Na današnji dan

Obljetnica smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja

Lav Tolstoj

Autor romana „Rat i mir” i „Ana Karenjina” umro je prije točno 105 godina na željezničkoj postaji Astapovo.

Slavni ruski književnik, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je na današnji dan, 20. studenog 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, slomljen bolešću. Tamo je dospio u svojoj zadnjoj moralnoj duhovnoj krizi, bježeći od supruge i imanja Jasna Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828. godine. Bio je to njegov konačni bijeg iz plemićkog života kojega se odricao, ali i korak u povijest svjetske književnosti.

Moralnim krizama i duhovnim dvojbama bio je obilježen gotovo cijeli Tolstojev život. Rodio se u bogatoj, plemićkoj obitelji, studirao je istočne jezike, potom pravo, da bi se naposljetku odlučio za časničko zvanje. Dok je službovao na Kavkazu i u Sevastopolju napisao je Dječaštvo, Mladost i Sevastopoljske priče, a uz taj period života vezana je i poetična pripovijest Kozaci. Ubrzo se Tolstoj vratio u Jasnu Poljanu, zasitivši se vojske. Pažnju usmjerava na poboljšanje stanja seljaka te na svom imanju osniva školu zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji.

Tolstoj potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva 1880. godine. Zbog kritiziranja crkvene i državne vlast Sveti sinod izopćuju ga iz Ruske pravoslavne crkve. Piše brojne novele i druga manja prozna djela, koji su tek predradnje za velike romane. Svoje najveće djelo Rat i mir pisao je sedam godina. Rezultat je golema povijesna, društvena i psihološka slika Rusije s početka 19. stoljeća, iz razdoblja napoleonskih ratova.

Ipak, najpoznatiji je po romanu Ana Karenjina, u kojemu je usporedo vođenom radnjom sučelio dvije obitelji i analizirao bračne i obiteljske probleme. Sučeljeni su Kiti i Levin te Ana i Vronski, uz još 150 osoba koje su mu poslužile kao očitovanje snage psihološkog realizma. Zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskom do danas je nepresušan izvor inspiracije mnogih kazališnih i filmskih autora.  

Suprotnost vladajuće klase i potlačenog naroda, kobni rascjep Tolstojeve savjesti i duše, koji ga nije prestajao mučiti, najslikovitije je prikazan u Uskrsnuću, romanu uspona i pada Kaćuše Maslova i knjaza Nehljudova.

Za života je uživao golem ugled; govorilo se da u Rusiji postoje dva cara, Nikolaj i Lav, a veći je bio ovaj drugi car, car riječi. Tolstoj je bio mislilac i propovjednik kojemu se hodočastilo sa svih strana svijeta. U to je vrijeme pisao novele s moralističkom tezom, kao što je Smrt Ivana Iljiča, priča o predsmrtnoj agoniji čovjeka koji je besmisleno potrošio svoj život. Svojim životom i stvaralaštvom pripada nizu onih osoba u povijesti svjetske književnosti čija djela predstavljaju neprocjenjivu kulturnu i civilizacijsku vrijednost.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Gostovanje Snežane Radojičić u Info zoni

Gostovanje Snežane Radojičić u Info zoni

„Ja sam žena koja živi svoj san; živim slobodno i nomadski, pišem i živim od pisanja”

Književnica Snežana Radojičić na predstavljanju nove knjige u Info zoni podijelila je brojne anegdote s putovanja i otkrila kako putovati svijetom s pet eura dnevno.

Gogolj

Na današnji dan

Aseksualnost i mistična religioznost odvele u smrt pisca „ogrnutog Kabanicom“

Prema nekima, na današnji se dan rodio Gogolj, otac modernog realizma, književnik koji se čitavog života smijao gorkim smijehom sebi samome i sudbini „tužne Rusije“.

John Lennon 1

Na današnji dan

35. godišnjica smrti Johna Lennona

Na današnji dan 1980. godine ubijen je John Lennon, jedan od najpoznatijih tekstopisaca i član svjetski poznatog benda The Beatles.

Čitanje knjiga

„Čitajte, čitajte sve“

Nitko nije lud da čita, a sve i kad bi htio, nema kad

Iako vam predavanja, seminari, izlasci, zadaće, kave, društvene mreže i spavanje popunjavaju dnevnu rutinu, jamčimo da postoje načini da nađete vremena za čitanje. Provjerite kako u dnevni raspored ugurati koje poglavlje više.

fr

Na današnji dan

Umro France Prešern, pjesnik koji je izveo Sloveniju na svjetlo

Mjesec u kojem Slovenija slavi Franca Prešerna