Na današnji dan

Obljetnica smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja

Lav Tolstoj

Autor romana „Rat i mir” i „Ana Karenjina” umro je prije točno 105 godina na željezničkoj postaji Astapovo.

Slavni ruski književnik, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je na današnji dan, 20. studenog 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, slomljen bolešću. Tamo je dospio u svojoj zadnjoj moralnoj duhovnoj krizi, bježeći od supruge i imanja Jasna Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828. godine Bio je to njegov konačni bijeg iz plemićkog života kojega se odricao, ali i korak u povijest svjetske književnosti.

Moralnim krizama i duhovnim dvojbama bio je obilježen gotovo cijeli Tolstojev život. Rodio se u bogatoj, plemićkoj obitelji, studirao je istočne jezike, potom pravo, da bi se naposljetku odlučio za časničko zvanje. Dok je službovao na Kavkazu i u Sevastopolju napisao je Dječaštvo, Mladost i Sevastopoljske priče, a uz taj period života vezana je i poetična pripovijest Kozaci. Ubrzo se Tolstoj vratio u Jasnu Poljanu, zasitivši se vojske. Pažnju usmjerava na poboljšanje stanja seljaka te na svom imanju osniva školu zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji.

Tolstoj potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva 1880. godine. Zbog kritiziranja crkvene i državne vlast Sveti sinod izopćuju ga iz Ruske pravoslavne crkve. Piše brojne novele i druga manja prozna djela, koji su tek predradnje za velike romane. Svoje najveće djelo Rat i mir pisao je sedam godina Rezultat je golema povijesna, društvena i psihološka slika Rusije s početka 19. stoljeća, iz razdoblja napoleonskih ratova.

Ipak, najpoznatiji je po romanu Ana Karenjina, u kojemu je usporedo vođenom radnjom sučelio dvije obitelji i analizirao bračne i obiteljske probleme. Sučeljeni su Kiti i Levin te Ana i Vronski, uz još 150 osoba koje su mu poslužile kao očitovanje snage psihološkog realizma. Zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskom do danas je nepresušan izvor inspiracije mnogih kazališnih i filmskih autora.  

Suprotnost vladajuće klase i potlačenog naroda, kobni rascjep Tolstojeve savjesti i duše, koji ga nije prestajao mučiti, najslikovitije je prikazan u Uskrsnuću, romanu uspona i pada Kaćuše Maslova i knjaza Nehljudova.

Za života je uživao golem ugled; govorilo se da u Rusiji postoje dva cara, Nikolaj i Lav, a veći je bio ovaj drugi car, car riječi. Tolstoj je bio mislilac i propovjednik kojemu se hodočastilo sa svih strana svijeta. U to je vrijeme pisao novele s moralističkom tezom, kao što je Smrt Ivana Iljiča, priča o predsmrtnoj agoniji čovjeka koji je besmisleno potrošio svoj život. Svojim životom i stvaralaštvom pripada nizu onih osoba u povijesti svjetske književnosti čija djela predstavljaju neprocjenjivu kulturnu i civilizacijsku vrijednost.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Sefardi

Recenzija knjige

Govoriti o sefardskoj književnosti, a ne pročitati knjigu dr. Večerine znači natucati

Recenzija knjige "Bohoreta – najstarija kći" dr. sc. Jagode Večerine o usmenoj književnosti Židova Sefarda, narodnoj poeziji, romansama i novoj sefardskoj književnosti s posebnim osvrtom na lik i djelo Laure Papo Bohorete

Šenoin radni kutak i kućna biblioteka

Ostavština Augusta Šenoe

U Kući Šenoa još se uvijek osjeća prisutnost jednog od najvećih hrvatskih pisaca

Posjetili smo Kuću Šenoa, kroz koju nas je provela gospođa Jasmina Reis, njezina idejna začetnica i nasljednica.

Meša Selimović

Na današnji dan

Rođen Meša Selimović, književnik čije nas riječi podsjećaju na važnost ljubavi i života

Na današnji dan 1910. godine rodio se veliki Meša Selimović, književnik čije snažne riječi žive 35 godina nakon njegova odlaska svjedočeći o veličini koju je predstavljao.

Indirekt festival

Festival u Umagu

Indirekt ovog ljeta glazbom, slikom i riječju dodaje boju svakodnevici

Peto izdanje Indirekt Music&Art festivala održat će se od 1. do 4. lipnja na području Umaga. Očekuju se druženje s nezavisnim entuzijastima koji se izražavaju glazbom, slikom i pisanom riječju.

Superjunakinje

Predstavljanje romana „Superjunakinje“

Lea Brezar na Dan žena otkrila skrivenu stranu ženske svakodnevice

Četiri su superjunakinje Lee Brezar savršene, destruktivne i kraljice drame. Osim toga, one su i četiri „svakodnevne“ žene koje se uče nositi s vlastitom boli i staviti sebe na prvo mjesto.