaju slične potrebe; najveće su razlike u potrebama između pojedinaca na najvišim razinama u hijerarhiji. Potrebe koje su na višim razinama karakteristične su za ljudsku vrstu i razlikuje je od životinjske.

Prema principu homeostaze najvažnija je ravnoteža između potreba. Homeostazu čine potreba, instrumentalno ponašanje, cilj i olakšanje. To je takozvani motivacijski ciklus. Cijeli životni ciklus se sastoji od stalnog narušavanja i uspostavljanja ove ravnoteže.

Maslow je istraživanjem došao do 15 karakteristika aktualiziranih osoba koje obuhvaćaju:

učinkovito opažanje stvarnosti; prihvaćanje sebe, drugih ljudi i prirode; spontanost, jednostavnost, skromnost; usmjerenost na probleme; potreba za samoćom i privatnošću; nezavisnost od kulture i okoline gdje živimo; stalnu svježinu zamjećivanja; vrhunske-oceanske osjećaje; izvornu želja za pomaganjem ljudskom rodu; duboke veze s malim brojem pojedinaca; sklonost demokraciji; oštro razlikovanje sredstava od ciljeva; smisao za filozofski humor; stvaralaštvo i odolijevanje kulturi.

Utvrdio je da ne postoje aktualizirane i zdrave osobe bez nekih nedostataka jer, kako kaže, kako je uopće moguće postati zdrava ličnost u jednom nesavršenom društvu.

Komentari na članak

Vezani članci

J. Kozarac

Na današnji dan

Rođen Josip Kozarac, najslavonskiji pisac Slavonije

Na današnji dan 1858. godine rođen je Josip Kozarac, hrvatski književnik koji se svojim proznim ostvarenjima afirmirao kao jedno od ključnih imena hrvatskog realizma.

Doctor Who-prva epizoda

Na današnji dan

VIDEO: Prikazana prva epizoda serije Doctor Who

Prva epizoda najdugotrajnije znanstveno-fantastične serije prikazana je 23. studenog 1963. godine.

Sucking at something

Iva Gljiva

Trošite li vrijeme uzaludno ili ste pi**e?

Kao ljudska bića imamo čudesnu moć volje i možemo postići toliko toga. Ali ne danas jer danas ću se malo odmoriti i spavati cijelo popodne, ne ni sutra jer sutra bi trebala pogledati onu seriju, a preksutra idemo van pa se moram odmoriti prije nego što se ubijem u alkoholu.

Studenti

Na današnji dan

Međunarodni dan studenata

Studenti su oduvijek bili bitan dio mehanizma koji uvodi promjene i unapređuje društvo.

Banovina Hrvatska

Na današnji dan

Rušenje vlade Cvetković-Maček

Na današnji dan, 27. ožujka 1941. godine, general Dušan Simović izvršava vojni udar, čime je srušena vlada Cvetković-Maček.