Na današnji dan

Francuska narodna junakinja i svetica prije gotovo 6 stoljeća spaljena na lomači

Ivana Orleanska

Francuska narodna junakinja Ivana Orleanska sa samo 17 godina dobila je zadatak vođenja odreda vojske, pritom oslobodivši Orleans i pobijedivši Engleze kod Pataya. Život joj je okrutno oduzet spaljivanjem na lomači uz optužbu da je vještica. Katolička je crkva prepoznala njezinu plemenitost te ju je 1920. godine proglasila sveticom.

Jeanne d'Arc ili Ivana Orleanska francuska je narodna junakinja rođena između 1410. i 1412. godine, a život je okrutno izgubila na današnji dan 1431. godine Mladoj su seljanki glasovi s neba naredili da spasi Francusku od engleskih osvajača, što joj je kralj Karlo VII. i omogućio.

Njezina je pojava utjecala na preokret u Stogodišnjem ratu; zadatak vođenja vojnog odreda preuzela je sa samo 17 godina, oslobodila je zaposjednuti Orleans i pobijedila Engleze kod Pataya te povela kralja na krunidbu u Reims. Dvije godine kasnije, s 19 godina pala je u ruke Burgundaca koji su bili članovi stranke domaćih velikaša, ali i pristaše engleskog kralja. Prema njihovom ju je naređenju crkveni sud osudio na smrt pod optužnicom da je krivovjerka i vještica te 30. svibnja 1431. godine spalio na lomači u Rouenu.

Ivanina je muka započela u svibnju 1430. godine kada je pala u zarobljeništvo te su ju tek u prosincu odveli u Rouen. Tamo je održan dugotrajan i dramatičan proces osude koji je započeo u veljači 1431, a završen na dan njezine smrti. Procesom su predsjedala dvojica crkvenih sudaca, biskup Cauchon i inkvizitor le Maistre, a u cijelosti vodila skupina teologa s pariškog sveučilišta te su se zvali pomagačima u procesu i imali su a priori negativno mišljenje o Ivani kao osobi i njezinu poslanju, prenesene su to riječi pape Benedikta XVI. 

Katolička je crkva prepoznala njezinu važnost, blaženost i plemenitost njezina duha te ju tako 1912. godine proglasila blaženom, a 1920. i sveticom. Francuska i danas slavi uspomenu na Ivanu Orleansku te su drugu nedjelju u svibnju proglasili nacionalnim blagdanom.

Spomenik Ivani Orleanskoj u Washingtonu, SAD, FOTO: Flickr / angela n.

Oko te je svetice izvezeno nekoliko legendi, a stoljećima je nadahnjivala brojne književnike, poput Marka Twaina i Friedricha Schillera, likovne umjetnike, glazbenike, poput Giuseppea Verdija te svakako filmske redatelje. Godine 1928. Carl Theodor Dreyer snimio je film Stradanje Ivane Orleanske, a 1999. godine redateljsku je palicu preuzeo Luc Besson s Milom Jovovich kao Ivanom Orleanskom u glavnoj ulozi. Nova verzija o nacionalnoj heroini osvojila je pet nagrada i ostala na 13 nominacija, ali prema mišljenju mnogih priča o svetici nije dostojno prenesena.

Komentari na članak

Vezani članci

Zagreb Be There, ulična umjetnost

Obilazak grada

Red povijesti, umjetnosti i dobrog piva u novim rutama aplikacije Zagreb Be There

Turistima su preporuke za obilazak Zagreba dali televizijski autor Robert Knjaz, ulični umjetnik Boris Bare i osnivač Garden festivala i pivovare Nick Colgan. Korisnike mobilne aplikacije "Zagreb Be There" očekuju nove rute "Veliki Hrvati", "Ulična umjetnost" i "Craft".

Kristofer Kolumbo

Na današnji dan

Kolumbo otkrio Ameriku

Kolumbo je predvodio ukupno četiri ekspedicije na putu za Novi svijet.

Margaret Thatcher

Na današnji dan

Margaret Thatcher postala premijerka

4. svibnja 1979. godine povijesni je dan za Veliku Britaniju. Žena je prvi put postala premijerka Velike Britanije.

Petar Hektorović/Spomenik Hvar

Na današnji dan

Smrt hrvatskoga renesansnog pjesnika Petra Hektorovića

Na današnji dan umro je veliki hrvatski književnik čije je stvaralaštvo značajno obilježilo djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.

izbori, Francuska

Na današnji dan

Žene u Francuskoj dobile pravo glasa

Iako su Francuzi već potkraj 18. stoljeća revolucijom oslobođeni od feudalnog pritiska i društvene nepravednosti u vidu ukidanja svake forme ovisnosti i osobne neslobode ljudi, u toj državi tek smo 1944. svjedočili proširivanju općeg prava glasa i na žene.