Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njeno podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Spalding

Na današnji dan

Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte

Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.

Bird of Paradise (prvi transoceanski let)

Na današnji dan

Prvi transpacifički let iz SAD-a na Havaje

Nije potrebno posebno naglašavati koliki je ovo pothvat bio 1927. godine. 29 sati leta u ručno izrađenom zrakoplovu danas zamjenjuje šest sati udobne vožnje u luksuznom avionu.

Vespucci

Otkriće Amerike

Rođen Amerigo Vespucci

Za otkriće Amerike zaslužan je Kristofor Kolumbo, ali jedan je čovjek shvatio da ona postoji: Amerigo Vespucci.

Google Logo

Pristupite svojoj prošlosti

Pogledajte što ste sve ikad googlali!

U par koraka, pogledajte što sve ikada googleali kada ste bili logirani u vaš Gmail račun.

Slika "Dolazak Hrvata na Jadran" (Oton Iveković)

Denis Mahmutović

Legenda o kmečanju Hrvata - od stoljeća sedmog

Sljedeća pripovijetka, koliko god ona nekome blesavo zvučala, jedini je logičan način, jedino razumno rješenje koje sam iznašao u besanom traženju povijesnog okidača za današnje kolektivno traženje uvredljive dlake u nacionalnom jajetu.