Na današnji dan

Otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj

Gornjogradska gimnazija

Prvu hrvatsku gimnaziju pokrenuli su isusovci, a nalazila se na današnjem Trgu Katarine Zrinske na Gornjem gradu.

Početkom 17. stoljeća u Zagrebu se stvorila velika potreba za jednom višom školom. Nastojanjem zagrebačkoga građanina Benedikta Blaževića pozvani su isusovci koji su uredili napušteni dominikanski samostan s crkvom svete Katarine na današnjem Katarinskom trgu, na lokaciji današnje Gornjogradske gimnazije. Grad im je osigurao prihode, poklonivši im više oranica, polja i vinograda, što je sve pripadalo gradskom crkvenom posjedu.

Svoje priloge školi dali su i mnogi bogatiji Zagrepčani. Budući da su time osigurana sredstva za uzdržavanje škole, ona je otvorena na današnji dan, 3. lipnja 1607. godine

Tom važnom događaju za kulturnu povijest Hrvatske nazočili su brojni tadašnji uglednici, od hrvatskog bana Ivana Draškovića s mnoštvom velikaša do zagrebačkog biskupa na čelu crkvene svite.

Na dan otvorenja gimnazije izvedena je prva dramska predstava “Actio comica” na latinskom jeziku. Školski kroničar piše da su za vrijeme otvaranja gimnazije pred crkvom pucala tri mužara i da je ban upisao svog najmlađeg sina u prvi razred. Školarina se nije plaćala. Školu su uzdržavali dobrotvori, a i isusovci su imali velike dohotke od darovanih imanja. Već u prvu godinu, upisano je čak 260 učenika.

Zaslugom Filipa Kaušića, a poveljom cara Leopolda I., 1669. godine škola dobiva naslov Akademije i prava sveučilišta. Do 1773. godine Gimnaziju su vodili Isusovci, a nastava je bila organizirana prema poznatom isusovačkom „Ratio adaque institutio studiorum Societatis Jesu“ iz 1599. godine. Nastavni jezik bio je latinski.

U vrijeme carice Marije Terezije isusovački je red ukinut pa je upravu zagrebačke gimnazije preuzela državna vlast i tako je ostalo do 1850. godine. Nastavni jezik je i dalje latinski, ali se puno pažnje posvećivalo i materinjem jeziku. Po tom nastavnom planu učile su se i prirodne znanosti. Franjo Tkalec 1852. utemeljio je prirodopisne zbirke.

Od 1850. do 1918. godine nastavni jezik je hrvatski, a u jedno doba Bachovoga apsolutizma bio je njemački. U tom razdoblju bilo je čestih promjena naziva gimnazije, a u njoj je bilo učenika klasične i realne gimnazije. U razdoblju od 1918. do 1991. dolazi do čestih promjena u nazivu škole i u nastavnim planovima. tako od 1945. u zgradi djeluje VI. (ženska) gimnazija. Škola 1954. postaje VI. mješovita gimnazija koja je 1977. godine ukinuta i ulazi u sastav Ugostiteljsko-hotelijerskog centra. 1990. godine ponovo je formirana gimnazija, a od 1991. školi se vraća stari naziv Gornjogradska gimnazija. Od 1969. godine zgrada škole je zaštićeni spomenik kulture.

Ova je škola odigrala važnu ulogu u obrazovanju više od stotinu naraštaja. Pohađali su je mnogi istaknuti hrvatski politički, znanstveni i kulturni djelatnici, primjerice Tituš Brezovački, Janko Drašković, Vatroslav Lisinski, August Šenoa, Vatroslav Jagić, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Ante Starčević, Miroslav Krleža, Izidor Kršnjavi, Ivan Krstitelj Tkalčić, Tadija Smičiklas, Antun Gustav Matoš, Stjepan Radić, Dragutin Domjanić i mnogi drugi.
 

Komentari na članak

Vezani članci

Nuklearna testiranja

Na današnji dan

Međunarodni dan borbe protiv nuklearnih testiranja

Iako se slavi tek nekoliko godina, činjenica da se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nuklearnih testiranja ulijeva nadu da se ipak radi na promicanju mira i sigurnosti u svijetu.

Kristofer Kolumbo

Na današnji dan

Kolumbo otkrio Ameriku

Kolumbo je predvodio ukupno četiri ekspedicije na putu za Novi svijet.

Obaveze

Na današnji dan

Međunarodni dan pismenosti

Međunarodni dan pismenosti UNESCO-va je inicijativa, čiji je cilj svake godine podsjetiti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnoj razini.

Zajedništvo

Na današnji dan

Međunarodni dan mira

Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini.

Stare knjige

Na današnji dan

Katolička crkva ukinula Popis zabranjenih knjiga

Brojni svjetski književnici, znanstvenici i filozofi nalazili su se na Popisu zabranjenih knjiga koji je donijela Katolička crkva.