Na današnji dan

Prva transplantacija ljudskog srca

Prva transplantacija srca

Na današnji dan 1967. godine izvedena je prva uspješna transplantacija ljudskog srca koja je označila revoluciju u medicinskoj znanosti.

Prvu ortotopičnu transplantaciju srca s čovjeka na čovjeka izveo je dr. Christiaan N. Barnard, 3. prosinca 1967. godine. Operacija je obavljena u bolnici Groote Schurr u Capetownu u Južnoafričkoj Republici.

Denise Darvall, 25-godišnja informatičarka, bila je povrijeđena u prometnoj nesreći prilikom prelaženja ulice u Capetownu 2. prosinca 1967. godine. Hitno je prevezena u bolnicu, gdje joj je ustanovljena smrt mozga. Njeno je srce bilo u dobrom stanju, a njena se krvna grupa podudarala s krvnom grupom teškog srčanog bolesnika, 53-godišnjeg trgovca Louisa Washkanskyja. Dvadesetočlani tim, na čelu s kirurgom Barnardom, nadomjestio je bolesno srce pacijenta Washkanskog s onim poginule djevojke. Operacija je trajala četiri sata.

Washkansky umire 18 dana kasnije od obostrane upale pluća, kao rezultat jakog imunosupresivnog liječenja. Iako je pacijent umro nakon 18 dana, bila je to revolucija u medicinskoj znanosti jer je od 1905. izvršeno samo nekoliko pokušaja transplatacije, i to na životinjama. Sličnu operaciju prije njega izveo je dr. J. D. Hardy 1964. godine. Srce čimpanze presadio je u grudni koš 68-godišnjeg muškarca, koji je umro sat vremena nakon skidanja sa stroja za izvantjelesni optok.

Eksperimenti presađivanja srca nastavljeni su, diljem svijeta izvršeno je stotinjak transplantacija, ali entuzijazam je pao zbog velikog broja odbacivanja organa te raznih infekcija sa smrtnim ishodom. Razvojem novih i jačih lijekova protiv odbacivanja, te uz pomoć dodatnih kirurških iskustava, presađivanje srca postalo je standardni postupak.

Preživljavanje je značajno poraslo 80-ih godina jer su na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji razrađeni kriteriji za izbor primatelja i davatelja, a uvođenjem ciklosporina u imunosupresivnu terapiju, reakcija odbacivanja mogla se staviti pod kontrolu. Od tada je u svijetu presađeno više od 100 tisuća srca.

U Hrvatskoj su uvjeti za izvođenje transplantacije stvoreni nešto kasnije. Prva transplantacija srca izvršena je u Zagrebu, 30. rujna 1988. godine.

Barnardov doprinos razvoju transplantacije je velik. Imao je hrabrost presaditi ljudsko srce u vremenu kada su mnogi kirurzi eksperimentirali na životinjama, no nisu imali odvažnosti presaditi ljudsko srce. Prof. dr. Norman E. Shumway sa Sveučilišta Stanford, jedan od pionira srčane transplatacije, značajnom drži njegovu odluku da prvi davatelj srca bude osoba u stanju moždane smrti, žrtva prometne nesreće. To je učinilo pacijente u stanju moždane smrti prihvatljivim donorima organa širom svijeta. Shumway ističe da bez korištenja srca moždano mrtvog pacijenta ne bismo bili mogli krenuti dalje i učiniti presađivanje srca standardnim liječenjem.

Poznata je Barnardova izjava: „Beskrajno je bolje presaditi srce i sačuvati nečiji život negoli ga zakopati i prepustiti uništenju".

Komentari na članak

Vezani članci

Prekid preboli filmom!

Filmski lijek

Izliječite slomljeno srce filmom

Kada prekinete vezu, nema boljeg načina za preboljeti nego sjesti i vidjeti koje vam se opcije nude. Pronađite sebe i nove ideje gledajući filmove koje smo odabrali za liječenje slomljenog srca.

Doniranje krvotvornih matičnih stanica

Na Savi

Darivanje krvotvornih matičnih stanica na inicijativu dvije studentice

Građani su pozvani sudjelovati u akciji koja će mnogim oboljelima spasiti život

Jarvik-7

Na današnji dan

Ugrađeno prvo umjetno srce

Prije 33 godine prvi put kroz ljudsko tijelo krv je pumpalo bioničko srce. Jarvika-7 isprobao je volonter Barney Clark, 61-godišnji umirovljeni zubar iz Seatlea.

Lonac

Ulična umjetnost

Lonac osvojio svijet novim muralom ''HeArtbeats''

Lonac iza sebe ima niz radova, a jedan od njih je gigantski mural ''Time Catcher'' koji se nalazi na glavnom pročelju Kulturnog centra Pešćenica, te radovi na Boombarstick festivalu u Vodnjanu.

Geodetski fakultet unutrašnjost

Na inicijativu Studentskog zbora Geodetskog fakulteta

135 zagrebačkih studenata upisalo se u registar Zaklade Ana Rukavina

Svi studenti koji su dali svoju krv za tipizaciju, pomažu oboljelima diljem svijeta jer je hrvatski Registar dio svjetskog registra (Bone Marrow Donors Worldwide).