Na današnji dan

Osvojen Južni pol

Ekspedicija na Južni pol

Na današnji dan, 7. ožujka 1912. godine, norveški istraživač Roald Amundsen objavio je veliku vijest, osvojen je Južni pol.

Na današnji dan, 7. ožujka 1912. godine, norveški istraživač Roald Amundsen objavio je veliku vijest, osvojen je Južni pol.

Antarktik, znan kao 7. kontinent, najkasnije je otkriven zbog izuzetno izoliranog položaja. Ime Antarktik potječe od grčkih riječi anti – protiv i arktos – medvjed, a ime je dobio zbog suprotnog položaja od Arktika iznad kojeg je zviježđe Velikog i Malog medvjeda. Od 14 107 637 km2, koliko iznosi površina Antarktika, 98 % je prekriveno ledom i snijegom, s dosad najnižom temperaturom izmjerenoj na Zemlji od -91,5 stupnjeva. Najveća izmjerena debljina leda iznosi 4 335 m. Sastoji se od dva kopna, većeg na istoku i manjeg na zapadu, razdvojenih tektonskim rovom dubokim 1 500 metara. U zapadnom se dijelu nalazi njegov najviši vrh visok 5 139 metara, a u istočnom najdublji ledenjak na Zemlji.

Roald Amundsen
 
Roald Amundsen, FOTO: wikipedia.org
 

Oko Antarktika plove strujama nošene ledene sante duge od 30 do 180 km. Obalne predjele nastanjuju pingvini, tuljani, kitovi i drugi morski sisavci, kao i ptice burnice, a ljeti ima čigri, galebova i pelikana te velikih plova riba. Vegetacija se svodi na mahovinu, lišajeve i slatkovodne alge. Antarktika je danas jedini slobodni kontinent na Zemlji. Politički je podijeljena na 8 sektora (britanski, australski, novozelandski, francuski, čileanski, norveški, argentinski i sektor SAD-a). Ipak, granice sektora postoje samo u formalnom smislu pa je svim državama omogućen pristup Antarktiku.

Kroz povijest je zabilježeno mnogo pokušaja da se otkrije „južna zemlja“ koja je zbog geografskog položaja, jakih morskih struja, nepouzdanog mora i teških vremenskih prilika dugo ostala neotkrivena. U 18. stoljeću britanski moreplovac James Cook približio se Antarktiku na 241 km ne znajući da plovi uz obale neotkrivenog kontinenta. Početkom 19. stoljeća američki, britanski i ruski kitolovci otkrivaju niz otoka i dijelove Antarktika. Amerikanac Nathaniel B. Palmer prvi je ugledao njegove obale prekrivene snijegom i ledom, a 7. veljače 1821. godine kapetan John Davis prvi je čovjek u povijesti koji je zakoračio na Antarktik.

Mnoge su ekspedicije zbog prejake zime i nestašice hrane morale odustajati na pola puta. Mladi engleski istraživač Robert Falcon Scott 1910. godine kreće na Antarktik s namjerom da dospije do Južnog pola. Na kraju opasnog i zahtjevnog putovanja Scotta čeka veliko i teško razočaranje. Naime, Amundsenova je ekspedicija bila brža. Zbog nedostatka hrane, prevelike zime i loše pripreme, svi iz Scottove ekspedicije su izgubili život, njihova su smrznuta tijela otkrivena tek nekoliko mjeseci kasnije i pokopana uz velike počasti.

Iskusni istraživač polarnih predjela, Norvežanin Amundsen, prema Antarktiku je krenuo u kolovozu 1910. godine s istom namjerom. Roald Engelbregt Graving Amundsen rođen je 16. srpnja 1872. Cijeli život posvetio je istraživanju najhladnijih predjela zemlje. Saznavši da je Sjeverni pol već otkriven, priprema ekspediciju na Antarktik s namjerom da prvi stigne na Južni pol. Na brodu Fram isplovio je iz Norveške 3. lipnja 1910. godine, a na Antarktik je stigao 14. siječnja 1911. Prvi pokušaj dolaska do Južnog pola započeo je 8. rujna 1911., ali se s tri člana zbog ekstremnih temperatura vratio u kamp. Drugi pokušaj ekipe koju su sačinjavali Amundsen i četvorica pomoćnika započinje 20. listopada 1911. na četirima saonicama koje su vukla 52 psa. Na Južni pol su dospjeli 14. prosinca 1911. s tek 16 preživjelih pasa. Prije nego što su nakon gotovo mjesec dana napustili kamp, u malom su šatoru ostavili pismo kao dokaz uspjeha u slučaju da se ne vrate živi u glavnu bazu u Zaljevu kitova. Javnost je za njihov uspjeh saznala tek 7. ožujka 1912. pri dolasku u grad Hobart u Australiji. Amundsen je 1926. godine zajedno s talijanskim istraživačem Umbertom Nobileom cepelinom dospio do Sjevernog pola postavši tako prvom osobom koja je bila na oba pola. Nestao je 1928. u zrakoplovnoj nesreći tražeći Nobilea koji je nestao tijekom prelijetanja Sjevernog pola. Nikada nije pronađen. Nobilea su kasnije pronašli i spasili članovi druge ekspedicije.

I narednih su godina brojne ekspedicije dolazile na Antarktiku. S vremenom je na njegovim obalama niknulo nekoliko baza u kojima su se vršila klimatološka ispitivanja, ali i istraživanja uzroka potresa, oceanografska i meteorološka ispitivanja. U sklopu tih istraživanja lansirani su umjetni sateliti na američkim i ruskim raketama zbog proučavanja kozmičkih zraka, sunčevih pjega, magnetskog polja, pomrčina, meteora i sunčeva svjetla. Danas na Antarktiku postoje istraživačke i meteorološke postaje raznih država.

Na stotu godišnjicu osvajanja ledenog kontinenta, na Južnom je polu podignut spomenik Amundsenu.

Komentari na članak

Vezani članci

iPhone 6s

Cijene u SAD-u se kreću od 199 dolara za 6S i 299 dolara za 6S Plus

Apple predstavio nove iPhone, iPad Pro i iOS 9

Prodaja novih modela iPhonea kreće od 25. rujna u određenim državama, dok će narudžbe krenuti od 12. rujna. Nažalost u Hrvatskoj to neće biti moguće ovog mjeseca, no trebalo bi biti do kraja godine.

android vs iphone

Svibanj

Najbolji pametni mobiteli po izboru Business Insidera

Ljestvica trenutno najboljih pametnih mobitela u svijetu.

Stereomood glazbeni servis

Besplatni glazbeni servis

Stereomood: Napravite vlastitu playlistu za svaku prigodu

Stereomood je besplatni glazbeni servis za slušanje glazbe pomoću kojega možete napraviti playlistu za svaku prigodu te je podijeliti sa svojim prijateljima. 

Aplikacija Reporter 1

Aplikacija koja zna sve o vama

Aplikacija Reporter

Reporter je aplikacija koja može otkriti vaše raspoloženje, tko su vam pravi prijatelji, čak i tip vaše dijete.

Windows 8

Detaljna analiza aktualnog OS-a

Windows 8: nova revolucija ili Microsoftov ˝flop˝?

Nepisano je Microsoftovo pravilo da je svaka druga verzija Windowsa poprilično neuspješna: dok su Win98, 2000, XP te „sedmica“ odavno proglašeni najboljima u povijesti firme, Vista i Millenium Edition nisu bili te sreće. Po ovim predviđanjima, kao nasljednika fantastičnih Windowsa 7, ˝osmicu˝ se u startu okarakteriziralo kao promašaj, poglavito zbog potpuno drugačije funkcionalnosti i prilagođenosti ekranima osjetljivima na dodir.