Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njeno podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Nordlingen

Lijepa naša civilizacijo!

Užasavajuća stvarnost nekih prošlih vremena

Srednjovjekovni su gradovi, osim vanjskih neprijatelja, najčešće strahovali od unutarnjih problema o kojima niste ništa znali - sve dok niste pročitali ovaj članak.

Blue jeans

Na današnji dan

Zanimljivosti o simbolu buntovništva koji je ujedinio generacije

Najpopularniji odjevni predmet na svijetu patentiran je 20. svibnja 1873., a mi vam donosimo zanimljivosti o trapericama koje sigurno niste znali.

Obilježavanje Dana pobjede u Kninu 2015.

Na današnji dan

21. obljetnica Oluje svih oluja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.

James Joyce

Na današnji dan

Sablažnjivost i struja svijesti u djelima besmrtnog Joycea

Na današnji je dan 1882. godine rođen tvorac modernog romana i struje svijesti, popularni James Joyce koji svake godine 16. lipnja „prošeće“ Dublinom.

Dječji vrtić

Na današnji dan

Dan života

„Život je prilika, iskoristi je. Život je sreća, zasluži je. Život je život, brani ga!” Majka Tereza