Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njeno podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Halloween

Na današnji dan

All-hallows Eve

Proslava mrtvih, maskiranje, "trick-or-treat" i Jack of the Lantern legenda samo su neke od karakteristika Noći vještica koja ima dugu i zamršenu povijest.

Kip slobode

Na današnji dan

Kip slobode stigao u New York

Kip slobode izrađen je s ciljem obilježavanja Američke revolucije i stoljeća prijateljstva između SAD-a i Francuske. Postao je poznat diljem svijeta kao simbol slobode i demokracije.

Prosidba

Na današnji dan

Neobične tradicije na prijestupni dan u godini

Jeste li znali da djevojke danas mogu zaprositi svoje muškarce? Pokušali smo otkriti otkud potječe ova i druge tradicije koje se vežu za 29. veljače.

Knjiga

Za sve ljubitelje povijesti

Predstavljanje knjige Pavla Rittera Vitezovića

Na predstavljanju knjige sudjelovat će povjesničarka dr. sc. Zrinka Blažević, filolog dr. sc. Pavao Knezović, prevoditelj Petar Ušković Croata i urednik Ivan Bekavac Bašić.

LOGO YTB

Donosimo vam pet najupečatljivijih

Ovi videi zauvijek su obilježili YouTube

Za vas smo izdvojili pet YouTube videa koji su obilježili njegovu povijest, od samih početaka 2005. godine. Prisjetite se urnebesno smiješnih plesnih videa, talent show audicija, životinjskih videa i svađe dva preslatka brata.