Međunarodni dan žena
Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan žena u spomen na sve žene koje su sudjelovale u raznim ženskim pokretima, bunile se protiv ugnjetavanje te se borile za svoja prava.
Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan žena u spomen na sve žene koje su sudjelovale u raznim ženskim pokretima, bunile se protiv ugnjetavanje te se borile za svoja prava.
Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan žena u spomen na sve žene koje su sudjelovale u raznim ženskim pokretima, bunile se protiv ugnjetavanje te se borile za svoja prava.
Sve je počelo u vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije kada su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Protesti su se odvijali svake godine na isti datum te je odaziv bio svake godine sve veći. godine 1908. je čak 15.000 žena, koje su radile u industiji odjeće i tekstila, izašle na ulice New Yorka i javno protestirale tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece.
Samo godinu dana poslije održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu koju je organizirala Socijalistička Internacionala. Na prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin izglasano je da će se svake godine 8. ožuljka obilježavati Međunarodni dan žena. 1911. godine taj dan je obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, a u New Yorku je izbio požar u tvornici Triangle Shirtwaist u kojem je poginulo oko 140 žena, zbog slabih mjera sigurnosti na radu, pa se ovaj dan obilježava i u spomen na te žrtve.
Na današnji dan prisjećamo se i mnogih drugih žena koje su promijenile svijet. Krajem 19-og i početkom 20-og stoljeća to su bile tzv. „sufražetkinje“. Budući da u to vrijeme žene nisu imale pravo glasa, organizirale su različite pokrete za uvođenje ženskog prava glasa. Pripadnice tog pokreta pogrdno su se nazivale „sufražetkinje“ (eng. suffragette). Većinom su djelovale u anglosaksonskim zemljama, naročito u Velikoj Britaniji. Sufražetkinje u Britaniji su izazvale veliku pažnju, ali i kontroverze time što su se koristile metodama direktne akcije kao što je vezivanje za pruge, podmetanje vatre u poštanske sanduke, razbijanje prozora, a ponekad i postavljanje manjih bombi. Uspjehu borbe sufražetkinja je, ipak, najviše pridonio prvi svjetski rat, iako je na početku izazvao razdor u britanskom sufražetskom pokretu. Većina, na čelu s Emmeline i Christabel Pankhurst i Ženskom socijalnom i političkom unijom, je proglasila "primirje" dok traje rat. Ekstremne sufražetkinje na čelu s Sylvijom Pankhurst i Federacijom za žensko pravo glasa su nastavile borbu.
S druge strane, rat je, pogotovo u Britaniji, s vremenom izazvao nedostatak muške radne snage, te su se mnogi poslodavci morali sve više zapošljavati žene kako bi obavljali muške poslove. To je vrlo brzo počelo razbijati uobičajene seksističke stereotipe i predrasude te je javnost, a na kraju i političare, uvjerilo da žene trebaju jednako pravo glasa kao i muškarci.
Promjene su se neprestalno događale i u ostatku svijeta. Tako su demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji 1917. godine, pod geslom „Kruha i mira“, bile prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik koji se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju te je ukinut nakon Baršunaste revolucije.
Tridesetih godina prošlog stoljeća u većini zapadnih zemalja Međunarodni dan žena se prestao obilježavati zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. 60-ih godina ponovno su ga počele slaviti feministkinje, a godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni Narodi su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Zanimljivo je da je Dan žena ostao nacionalni praznik u Afganistanu, Angoli, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Burkini Faso, Kambodži, Kini, Kubi, Gruziji, Guinea-Bissau, Eritreji, Kazahstanu, Kirgistanu, Laosu, Makedoniji, Madagaskaru, Moldovi, Mongoliji, Nepalu, Rusiji, Tadžikistan, Turkmenistanu, Ugandi, Ukrajini, Uzbekistanu, Vijetnamu i Zambiji.
Ujedinjeni Narodi i dalje svakodnevno rade na promociji ravnopravnosti žena sa svrhom postizanja održivog razvoja, mira i sigurnosti te poštivanja ljudskih prava.
Tema ovogodišnjeg Dana žena je "Jednakost žena je napredak za sve". Tim sloganom se naglašavaju ravnopravnost spolova, osnaživanje žena i njihovo uživanje u ljudskim pravima kao bitne komponente u gospodarskom i društvenom razvoju.
Europski parlament je ove godine povodom Dana žena stavio naglasak na zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojčicama. Prema istraživanju koje je provela EU Agencija za temeljna prava, 22 posto žena u Europi bile su žrtve fizičkog ili seksualnog nasilja koje je počinio njihov partner, dok 43 posto pati od psihološkog zlostavljanja.
Čelni čovjek parlamentarnog Odbora Mikael Gustafsson smatra kako je nasilje nad ženama odraz problema neravnopravnosti spolova u EU. Brojevi iz istraživanja koje je provela Agencija pokazuju širinu problema koji priječi ženama da budu ravnopravne u obiteljskom, kulturnom, političkom i ekonomskom životu.
Međunarodni dan žena obilježio je i Google novim doodlom čestitavši svim ženama svijeta njihov dan.
