Na današnji dan

Prije četrdeset i osam godina napustio nas je Josip Pupačić

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/a/a4/Pupacic_300_3.jpg/220px-Pupacic_300_3.jpg

Josip Pupačić ubraja se među najznačajnije predstavnike krugovaške generacije. Autor je poznatih pjesama „More” i „Tri moja brata”, a u tragičnoj avionskoj nesreći poginuo je na današnji dan 1971. godine.

Autor često citiranih i dobro nam poznatih stihova o moru zlatu jedan je od predstavnika krugovaške generacije hrvatske književnosti Josip Pupačić. Rođen je u Slimenu kraj Omiša 19. rujna 1928, a poginuo je u zrakoplovnoj nesreći na današnji dan 1971. godine Nakon završenog studija jugoslavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zaposlio se ondje na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Radio je u izdavaštvu, uređivao časopise Krugovi i Književnik te s Antunom Šoljanom i Slavkom Mihalićem objavio Antologiju hrvatske poezije dvadesetog stoljeća (1906).

Ipak, pamtimo ga kao vrsnog pjesnika. Slobodom umjetničkog izražavanja i okretanjem k aktualnim pjesničkim trendovima uklopio se u krugovaške redove, ali ostao je blizak tradicionalnim domaćim vrijednostima. Sudbinskim pjevanjem o smrti i djetinjstvu sličan je Juri Kaštelanu, a kritika zapaža srodnost njegova izraza s onim Ivana Gorana Kovačića, Vladimira Vidrića, Dobriše Cesarića te stranih pjesnika Jesenjina i Lorce. Iako sličan mnogima, Pupačić je bio poseban, a njegova individualnost leži u odnosu prema zavičaju i osjećaju tragične sudbine.

Za života je izdao pet pjesničkih zbirki: Mladići (1955), Kiše pjevaju na jablanima (1955), Cvijet izvan sebe (1958), Ustoličenje (1965), i Moj križ svejedno gori (1971). Posthumno, 1978. godine, objavljene su njegove Sabrane pjesme. Prve se dvije zbirke odlikuju intimnom i pejzažnom lirikom, pjeva himne prirodi, ljubavi i životu: Mlada kiša, Povratak u djetinjstvo, Cetina iz prve zbirke te Nesagrađena kuća, Nas sedam braće i Zaljubljen u ljubav iz druge zbirke. Gubitak trojice braće opjevao je u drugoj zbirci antologijskom pjesmom Tri moja brata, a neraskidivu vezu čovjeka i mora u svojoj vjerojatno najpoznatijoj pjesmi More.

Treća se zbirka može smatrati novom Pupačićevom stvaralačkom fazom, u kojoj osjeća gubitak smisla te traži nove načine i mogućnosti izražavanja. Poseže za motivom sna, tišine, sobe ili bolesti te piše kratke i eliptične rečenice. U zbirci Ustoličenje okreće se suvremenim urbanim temama te osjeća rezignaciju i tjeskobu koje su karakteristične za šezdesete godine prošlog stoljeća, a suprotne svemu o čemu je do tada pisao.

Posljednjom zbirkom Pupačić donosi manje transparentne pjesme duboke misaonosti, pisane ritmički oslobođenim stihom. Osjeća sve veći nemir, razočaranje i preispituje svrhu ljudskog postojanja. Izgleda kao da je predvidio vlastitu tragičnu sudbinu i ovom se zbirkom konačno obračunao s tradicijom i zaokružio svoje stvaralaštvo. Bogatstvom stihova koje je ostavio za sobom osigurao si je mjesto u hrvatskom književnom kanonu, pjesničkim antologijama, čitankama te srcima i mislima ljubitelja umjetnosti riječi. 

Sjećanje na velikog pjesnika nećemo završiti u tužnom tonu, već donosimo pjesmu u kojoj slavi ljubav, naslovljenu Zaljubljen u ljubav:

Volio sam je
kao travu
i kao jasenje,
ko trstiku i kanarinca,
ko uspavanku
i majčino buđenje.
Zaljubio sam se u nju,
u malu djevojku,
u njezine prste nemoćne
u struk kostelje moje
zelene.

Volio sam je,
vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu
jegulju.

Nju, u čijim se kosama 
migoljila magla,
nju, čiji je vrat
skladni snop žita,
čiji je hod
šetnja paprati.

Nazivao sam je
vidrom i lasicom,
rijekom i pašnjakom,
srnom
i janjetom.

Jer se svlačila kao zora,
jer se podavala kao svijeća
i otimala
kao živica.

Volio sam je kao ženu,
ko dijete,
ko brata,
volio sam je kao mir
i kao povratak;
nju, vodu divljeg jezera,
dijete u povoju,
vitku i brzu 
jegulju.

Komentari na članak

Vezani članci

Ivan Slamnig

Na današnji dan

15. godišnjica smrti poete ludensa hrvatske književnosti

Na današnji je dan, 2001. godine, preminuo poeta ludens hrvatske književnosti, Ivan Slamnig. Svojom je inovativnošću ostavio veliki trag u hrvatskoj književnoj povijesti.

Sedmi Bloomsday – Augustov hram

James Joyce proslavljen u Hrvatskoj

Mističnom filmskom projekcijom podno Augustova hrama završen sedmi Bloomsday

Festival koji sljubljuje Istru i Irsku zaokružio je sedmo izdanje na pulskom Forumu projekcijom adaptacije „Uliksa“ imena „Bloom“ podno Augustova hrama i ljetnih zvijezda nakon dva dana raznolikih i dinamičnih festivalskih aktivnosti.

J.J

Na današnji dan

27 činjenica koje niste znali o rock-blues legendi Janis Joplin

Na današnji je dan 1970. umrla Janis Joplin. Donosimo zanimljivosti koje sigurno niste znali o legendarnoj rock-blues pjevačici.

duncan

Trivijalne Wikipedijine liste

Neuobičajene smrti i inovacije koje su ubile svoje inovatore

Wikipedia sadrži 30 TB informacija. U tom beskrajnom sadržaju može se naići puno trivijalnih, komičnih, čudnovatih i zabavnih lista, kao što je, primjerice, lista papa koji su imali seksualni odnos. U nastavku su izdvojene lista neuobičajenih smrti.

Emily Dickinson

Na današnji dan

Umrla Emily Dickinson, povučena pjesnikinja provokativnih stihova

Ekscentričnu i emocionalnu Emily Dickinson mnogi smatraju najboljom američkom pjesnikinjom.