Padom Bastille započela je Francuska revolucija

Do ljeta 1789. godine Francuska se sve više bližila revoluciji radi neravnoteže između gospodarskih prilika i političkih ustanova, ali i težnje vlasti za novčanim oporezivanjem posjeda. Poznati su nam scenariji sukoba plemstva i građana, razni ustanci radi nestašice kruha i rasta nezaposlenosti. Tadašnji vojni guverner, Bernard-René Jordan de Launay bojao se kako će tvrđava biti meta za revolucionare te je tražio pojačanje. 12. srpnja kraljevski je autoritet prebacio 250 bačvi baruta u Bastilleu i de Lunay je doveo ljude u masivnu tvrđavu i podigao dva pokretna mosta. 

IZVOR: Wikimedia

U zoru 14. srpnja, velika gomila ljudi naoružana mušketama, mačevima i raznim improviziranim oružjem počela se okupljati oko Bastille. De Launayjevi ljudi mogli su držati rulju vani. Međutim, kako je sve više i više pariških revolucionara i buntovničkih trupa jurišalo i pritjecalo na Bastilleu, s vremenom ju je rastavilo, te je tada Launay podigao bijelu zastavu kao simbol predaje nad utvrdom. De Launay i njegovi ljudi odvedeni su u zatočeništvo, barut i topovi iz tvrđave su zaplijenjeni, a sedam zatvorenika je bilo oslobođeno. Umjesto dovođenja u Hotel de Ville, revolucionari su odveli de Launaya i ubili ga.

IZVOR: Wikimedia

Ovaj dramatični čin označio je početak francuske revolucije, desetljeće političkih nemira i terora u kojima je kralj Luj XVI. bio svrgnut s još oko deset tisuća ljudi, uključujući i njegovu ženu Mariju Antoanetu. Zanimljivo je kako je kralj na taj dan u svojem dnevniku napisao Rien, odnosno "ništa". Važno je prisjetiti se onih stvari koje je Francuska revolucija donijela, a to su ukinuće feudalizma i napuštanje monarhije kao oblika vlasti, Deklaracija o pravima čovjeka i građana, dolazak klera pod vlast države, organizacija političkih stranaka, a danas se ona pak obilježava kao državni praznik.