Na današnji dan

Prije četrdeset i osam godina napustio nas je Josip Pupačić

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/a/a4/Pupacic_300_3.jpg/220px-Pupacic_300_3.jpg

Josip Pupačić ubraja se među najznačajnije predstavnike krugovaške generacije. Autor je poznatih pjesama „More” i „Tri moja brata”, a u tragičnoj avionskoj nesreći poginuo je na današnji dan 1971. godine.

Autor često citiranih i dobro nam poznatih stihova o moru zlatu jedan je od predstavnika krugovaške generacije hrvatske književnosti Josip Pupačić. Rođen je u Slimenu kraj Omiša 19. rujna 1928, a poginuo je u zrakoplovnoj nesreći na današnji dan 1971. godine Nakon završenog studija jugoslavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlio se ondje na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Radio je u izdavaštvu, uređivao časopise Krugovi i Književnik te s Antunom Šoljanom i Slavkom Mihalićem objavio Antologiju hrvatske poezije dvadesetog stoljeća (1906).

Ipak, pamtimo ga kao vrsnog pjesnika. Slobodom umjetničkog izražavanja i okretanjem k aktualnim pjesničkim trendovima uklopio se u krugovaške redove, ali ostao je blizak tradicionalnim domaćim vrijednostima. Sudbinskim pjevanjem o smrti i djetinjstvu sličan je Juri Kaštelanu, a kritika zapaža srodnost njegova izraza s onim Ivana Gorana Kovačića, Vladimira Vidrića, Dobriše Cesarića te stranih pjesnika Jesenjina i Lorce. Iako sličan mnogima, Pupačić je bio poseban, a njegova individualnost leži u odnosu prema zavičaju i osjećaju tragične sudbine.

Za života je izdao pet pjesničkih zbirki: Mladići (1955), Kiše pjevaju na jablanima (1955), Cvijet izvan sebe (1958), Ustoličenje (1965), i Moj križ svejedno gori (1971). Posthumno, 1978. godine, objavljene su njegove Sabrane pjesme. Prve se dvije zbirke odlikuju intimnom i pejzažnom lirikom, pjeva himne prirodi, ljubavi i životu: Mlada kiša, Povratak u djetinjstvo, Cetina iz prve zbirke te Nesagrađena kuća, Nas sedam braće i Zaljubljen u ljubav iz druge zbirke. Gubitak trojice braće opjevao je u drugoj zbirci antologijskom pjesmom Tri moja brata, a neraskidivu vezu čovjeka i mora u svojoj vjerojatno najpoznatijoj pjesmi More.

Treća se zbirka može smatrati novom Pupačićevom stvaralačkom fazom, u kojoj osjeća gubitak smisla te traži nove načine i mogućnosti izražavanja. Poseže za motivom sna, tišine, sobe ili bolesti te piše kratke i eliptične rečenice. U zbirci Ustoličenje okreće se suvremenim urbanim temama te osjeća rezignaciju i tjeskobu koje su karakteristične za šezdesete godine prošlog stoljeća, a suprotne svemu o čemu je do tada pisao.

Posljednjom zbirkom Pupačić donosi manje transparentne pjesme duboke misaonosti, pisane ritmički oslobođenim stihom. Osjeća sve veći nemir, razočaranje i preispituje svrhu ljudskog postojanja. Izgleda kao da je predvidio vlastitu tragičnu sudbinu i ovom se zbirkom konačno obračunao s tradicijom i zaokružio svoje stvaralaštvo. Bogatstvom stihova koje je ostavio za sobom osigurao si je mjesto u hrvatskom književnom kanonu, pjesničkim antologijama, čitankama te srcima i mislima ljubitelja umjetnosti riječi. 

Sjećanje na velikog pjesnika nećemo završiti u tužnom tonu, već donosimo pjesmu u kojoj slavi ljubav, naslovljenu Zaljubljen u ljubav:

Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majčino buđenje.
Zaljubio sam se u nju,
u malu djevojku,
u njezine prste nemoćne
u struk kostelje moje
zelene.

Volio sam je,
vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.

Nju, u čijim se kosama 
migoljila magla,
nju, čiji je vrat
skladni snop žita,
čiji je hod
šetnja paprati.

Nazivao sam je
vidrom i lasicom,
rijekom i pašnjakom,
srnom
i janjetom.

Jer se svlačila kao zora,
jer se podavala kao svijeća
i otimala
kao živica.

Volio sam je kao ženu,
ko dijete,
ko brata,
volio sam je kao mir
i kao povratak;
nju, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu 
jegulju.

Komentari na članak

Vezani članci

nogometna lopta

NA DANAŠNJI DAN

Prošlo je 11 godina od tužnog dana u hrvatskom sportu, smrti Hrvoja Ćustića

3. travnja prisjećamo se jednog od najtužnijih dana u hrvatskom nogometu. Toga dana Hrvoje Ćustić, mladi hrvatski nogometaš, podlegao je ozljedama zadobivenim na utakmici nekoliko dana ranije.

Cenzura

Sloboda govora: pravo ili obveza pisca?

„Postoji razlika između onoga što se objavljuje i onoga što se misli, a to je, jednom riječju – cenzura“

Na ljetnoj pozornici MUO-a u sklopu Zagreb Book Festivala Edo Popović, Slađana Bukovac i Franz Hammerbach raspravljali su o cenzuri, slobodi govora i mišljenja te današnjem statusu novinara i književnika u društvu.

h

Književni natječaj

Prilika za publikaciju kratke priče ljetne tematike i plaćeno ljetovanje na Braču

Kao i svake godine časopis Kvaka objavit će jednu kratku priču na tematiku ljeta i mora. Pobjednika očekuju primamljive nagrade ako svoju prijavu za natječaj pošalje najkasnije do 15. kolovoza.

II. Zadarska večer poezije

Ususret Valentinovu

II. Zadarska večer poezije

Nakon probijanja leda krajem prošle godine, došao je red i na II. večer poezije. Kada i gdje, tko i kako - pročitajte u članku.

Škrabica pisane riječi: književni susret s Leom Brezar

Književni susret s Leom Brezar

FOTO: Red razgovora, red poezije na Cassiusovoj književnoj večeri

U ugodnoj atmosferi proljetne večeri, laganom osvjetljenju upotpunjenom svjećicama te u društvu simpatične Lee, Cassiusovci i ostali gosti uživali su u ugodnom razgovoru te slušanju pjesama i ulomaka iz Leinih knjiga. Kako je to izgledalo, pogledajte u našoj fotogaleriji.