Na današnji dan

Portret pjesnikinje Sylvie Plath obojan mentalnom bolešću

Sylvia Plath

Prerana smrt oca, nevjeni muž, mentalne bolesti, teme smrti i egzistencijalizma – sve su to motivi koji su obilježili život i stvaralaštvo tragično preminule američke pjesnikinje i spisateljice Sylvie Plath.

Pjesnikinja i spisateljica Sylvia Plath rođena je na današnji dan, 27. listopada 1932., godine u Bostonu, u američkoj državi Massachussets. Njezino se zanimanje za pisanje javilo još u ranoj dobi kada je počela pisati dnevnik, a već je u dobi od osam godina objavila prvu pjesmu u Boston Heraldu. No, ubrzo je njezin otac preminuo uslijed komplikacija od dijabetesa što ju je jako pogodilo, a očeva je smrt postala česta tema njezinih pjesama. Nakon što je objavila nekoliko radova, osvojila je stipendiju za školovanje na Smith Collegeu 1950. godine Ubrzo je počela pisati za časopis Mademoissele kao gostujući urednik u New Yorku, ali se ubrzo nakon toga pokušala ubiti pomoću pilula za spavanje. Smještena je na liječenje gdje joj je dijagnosticirana manična depresija.

– Can you understand? Someone, somewhere, can you understand me a little, love me a little? For all my despair, for all my ideals, for all that – I love life. But it is hard, and I have so much – so very much to learn. – 

Vratila se na Smith College i diplomirala 1955. godine, a ubrzo odlazi na Cambridge gdje upoznaje budućeg muža Teda Hughesa. Vjenčali su se naredne godine, no Sylvia se ubrzo vraća u rodni Massachussets gdje je na Smith Collegeu predavala engleski jezik, a u Englesku se vraća 1959. godine. Već 1960. objavljuje svoju prvu zbirku poezije The Colossus. Nakon rođenja dvoje djece, Ted ju napušta 1962. godine, radi druge žene zbog čega zapada u duboku depresiju. Borivši se sa svojom mentalnom bolešću, pod pseudonimom Victoria Lucas, objavljuje prvi i jedini roman The Bell Jar koji se temeljio na njezinom tragičnom životu i borbi jedne mlade žene.

Njena posljednja zbirka pjesama Ariel objavljena je 1965. godine, nakon njezine smrti. Dovršivši započeto te kobne 1953. godine, Sylvia je počinila samoubojstvo 11. veljače 1963. godine kada je začepila sve pukotine u kuhinji, gurnula glavu u pećnicu i otvorila plin, naime, u istome stanu u kojem je jednom živio i pjesnik W. B. Keats. 

I am terrified by this dark thing that sleeps in me.

Iako nadarena pjesnikinja, posve izmučena životom, Sylvia Plath ostala je najpoznatija po svojem ispovijedajućem stilu pisanja. Iako na fotografijama uvijek nasmiješena i naočigled sretna žena, pjesnikinja u usponu, majka dvoje djece, unutar sebe vodila je različite bitke koje je povlačila još od djetinjstva, a naveliko su obilježile njezin život – prerana očeva smrt, nevjerni muž, ideologije američkog društva pedesetih godina 20. stoljeća i svi drugi razlozi koji su je odveli temi smrti i egzistencijalizmu uopće, koji su nasposlijetku postali njena opipljiva stvarnost. Ubrzo nakon njezine smrti, kako to već biva, prepoznata je kao feministička ikona i pjesnikinja ispovjednoga glasa čije pjesme, i dan danas odjekuju snažnim metaforama.

Komentari na članak

Vezani članci

Održan drugi susret mladih

Drugi susret mladih grada Splita

„U trenutku smrti ruši se jedan svijet kako bi se otkrio bolji, vječni i ljepši“

Mladi su Splićani na ovomjesečnom susretu raspravljali o smrti. Srušili su predrasude o njoj te poručili da treba prihvatiti smrt kao prijelaz u novi život.

duncan

Trivijalne Wikipedijine liste

Neuobičajene smrti i inovacije koje su ubile svoje inovatore

Wikipedia sadrži 30 TB informacija. U tom beskrajnom sadržaju može se naići puno trivijalnih, komičnih, čudnovatih i zabavnih lista, kao što je, primjerice, lista papa koji su imali seksualni odnos. U nastavku su izdvojene lista neuobičajenih smrti.

Elvis

Na današnji dan

39 zanimljivosti na 39. godišnjicu smrti kralja „rock ’n’ rolla”

Na 39. godišnjicu kraljeve smrti donosimo vam 39 informacija o Elvisu koje zasigurno niste znali.

Antun Gustav Matoš

Na današnji dan

Pismo Antunu Gustavu Matošu: Miruj! U smrti se sniva.

Antun Gustav Matoš umro je na današnji dan 1914. godine nakon borbe s opasnom bolešću.

Charles Baudelaire

Na današnji dan

Uronjen u svijet hašiša i opijuma, Charles Baudelaire stvara pjesme o zlu i ljepoti, nasilju i nasladi

– Nije bio perverznjak, nije bio sotonist, već izmučen i nesretan, ali inteligentan i moralan čovjek.