Na današnji dan

Preminuo Alojzije Stepinac

kardinal i zagrebački nadbiskup

Nakon pet godina robije u kazneno-popravnom domu Lepoglava, kardinal Stepinac uvjetno je pušten na slobodu. Vlast ga je držala zatvorenim u rodnom Krašiću, u kojem je dočekao smrt osam godina kasnije.

Poslije višegodišnjeg progona komunističke vlasti, na današnji dan 1960. godine, u rodnom Krašiću umro je zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac – jedna od moralno najdosljednijih ličnosti u hrvatskoj povijesti.

Stepinčev život protekao je u stalnim sukobima i suprostavljanju totalitarnim režimima koji su okarakterizirali razdoblje kardinalovog svjetovnog i duhovnog djelovanja. Njegova promišljanja uvijek su bila okrenuta prema narodu, čije je potrebe i prava Stepinac uvijek stavljao ispred ideoloških i stranačkih režima, koji su za razliku od običnog puka dolazili i odlazili.

U najveći sukob s vlasti Stepinac je ušao neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada je odbio odvojiti Katoličku crkvu u Hrvata od Vatikana, što je od njega zahtijevao Tito. S ciljem zaštite identiteta i slobode hrvatskog naroda, Stepinac se javno suprostavljao vladajućoj strukturi. Zbog toga je 1946. dospio pred sud pod iskonstruiranom optužnicom koja ga je teretila za suradnju s ustašama, potkopavanje političkog sustava, prekrštavanje srpskog stanovništva i neprijateljsku propagandu.

Nakon nepunih mjesec dana suđenja, Stepinac je osuđen krivim po svim točkama optužnice. Iako je kažnjen na 16 godina tamnice s prisilnim radom u kazneno-popravnom domu Lepoglavi, Stepinac nije tražio nikakav poseban tretman, pomilovanje ili odlazak u inozemstvo koji mu se nudio, jer je, kako i sam kaže, njegova savjest bila čista.

Nakon pet godina robije kardinal Stepinac uvjetno je pušten na slobodu. Vlast ga je držala zatvorenim u rodnom Krašiću, u kojem je i dočekao smrt osam godina kasnije.

Sabor Republike Hrvatske na zasjedanju 14. veljače 1992. donio je deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu, izražavajući zahvalnost zbog njegovog djelovanja i hrabrog svjedočenja vjekovnih težnji hrvatskog naroda.

U listopadu 1998., na misnom slavlju u Mariji Bistrici, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim i time pokazao da je Stepinčeva borba za dostojanstvo, pravednost i samostalnost svakog ljudskog bića ostavila duboki trag.  

Komentari na članak

Vezani članci

Škotski viski, naslovna slika (čaša)

Na današnji dan

Pola stoljeća službenog zapisa o škotskom viskiju

Iako možda, s obzirom na cijenu, nije najčešće piće studenata, viski je svakako omiljena i poznata žestica. Na današnji je dan prije 500 godina prvi put službeno zabilježena narudžba ove svjetske žestice! Živjeli!

Udruga Toma Arhiđakon

Sveučilište u Splitu

Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ izabralo novu predsjednicu - Anamariju Bašić

Prenosimo intervju s Anamarijom Bašić, novoizabranom predsjednicom Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon”, o osvrtu na dosadašnji rad i planovima za budućnost.

Obračun kod O. K. Corrala

Na današnji dan

Krvavi obračun kod O. K. Corrala

1881. godine u Arizoni dogodio se jedan od najslavnijih događaja u povijesti američkog Divljeg zapada.

Uništenje Palmire

Bezgraničnost ljudskog nemara

FOTO: Sedam zauvijek izgubljenih povijesnih lokaliteta

Donosimo vam listu povijesnih lokaliteta koji su zbog ljudskog nemara tijekom ratova i neznanja zauvijek uništeni.

Eugene Delacroix

Na današnji dan

Padom Bastille započela je Francuska revolucija

"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.