Na današnji dan

Preminuo Alojzije Stepinac

kardinal i zagrebački nadbiskup

Nakon pet godina robije u kazneno-popravnom domu Lepoglava, kardinal Stepinac uvjetno je pušten na slobodu. Vlast ga je držala zatvorenim u rodnom Krašiću, u kojem je dočekao smrt osam godina kasnije.

Poslije višegodišnjeg progona komunističke vlasti, na današnji dan 1960. godine, u rodnom Krašiću umro je zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac – jedna od moralno najdosljednijih ličnosti u hrvatskoj povijesti.

Stepinčev život protekao je u stalnim sukobima i suprostavljanju totalitarnim režimima koji su okarakterizirali razdoblje kardinalovog svjetovnog i duhovnog djelovanja. Njegova promišljanja uvijek su bila okrenuta prema narodu, čije je potrebe i prava Stepinac uvijek stavljao ispred ideoloških i stranačkih režima, koji su za razliku od običnog puka dolazili i odlazili.

U najveći sukob s vlasti Stepinac je ušao neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada je odbio odvojiti Katoličku crkvu u Hrvata od Vatikana, što je od njega zahtijevao Tito. S ciljem zaštite identiteta i slobode hrvatskog naroda, Stepinac se javno suprostavljao vladajućoj strukturi. Zbog toga je 1946. dospio pred sud pod iskonstruiranom optužnicom koja ga je teretila za suradnju s ustašama, potkopavanje političkog sustava, prekrštavanje srpskog stanovništva i neprijateljsku propagandu.

Nakon nepunih mjesec dana suđenja, Stepinac je osuđen krivim po svim točkama optužnice. Iako je kažnjen na 16 godina tamnice s prisilnim radom u kazneno-popravnom domu Lepoglavi, Stepinac nije tražio nikakav poseban tretman, pomilovanje ili odlazak u inozemstvo koji mu se nudio, jer je, kako i sam kaže, njegova savjest bila čista.

Nakon pet godina robije kardinal Stepinac uvjetno je pušten na slobodu. Vlast ga je držala zatvorenim u rodnom Krašiću, u kojem je i dočekao smrt osam godina kasnije.

Sabor Republike Hrvatske na zasjedanju 14. veljače 1992. donio je deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu, izražavajući zahvalnost zbog njegovog djelovanja i hrabrog svjedočenja vjekovnih težnji hrvatskog naroda.

U listopadu 1998., na misnom slavlju u Mariji Bistrici, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim i time pokazao da je Stepinčeva borba za dostojanstvo, pravednost i samostalnost svakog ljudskog bića ostavila duboki trag.  

Komentari na članak

Vezani članci

Međunarodni dan žena

Na današnji dan

FOTO: Svijet bira najveće ženske uzore – dajte i vi svoj glas na njihov dan!

106. godina je prošlo otkako su žene dobile svoj dan. Čestitajte ga majkama, bakama, prijateljicama, sestrama, rođakinjama i djevojkama. Prisjetimo se doprinosa nježnijeg spola društvu u kojem danas živimo.

Pluton

Na današnji dan

Otkriven Pluton

Na današnji dan, 18. veljače 1930. godine, američki astronom Clyde Tombaugh otkrio je Pluton, deveti po redu planet u Sunčevu sustavu.

Žena ratnica

Drugačija slika žena kroz povijest

FOTO: Devet žena-ratnica koje su ostavile neizbrisiv trag u povijesti

Smatrane slabijim spolom koji se uvijek mora dokazivati i boriti za svoja prava žene su uvijek bile postrance. No ove su žene pokazale da nipošto nisu slabiji spol. U njihovo vrijeme, kada je trebalo više hrabrosti da se napravi nešto što za žene nije bilo moguće ili uobičajeno, one su to učinile.

Post scriptum – Specijalan softver prepoznaje kinesku kaligrafiju

„Post scriptum – povijest i značenje umijeća pisanja“

Replika Gutenbergova tiskarskog stroja na izložbi u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba promišlja razvoj ljudske svijesti i razvoj umijeća pisanja na raznim stranama svijeta. Prikazuje se pisanje kao komunikacija, ali i kao sakrivanje podataka u tradiciji šifriranja i tajnih pisama te pisanje kao umijeće kaligrafije.

Humanitarna akcija "Hrvatski studenti za djecu Vukovara"

Klub studenata povijesti

HKS-ovi studenti povijesti na poseban način obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

Od četvrtka, 14. studenog, do ponedjeljka, 18. studenog, Klub studenata povijesti s HKS-a organizirao je niz događanja kojima je odao počast žrtvi Vukovara.