Na današnji dan

Obljetnica smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja

Lav Tolstoj

Autor romana „Rat i mir” i „Ana Karenjina” umro je prije točno 105 godina na željezničkoj postaji Astapovo.

Slavni ruski književnik, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je na današnji dan, 20. studenog 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, slomljen bolešću. Tamo je dospio u svojoj zadnjoj moralnoj duhovnoj krizi, bježeći od supruge i imanja Jasna Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828. godine. Bio je to njegov konačni bijeg iz plemićkog života kojega se odricao, ali i korak u povijest svjetske književnosti.

Moralnim krizama i duhovnim dvojbama bio je obilježen gotovo cijeli Tolstojev život. Rodio se u bogatoj, plemićkoj obitelji, studirao je istočne jezike, potom pravo, da bi se naposljetku odlučio za časničko zvanje. Dok je službovao na Kavkazu i u Sevastopolju napisao je Dječaštvo, Mladost i Sevastopoljske priče, a uz taj period života vezana je i poetična pripovijest Kozaci. Ubrzo se Tolstoj vratio u Jasnu Poljanu, zasitivši se vojske. Pažnju usmjerava na poboljšanje stanja seljaka te na svom imanju osniva školu zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji.

Tolstoj potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva 1880. godine. Zbog kritiziranja crkvene i državne vlast Sveti sinod izopćuju ga iz Ruske pravoslavne crkve. Piše brojne novele i druga manja prozna djela, koji su tek predradnje za velike romane. Svoje najveće djelo Rat i mir pisao je sedam godina. Rezultat je golema povijesna, društvena i psihološka slika Rusije s početka 19. stoljeća, iz razdoblja napoleonskih ratova.

Ipak, najpoznatiji je po romanu Ana Karenjina, u kojemu je usporedo vođenom radnjom sučelio dvije obitelji i analizirao bračne i obiteljske probleme. Sučeljeni su Kiti i Levin te Ana i Vronski, uz još 150 osoba koje su mu poslužile kao očitovanje snage psihološkog realizma. Zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskom do danas je nepresušan izvor inspiracije mnogih kazališnih i filmskih autora.  

Suprotnost vladajuće klase i potlačenog naroda, kobni rascjep Tolstojeve savjesti i duše, koji ga nije prestajao mučiti, najslikovitije je prikazan u Uskrsnuću, romanu uspona i pada Kaćuše Maslova i knjaza Nehljudova.

Za života je uživao golem ugled; govorilo se da u Rusiji postoje dva cara, Nikolaj i Lav, a veći je bio ovaj drugi car, car riječi. Tolstoj je bio mislilac i propovjednik kojemu se hodočastilo sa svih strana svijeta. U to je vrijeme pisao novele s moralističkom tezom, kao što je Smrt Ivana Iljiča, priča o predsmrtnoj agoniji čovjeka koji je besmisleno potrošio svoj život. Svojim životom i stvaralaštvom pripada nizu onih osoba u povijesti svjetske književnosti čija djela predstavljaju neprocjenjivu kulturnu i civilizacijsku vrijednost.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Dolores Umbridge 3

Muke po čitanju

Najiritantniji likovi domaće i svjetske književnosti

Donosimo vam popis likova s kojima smo se svi često susretali u školskim lektirama, ali i u popularnoj književnosti. Zbog svojih su nas karaktera živcirali više i od najopasnijih zlikovaca.

Pokrenut čitalački val u Splitu

Sastanci književnog kluba

Pokrenut čitalački val u Splitu

Klub mladih Split organizira niz zanimljivih sastanaka književnog kluba pod nazivom „Između redaka”.

Dubravka Oraić Tolić

Intervju s Dubravkom Oraić Tolić

„Poezija i književnost svijet ne mogu učiniti boljim, ali ga mogu učiniti ljepšim“

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić za kraj je godine svim knjigoljupcima poklonila književnu poslasticu „Peto evanđelje“, a s nama je podijelila anegdote nastale tijekom putovanja te svoj pogled na književnost i njezinu vezu sa studentima.

antoine de saint exupery

Na današnji dan

Nestao autor „Malog princa”

Godine 1944, na današnji dan, na svoj posljednji let krenuo je slavni francuski književnik, autor „Malog princa”, Antoine de Saint–Exupéry.

Pontes poeticae

23. i 24. svibnja

Pontes poeticae: Međunarodna studentska konferencija u Osijeku

Cilj je konferencije studentima humanističkih znanosti omogućiti stjecanje iskustva za daljnje napredovanje, potaknuti međufakultetske dijaloge i povezati studente.