Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njezino podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovna - FP

Tko sam? Što sam?

12 povijesnih fotografija koje podsjećaju da smo samo ljudi

Ove fotografije prikazuju ljude koji nisu mogli odlučivati o svojim sudbinama, ali i one koji su se borili za svoja prava i živote.

Katedrala (pogled sa Strossa)

Na današnji dan

Izdana Zlatna bula

Godine 1242. izdan je jedan od najvažnijih dokumenata u povijesti grada Zagreba.

Uspinjača 1

Na današnji dan

Zagrebačka „stara dama“ neumorno vozi već 124 godine

Na današnji je dan 1893. godine s radom trajno krenula zagrebačka uspinjača, spomenik kulture i jedna od atrakcija koje čine glavni grad prepoznatljivim.

Hrvoje Hitrec

Recenzija „Špilberka“

Epistolarni Hitrecov roman baca novo svjetlo na mračnu hrvatsku povijest

Hrvoje Hitrec u novopovijesnom romanu „Špilberk“ donosi dosad neviđen portret baruna Franje Trenka, kao tipičnog lika hrvatske povijesti koji je stradao jer je bio tuđa marioneta.

Bombardiranje Dresdena

Na današnji dan

Započelo bombardiranje Dresdena

Saveznička bombarderska akcija uništila je oko 90 000 kuća i stanova te usmrtila oko 30 000 ljudi, od kojih je većina umrla poradi temperature do 1000 °C, zbog trovanja ugljičnim monoksidom i nedostatka kisika. Poginuli su spaljeni na lomači u središtu grada.