Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njezino podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Bitka kod Waterlooa

Na današnji dan

200. obljetnica bitke kod Waterlooa

Napoleon Bonaparte, jedan od najvećih vojnih stratega u povijesti, konačni poraz doživio je prije točno 200 godina.

izbori, Francuska

Na današnji dan

Žene u Francuskoj dobile pravo glasa

Iako su Francuzi već potkraj 18. stoljeća revolucijom oslobođeni od feudalnog pritiska i društvene nepravednosti u vidu ukidanja svake forme ovisnosti i osobne neslobode ljudi, u toj državi tek smo 1944. svjedočili proširivanju općeg prava glasa i na žene.

Billy the Kid igra kriket

Na današnji dan

Sretan rođendan najzločestijem klincu Divljeg zapada

Na današnji dan na svijet je došao jedan od najopjevanijih likova Divljeg zapada. Ime, ali nikada ne i lice s tjeralice, Billy the Kid rodio se 23. studenog 1859./1860. godine.

Jer 90-e su bile godine

Serija predavanja „Jer 90-e su bile godine“

Kakve su godine bile devedesete, saznajte na Filozofskom fakultetu

Na Filozofskom će se fakultetu od 16. do 20. siječnja održati niz predavanja naziva „Jer 90-e su bile godine“. Predavači su najcjenjeniji hrvatski profesori i stručnjaci s područja sociologije, prava, ekonomije, medija i povijesti.

Monika Seleš

Na današnji dan

Monika Seleš osvajanjem Australian Opena pobijedila strah od izlaska na teren

U duhu priče sa sretnim završetkom naše Mirjane Lučić-Baroni donosimo vam još jednu sličnu. Ona nas vraća dvadesetak godina unatrag, također na australske teniske terene.