Na današnji dan

Obljetnica smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja

Lav Tolstoj

Autor romana „Rat i mir” i „Ana Karenjina” umro je prije točno 105 godina na željezničkoj postaji Astapovo.

Slavni ruski književnik, Lav Nikolajevič Tolstoj umro je na današnji dan, 20. studenog 1910. na željezničkoj postaji Astapovo, slomljen bolešću. Tamo je dospio u svojoj zadnjoj moralnoj duhovnoj krizi, bježeći od supruge i imanja Jasna Poljana južno od Moskve, gdje je rođen 1828. godine Bio je to njegov konačni bijeg iz plemićkog života kojega se odricao, ali i korak u povijest svjetske književnosti.

Moralnim krizama i duhovnim dvojbama bio je obilježen gotovo cijeli Tolstojev život. Rodio se u bogatoj, plemićkoj obitelji, studirao je istočne jezike, potom pravo, da bi se naposljetku odlučio za časničko zvanje. Dok je službovao na Kavkazu i u Sevastopolju napisao je Dječaštvo, Mladost i Sevastopoljske priče, a uz taj period života vezana je i poetična pripovijest Kozaci. Ubrzo se Tolstoj vratio u Jasnu Poljanu, zasitivši se vojske. Pažnju usmjerava na poboljšanje stanja seljaka te na svom imanju osniva školu zasnovanu na zamislima o jednakosti ljudi koja je uvelike pridonijela početku značajnih društvenih i gospodarskih reformi u Rusiji.

Tolstoj potpuno prelazi na stranu patrijarhalnog seljaštva 1880. godine. Zbog kritiziranja crkvene i državne vlast Sveti sinod izopćuju ga iz Ruske pravoslavne crkve. Piše brojne novele i druga manja prozna djela, koji su tek predradnje za velike romane. Svoje najveće djelo Rat i mir pisao je sedam godina. Rezultat je golema povijesna, društvena i psihološka slika Rusije s početka 19. stoljeća, iz razdoblja napoleonskih ratova.

Ipak, najpoznatiji je po romanu Ana Karenjina, u kojemu je usporedo vođenom radnjom sučelio dvije obitelji i analizirao bračne i obiteljske probleme. Sučeljeni su Kiti i Levin te Ana i Vronski, uz još 150 osoba koje su mu poslužile kao očitovanje snage psihološkog realizma. Zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskom do danas je nepresušan izvor inspiracije mnogih kazališnih i filmskih autora.  

Suprotnost vladajuće klase i potlačenog naroda, kobni rascjep Tolstojeve savjesti i duše, koji ga nije prestajao mučiti, najslikovitije je prikazan u Uskrsnuću, romanu uspona i pada Kaćuše Maslova i knjaza Nehljudova.

Za života je uživao golem ugled; govorilo se da u Rusiji postoje dva cara, Nikolaj i Lav, a veći je bio ovaj drugi car, car riječi. Tolstoj je bio mislilac i propovjednik kojemu se hodočastilo sa svih strana svijeta. U to je vrijeme pisao novele s moralističkom tezom, kao što je Smrt Ivana Iljiča, priča o predsmrtnoj agoniji čovjeka koji je besmisleno potrošio svoj život. Svojim životom i stvaralaštvom pripada nizu onih osoba u povijesti svjetske književnosti čija djela predstavljaju neprocjenjivu kulturnu i civilizacijsku vrijednost.

 

Komentari na članak

Vezani članci

Jesen u krošnjama

Topli čaj, ljubav i kišobran

Zabavne aktivnosti kojima ćete oživjeti tmurne jesenske dane

Ne, ovo nije još jedan sladunjavi članak o zaljubljenosti. Predlažemo vam zaista korisne ideje o tome kako se ove jeseni zabaviti samostalno, u paru ili s ekipom.

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/a/a4/Pupacic_300_3.jpg/220px-Pupacic_300_3.jpg

Na današnji dan

Prije četrdeset i osam godina napustio nas je Josip Pupačić

Josip Pupačić ubraja se među najznačajnije predstavnike krugovaške generacije. Autor je poznatih pjesama „More” i „Tri moja brata”, a u tragičnoj avionskoj nesreći poginuo je na današnji dan 1971. godine.

F. S. Fitzgerald

Na današnji dan

Umro Francis Scott Fitzgerald, jedan od najvećih pisaca 20. stoljeća

Na današnji dan umro je američki romanopisac i novelist, autor romana „Veliki Gatsby“.

Jasna Ožanić

Književna udruga Ludens

Predavanje „Svijetla i mračna strana antifašističke tradicije u suvremenoj Rusiji“ u sklopu Ruskih dana

Dođite i saznajte sve o svijetloj i mračnoj strani antifašističke tradicije u suvremenoj Rusiji!

čitanje na tabletu

Digitalna knjižara i videoteka

U samo nekoliko klikova do omiljenih filmskih i književnih naslova

Ulaskom u 2019. godinu, ističu autorska prava knjiga i filmova objavljenih 1923, te su sada dostupna za besplatno preuzimanje na raznim internetskim stranicama.