Portret pjesnikinje Sylvie Plath obojan mentalnom bolešću
Prerana smrt oca, nevjeni muž, mentalne bolesti, teme smrti i egzistencijalizma – sve su to motivi koji su obilježili život i stvaralaštvo tragično preminule američke pjesnikinje i spisateljice Sylvie Plath.
Prerana smrt oca, nevjeni muž, mentalne bolesti, teme smrti i egzistencijalizma – sve su to motivi koji su obilježili život i stvaralaštvo tragično preminule američke pjesnikinje i spisateljice Sylvie Plath.
– Can you understand? Someone, somewhere, can you understand me a little, love me a little? For all my despair, for all my ideals, for all that – I love life. But it is hard, and I have so much – so very much to learn. –
Vratila se na Smith College i diplomirala 1955. godine, a ubrzo odlazi na Cambridge gdje upoznaje budućeg muža Teda Hughesa. Vjenčali su se naredne godine, no Sylvia se ubrzo vraća u rodni Massachussets gdje je na Smith Collegeu predavala engleski jezik, a u Englesku se vraća 1959. godine Već 1960. objavljuje svoju prvu zbirku poezije The Colossus. Nakon rođenja dvoje djece, Ted ju napušta 1962. godine, radi druge žene zbog čega zapada u duboku depresiju. Borivši se sa svojom mentalnom bolešću, pod pseudonimom Victoria Lucas, objavljuje prvi i jedini roman The Bell Jar koji se temeljio na njezinom tragičnom životu i borbi jedne mlade žene.
Njena posljednja zbirka pjesama Ariel objavljena je 1965. godine, nakon njezine smrti. Dovršivši započeto te kobne 1953. godine, Sylvia je počinila samoubojstvo 11. veljače 1963. godine kada je začepila sve pukotine u kuhinji, gurnula glavu u pećnicu i otvorila plin, naime, u istome stanu u kojem je jednom živio i pjesnik W. B. Keats.
– I am terrified by this dark thing that sleeps in me. –
Iako nadarena pjesnikinja, posve izmučena životom, Sylvia Plath ostala je najpoznatija po svojem ispovijedajućem stilu pisanja. Iako na fotografijama uvijek nasmiješena i naočigled sretna žena, pjesnikinja u usponu, majka dvoje djece, unutar sebe vodila je različite bitke koje je povlačila još od djetinjstva, a naveliko su obilježile njezin život – prerana očeva smrt, nevjerni muž, ideologije američkog društva pedesetih godina 20. stoljeća i svi drugi razlozi koji su je odveli temi smrti i egzistencijalizmu uopće, koji su nasposlijetku postali njena opipljiva stvarnost. Ubrzo nakon njezine smrti, kako to već biva, prepoznata je kao feministička ikona i pjesnikinja ispovjednoga glasa čije pjesme, i dan danas odjekuju snažnim metaforama.
