Na današnji dan

Padom Bastille započela je Francuska revolucija

Eugene Delacroix

"Liberté, égalité, fraternité" riječi su koje nas podsjećaju na Francusku revoluciju koja je počela na današnji dan prije 228 godina kada je nezadovoljan narod osvojio zloglasni zatvor Bastilleu.

Na današnji dan, 14. srpnja 1789. godine pala je Bastille, kraljevska tvrđava i zatvor, simbol tiranije burbonskih monarha, a njeno osvajanje simbolizira kraj starog režima. Tri godine poslije, 1792., monarhija je napuštena, a kralj Luj XVI. i njegova žena Marija Antoaneta osuđeni su na giljotinu radi izdaje 1793. godine.

Do ljeta 1789. godine Francuska se sve više bližila revoluciji radi neravnoteže između gospodarskih prilika i političkih ustanova, ali i težnje vlasti za novčanim oporezivanjem posjeda. Poznati su nam scenariji sukoba plemstva i građana, razni ustanci radi nestašice kruha i rasta nezaposlenosti. Tadašnji vojni guverner, Bernard-René Jordan de Launay bojao se kako će tvrđava biti meta za revolucionare te je tražio pojačanje. 12. srpnja kraljevski je autoritet prebacio 250 bačvi baruta u Bastilleu i de Lunay je doveo ljude u masivnu tvrđavu i podigao dva pokretna mosta. 


IZVOR: Wikimedia

U zoru 14. srpnja, velika gomila ljudi naoružana mušketama, mačevima i raznim improviziranim oružjem počela se okupljati oko Bastille. De Launayjevi ljudi mogli su držati rulju vani. Međutim, kako je sve više i više pariških revolucionara i buntovničkih trupa jurišalo i pritjecalo na Bastilleu, s vremenom ju je rastavilo, te je tada Launay podigao bijelu zastavu kao simbol predaje nad utvrdom. De Launay i njegovi ljudi odvedeni su u zatočeništvo, barut i topovi iz tvrđave su zaplijenjeni, a sedam zatvorenika je bilo oslobođeno. Umjesto dovođenja u Hotel de Ville, revolucionari su odveli de Launaya i ubili ga.


IZVOR: Wikimedia

Ovaj dramatični čin označio je početak francuske revolucije, desetljeće političkih nemira i terora u kojima je kralj Luj XVI. bio svrgnut s još oko deset tisuća ljudi, uključujući i njegovu ženu Mariju Antoanetu. Zanimljivo je kako je kralj na taj dan u svojem dnevniku napisao Rien, odnosno "ništa". Važno je prisjetiti se onih stvari koje je Francuska revolucija donijela, a to su ukinuće feudalizma i napuštanje monarhije kao oblika vlasti, Deklaracija o pravima čovjeka i građana, dolazak klera pod vlast države, organizacija političkih stranaka, a danas se ona pak obilježava kao državni praznik.

Komentari na članak

Vezani članci

Dalaj Lama, 1959.

Na današnji dan

Ustanak u Tibetu 1959. godine

Na današnji dan 1959, Tibetanci su stali jedan uz drugog na ulicama glavnog grada Lase kako bi iskazali svoj revolt naspram kineske vladavine nad njihovim teritorijem.

Ars Gladiatoria

Škola povijesnog mačevanja

Ars Gladiatoria: Klub koji danas oživljava povijesno mačevanje, a znanje vadi iz starih manuskripta

Mačevanje je način borbe koji izjednačava borbu između osoba bez obzira je li jedna neizmjerno jača od druge. Ovdje tehnika, u smislu znanja pomicanja tijela, uistinu dolazi do izražaja.

Međunarodni dan ljudskih prava

NA DANAŠNJI DAN

Međunarodni dan ljudskih prava

Na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 10.prosinca 1948.godine jednoglasnom je odlukom usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima i u spomen na tu odluku UN-a na današnji se dan obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Napad na Pearl Harbor, naslovnica

Na današnji dan

VIDEO: Japanski napad na Pearl Harbor, SAD ulazi u Drugi svjetski rat

Na današnji su dan 1941. godine japanske snage u jutarnjim satima napale američku bazu Pearl Harbor ostavljajući za sobom tisuće žrtava.

Jules Verne

Na današnji dan

Rođen Jules Verne

"Anything one man can imagine, other men can make real." - Jules Verne