Na današnji dan

Na Božić se prisjećamo filmskog velikana 20. stoljeća

Charlie Chaplin film

Na Božić 1977. godine napustio nas je Charlie Chaplin. Kultni je glumac, redatelj i scenarist ostao najpoznatiji po liku Skitnice kojega je tumačio od 1915. do 1940. godine.

Charles Spencer Chaplin, poznat kao Charlie Chaplin, rođen je 16. travnja 1889. godine u Londonu, a umro je na današnji dan 1977. Rođen je u obitelji zabavljača, pa je tako već s osam godina nastupao u vodvilju. Nakon dolaska u SAD 1913. godine, prelazi na filmsko platno. Na početku je samo glumio, ali se već 1914. okušao u pisanju scenarija i režiranju vlastitih filmova. Preminuo je na današnji dan 1977. godine, a tim se povodom, umjesto tugovanja, prisjećamo njegovih najvećih postignuća.

Godine 1915. stvara svoj najpoznatiji lik, Skitnicu (The Tramp, 1915), a njega je tumačio sve do 1940. Skitnicu brojne generacije prepoznaju po otrcanom odijelu, polucilindru, štapu, velikim cipelama i brčićima. Karakteriziraju ga sentimentalnost i lažna ležernost u ophođenju. Genijalnost lika skitnice leži u činjenici da u njemu svi možemo pronaći nešto poznato, on je jedan od nas. Zapanjujuće je da je Chaplinu ideja za lik došla spontano na samom snimanju, a izrasla je u simbol potlačenih, ali otpornih ljudi. U liku skitnice spajaju se praktične i idealističke osobine zasnovane na uvidu u društvene nedostatke i oblikovane na suprotstavljanju krajnosti (bogatog i siromašnog, sretnog i nesretnog, velikog i malog) te na širokom rasponu dočaravanja čuvstava (od sreće do očaja), što je možda najtrajnija Chaplinova značajka.

FOTO: Wikipedia

Do 1921. snimao je kratkometražne filmove te tada izlazi njegov prvi cjelovečernji film, sentimentalna komedija Mališan (The Kid, 1921). To je film koji obožavatelji smatraju Chaplinovim savršenim i najosobnijim filmom, s obzirom na to da je potaknut aktualnim umjetnikovim životnim stanjem. Chaplin je naime došao na ideju da Skitnica postane otac napuštenom djetetu. Skitnica nevoljko usvaja dječaka, ali ubrzo postaju unosan poslovni par. Dječak u okolici razbija prozore, a Skitnica zarađuje popravljajući ih. Skitnica se cijelo vrijeme bori da dječaka ne bi odvela socijalna služba, a film završava sretno kada se dječak sastaje sa svojom majkom, sada uspješnom opernom pjevačicom. Ovaj film nazivaju najuspješnijom Chaplinovom kombinacijom humora i emocija. Vrhunac dirljivosti film doživljava u trenucima kada socijalni radnici pokušavaju odvesti dječaka, a Skitnica se gorljivo bori da se to ne dogodi.

Posljednji Chaplinov film koji ćemo istaknuti njegov je prvi u potpunosti zvučni film Veliki diktator (The Great Dictator, 1940). Osim lika skitnice, Chaplin tumači parodičan lik diktatora, aluziju na Hitlera. Ključ je filma zabuna u kojoj Skitnicu zamjene za diktatora te on mora održati govor koji koristi kao priliku da ukaže na zlo koje se događa i potakne ljude na ustanak protiv toga. Trominutni govor mnogi smatraju najboljim govorom na svijetu, a genijalan je paradoks što ga izgovara čovjek koji se proslavio snimajući nijeme filmove.

FOTO: Wikipedia

Krunu karijere Chaplin je doživio 1972. godine kada je nagrađen Oscarom za ukupni doprinos filmu. Do danas je ostao jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih stvaratelja koji je podređivao vizualnu sastavnicu svojoj glumi zasnovanoj na mimici i gestikulaciji. Majstor je razrade gega, stilski je, sadržajno i strukturno produbio slapstick-komediju te postao jedan od najprepoznatljivijih simbola 20. stoljeća. Članak o velikom umjetniku završavamo njegovim najpoznatijim govorom (iz filma Veliki diktator, 1940) koji poziva na dobrotu i solidarnost te svaki put ostavlja bez daha, a nadamo se da će vas potaknuti da uključite koji od Chaplinovih klasika i uživate u božićnoj večeri:

Žao mi je, ali ja ne želim biti car. To nije moja stvar. Ne želim vladati niti nekoga pokoriti. Želio bih pomoći svima ako je to moguće – židovima, krivovjernicima, crncima, bijelcima. Svi želimo pomoći jedni drugima. Ljudska su bića takva. Želimo živjeti jedni s drugima u sreći, a ne jedni s drugima u bijedi. Ne želimo mrziti i prezirati jedni druge. Na ovom svijetu ima mjesta za sve, zemlja je bogata i može pružiti svima. Način života može biti slobodan i lijep, ali izgubili smo put. 

Pohlepa je otrovala ljudske duše, svijet je ograđen u mržnji, kao guske u magli kročili smo u bijedu i krvoproliće. Razvili smo brzinu, ali smo se zatvorili u sebe. Strojevi koji daju obilje ostavili su nas željne. Znanje nas je učinilo ciničnima, a pamet tvrdima i neljubaznima. Mislimo previše i osjećamo premalo. Više od strojeva trebamo čovječnost. Više od pameti trebamo dobrotu i nježnost. Bez tih kvaliteta život će biti nasilan i sve će biti izgubljeno...

Zrakoplovi i radio približili su nas jedne drugima. Sama priroda tih izuma vapi za dobrotom u ljudima, vapi za univerzalnim bratstvom, za jedinstvom svih nas. Čak i sada moj glas doseže do milijuna ljudi diljem svijeta, milijuna očajnih muškaraca, žena i male djece – žrtava sustava koji tjera ljude da muče i zatvaraju nedužne ljude.

Onima koji me mogu čuti kažem – nemojte očajavati. Bijeda koja je sad nad nama samo je prolazna pohlepa – gorčina ljudi koji se boje ljudskog napretka. Mržnja ljudi će proći, diktatori će umrijeti i moć koju su uzeli od ljudi ljudima će se vratiti. I dokle god ljudi umiru, sloboda nikada neće umrijeti...

Vojnici! Nemojte se prepustiti brutalnima, ljudima koji vas preziru, koji su vas zarobili, koji upravljaju vašim životima, govore vam što da radite, što da mislite i što da osjećate! Koji vas drilaju, hrane, tretiraju kao stoku, koriste vas kao topovsko meso. Nemojte se dati tim neprirodnim ljudima, ljudima strojevima sa strojnim umovima i strojnim srcima! Vi niste strojevi! Vi niste stoka! Vi ste ljudi! Vi imate ljubav prema čovječanstvu u svojim srcima! Vi ne mrzite! Mrze samo nevoljeni – nevoljeni i neprirodni! Vojnici! Nemojte se boriti za ropstvo! Borite se za slobodu!

Komentari na članak

Vezani članci

Ruševine sa seta Zvjezdanih ratova, naslovna

Fotogalerija: Rä di Martino

Ruševine sa seta Zvjezdanih ratova

Pogledajte galeriju futurističkih struktura sa seta Zvjezdanih ratova.

Radionica filmske analize

Filmska analiza

Klub Zona priprema radionicu koja će oduševiti filmoljupce

Erik Lončar mladi je redatelj koji vodi radionice iz područja filmske umjetnosti. Radionicu filmske analize održavat će u splitskom Klubu Zona.

Princeza Diana

NA DANAŠNJI DAN

Prije 22 godine dogodila se nesreća koja je ostavila svijet u šoku

Prošle su 22 godine otkada se dogodila jedna od najstrašnijih nesreća u kojoj je sudjelovala bivša članica kraljevske obitelji. Smrt princeze Diane bila je glavna vijest diljem svijeta, a primarni su krivci tada bili novinari showbizz rubrika koji su pratili svaki njen korak.

Winnetou

Agencija Prva klapa d.o.o.

Traže se glumci i statisti za filmove „Winnetou“ i „The Lake“

Filmovi će se snimati na više lokacija diljem Hrvatske, a za potrebe snimanja traži se velik broj glumaca i statista.

Studoku

STUDOKU

Dođite na projekcije najboljih studentskih dokumentaraca sezone

STUDOKU počinje u 18:30, a prikazat će se filmovi "Feniks" (20') Katarine Škaro i "Petite Ballerine" (20') Renate Šimić, Ivana Granića i Mateja Đuzela. Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, u 20:00 održat će se svečana projekcija dokumentarnog filma „Mijenjamo realnost“ (50'), studentica novinarstva Anje Stanko, Matine Tenžere i Marije Žužak.