Na današnji dan

Izvršen jedan od najpoznatijih atentata u povijesti

Sarajevski atentat

Sarajevski atentat u kojemu je ubijen austrougarski prestolonasljednik Franjo Ferdinand bio je povod izbijanju Prvoga svjetskog rata.

Bosna, bure baruta, početkom 20. stoljeća bila je poprište kriza i sukoba za koje se očekivalo da će se pretvoriti u sukob svjetskih razmjera. Očekivanja su se ostvarila. Povod ratu bio je Sarajevski atentat. Austrougarski prestolonasljednik, nadvojvoda Franjo Ferdinand, odlučio je u lipnju 1914. godine prisustvovati vojnim vježbama u blizini Sarajeva. Odluka koja je njega i njegovu suprugu stajala života.

Austro-Ugarska Monarhija već je 1908. godine anektirala Bosnu, čemu se posebno protivila Srbija. Tada je sukob izbjegnut. Međutim, krize i manji ratovi izbijali su jedan za drugim, a velike sile udruživale su se u ratne saveze. Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija 28. lipnja 1914. godine posjetili su Sarajevo. Nesmotreno su se vozili gradskim ulicama u otvorenom automobilu uz loše osiguranje. Dali su više nego dovoljno prilika za okrutan zločin.

Prvi atentator bacio je bombu na automobil. Iz tog pokušaja ubojstva Franjo Ferdinand izašao je neozlijeđen te je nastavio svoj posjet. Odlučio je čak posjetiti stradale u bolnici. Upravo je na putu do bolnice automobil navodno krivo skrenuo te se našao na meti devetnaestogodišnjeg Gavrila Principa, pripadnika terorističke organizacije Mlada Bosna.

Princip je iz pištolja pucao na nadvojvodu i suprugu Sofiju. Supružnike nisu stigli prevesti do bolnice. Iskrvarili su u automobilu. Za sobom su ostavili troje djece. Sofija nije trebala biti žrtva atentata. Nadvojvodinoj supruzi često su zamjerali njeno podrijetlo te je u Beču trpjela poniženja i nije smjela uz supruga prisustvovati službenim javnim ceremonijama. U Sarajevu ta pravila nisu vrijedila.

Gavrilo Princip je uhićen te je umro u zatvoru. Iza atentata je stajalo tajno srpsko udruženje Crna ruka, koje se protivilo austrougarskoj aneksiji Bosne. Mlada Bosna bila je pod njihovom kontrolom.

Austro-Ugarska je zahtijevala da njeni istražitelji u Srbiji ispitaju okolnosti pod kojima je izbio atentat. Srbija je to odbila. Mjesec dana kasnije Monarhija joj je objavila rat te ju je u roku od nekoliko dana napala. Svaku zemlju podržali su njezini saveznici, tako je i započeo Prvi svjetski rat koji će kasnije odnijeti milijune života. 

Komentari na članak

Vezani članci

Vrijeme giganata

Muzej grada Zagreba

Industrijski giganti svjedoče o dramatičnim epizodama nacionalne i svjetske povijesti

U Muzeju grada Zagreba otvara se nova izložba „Vrijeme giganata“. Izložba nastoji doprinijeti javnom osvješćivanju industrijskog nasljeđa glavnoga grada.

Nikola Kopernik

Na današnji dan

Rodio se Nikola Kopernik

Na današnji dan, 19. veljače 1473. godine, rodio se poljski astronom Nikola Kopernik, čovjek koji je objasnio heliocentrični model svemira.

Samuraj

Na današnji dan

Japanski car zakonom zabranio samuraje

Samuraji su ostali upamćeni u japanskoj povijesti kao simboli vjernosti i ratničkog duha, a u njihovom su kodeksu svoju fanatičnost utemeljile i notorne japanske „kamikaze“. 

Starac i more

Na današnji dan

Ernest Hemingway dovršio svoj roman „Starac i more”

Na današnji dan, 1952. godine, Ernest Hemingway dovršio je jedno od svojih najznačajnih djela.

Najstarije čarape na svijetu

Najstariji pronađeni predmeti iz svakodnevne upotrebe

Znate li iz koje godina datira najstariji dildo na svijetu?

Jeste li se ikada zapitali kako izgleda najstariji grudnjak na svijetu, najstarija kožna cipela ili najstariji kondom?