Na današnji dan

Rođen Abraham Harold Maslow, američki psiholog

A. Maslow

Američki psiholog Abraham Harold Maslow (1908. – 1970.) poznat je po svojoj teoriji ličnosti koja je postala temeljem humanističke psihologije.

Američki psiholog Abraham Harold Maslow rodio se na današnji datum, 1. travnja 1908., u New Yorku.

Najviše je ostao zapamćen kao teoretičar pokreta za ljudske potencijale – svojom teorijom ličnosti utemeljio je školu koja je unutar suvremene psihologije poznata kao humanistička psihologija.

Prema Maslowu ljudi su u osnovi dobri ili neutralni, a ne zli; psihopatologija je rezultat iskrivljavanja i frustracije osnovne prirode ljudskog organizma.

U svojim je istraživanjima intenzivno proučavao zdrave samoispunjene pojedince, zaključivši da samoaktualizirani ljudi prihvaćaju sebe i druge takve kakvi jesu - sposobni su nositi se sa svojim brigama, ali i prepoznati potrebe i želje drugih ljudi.

Do samoaktualizacije ličnosti dolazi zadovoljavanjem određenih motiva, odnosno potreba. Prema njemu, svaki pojedinac ima ciljeve (motive i potrebe) koje želi postići u životu. Njihovim ispunjavanjem život se čini vrijednim i daje mu se smisao.

Ciljevi su urođeni i individualni, a među njima vlada određena pravilnost i red – hijerarhija, koja se sastoji od pet razina.

Maslow
 

Prvu razinu čine osnovne fiziološke potrebe, kao što su potrebe za hranom, vodom, kisikom, spavanjem, seksualnošću, zaštitom od ekstremnih temperatura, potrebom za izlučivanjem i potrebom za senzornom stimulacijom.  Radi se o najvažnijim, najosnovnijim i najjačim od svih čovjekovih potreba. Nezadovoljavanje tih potreba dovodi do smrti organizma. Ako jedna od ovih potreba nije zadovoljena ove ostale ne mogu funkcionirati.

Drugu razinu čini potreba za sigurnošću koja je temeljna psihološka potreba. To je potreba za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i potreba za predvidljivošću događaja u bližoj i daljoj budućnosti.

Kad su zadovoljene ove prve dvije potrebe, onda dolazi do zadovoljavanja ostalih potreba:

Treća razina - potreba za pripadanjem i ljubavlju, prije svega obitelji, a zatim i ostalim grupama u koje se pojedinac uključuje te nastoji se prilagoditi.

Četvrta razina - potreba za samopoštovanjem - potrebe za poštovanjem samoga sebe i potrebe za poštovanjem od strane drugih ljudi. Traži da se pojedinac zna nositi s poteškoćama i rješavati ih.

Peta razina - potrebe za samoaktualizacijom koja predstavlja iskorištavanje svih kapaciteta, potencijala i talenata koje pojedinac ima. Samoostvarene osobe su one osobe koje su postale sve ono što su mogle postati.

Maslow također razlikuje dvije vrste motiva: motive nedostatka (D motive) i motive rasta ili metapotrebe (B motive). D motivi predstavljaju potrebe niže razine, kao što su fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću, dok su B motivi povezani sa urođenom tendencijom za samoaktualizacijom.

Na najnižim razinama različiti ljudi imaju slične potrebe; najveće su razlike u potrebama između pojedinaca na najvišim razinama u hijerarhiji. Potrebe koje su na višim razinama karakteristične su za ljudsku vrstu i razlikuje je od životinjske.

Prema principu homeostaze najvažnija je ravnoteža između potreba. Homeostazu čine potreba, instrumentalno ponašanje, cilj i olakšanje. To je takozvani motivacijski ciklus. Cijeli životni ciklus se sastoji od stalnog narušavanja i uspostavljanja ove ravnoteže.

Maslow je istraživanjem došao do 15 karakteristika aktualiziranih osoba koje obuhvaćaju:

učinkovito opažanje stvarnosti; prihvaćanje sebe, drugih ljudi i prirode; spontanost, jednostavnost, skromnost; usmjerenost na probleme; potreba za samoćom i privatnošću; nezavisnost od kulture i okoline gdje živimo; stalnu svježinu zamjećivanja; vrhunske-oceanske osjećaje; izvornu želja za pomaganjem ljudskom rodu; duboke veze s malim brojem pojedinaca; sklonost demokraciji; oštro razlikovanje sredstava od ciljeva; smisao za filozofski humor; stvaralaštvo i odolijevanje kulturi.

Utvrdio je da ne postoje aktualizirane i zdrave osobe bez nekih nedostataka jer, kako kaže, kako je uopće moguće postati zdrava ličnost u jednom nesavršenom društvu.

Komentari na članak

Vezani članci

Martin Luther

Na današnji dan

Martin Luther King

Na današnji dan 1968. godine je ubijen američki aktivist i borac za ljudska prava, Martin Luther King.

Kolona sjećanja

Na današnji dan

Dan sjećanja na stradanja u Vukovaru i Škabrnju

Poslije 87 dana otpora srpskoj vojnoj sili, stari hrvatski grad na Dunavu 18. studenog 1991. doživio je najtragičniji dan u svojoj povijesti

Lars-James

Znanstveno istraživanje

Slušanje žestoke glazbe smiruje

Znanstvenice Genevieve Dingle i Leah Sharman otkrile su da slušatelji žestoke glazbe, umjesto očekivanih osjećaja ljutnje i agresije, osjećaju smirenost i inspiraciju, a razine stresa, neprijateljstva i mržnje padaju.

SPIRI

Psiholozi pozivaju na kritičko mišljenje

Riječki studenti psihologije pripremaju novo izdanje kongresa SPIRI

Udruga Psirius organizira treći Regionalni susret studenata psihologije SPIRI koji će se održati u svibnju, a naglasak je ovoga puta stavljen na kritičko mišljenje.

Mentalni poremećaji

Britansko istraživanje pokazuje

Osam od deset studenata ima problema s mentalnim zdravljem

Trećina ispitanika patila je od suicidalnih misli, a većina njih pripada homoseksualnoj orijentaciji, čak 55%. Kao razlog navode da nisu nailazili na podršku svojih bližnjih, što je u njima izazivalo osjećaje straha i srama. Više od polovice ispitanika reklo je kako nisu pokušali potražiti pomoć.