Na današnji dan

Fra Lujo Marun pronašao vrijedan arheološki nalaz

Fra Lujo Marun

Na današnji dan Fra Lujo Marun otkrio je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe u Biskupiji kod Knina, vrijedan arheološki nalaz iz 11. stoljeća.

Fra Stjepan Alojzije Lujo Marun rođen je 10. prosinca 1857. godine u Skradinu. Bio je hrvatski franjevac, misionar, ali i utemeljitelj hrvatske arheologije.

Osnovao je prvi arheološki muzej u Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Kninu, koji je 83. godine kasnije otvoren u Splitu. Tamo su pohranjeni isključivo spomenici hrvatske prošlosti i borbe za slobodu. Pokrenuo je i prvi časopis za srednji vijek među Hrvatima i Južnim Slavenima općenito, časopis Starohrvatske prosvjete. Godine 1898. spasio je kninsku tvrđavu od rušenja, njena kamena građa bila je metom za dobivanje kamena, no on je tvrđavu i njenih petnaestak okolnih građevina kupio za 4000 forinti i tako dobio prostor za novu muzejsku zgradu.

Započeo je istraživanja Bribirske glavice koja traju i do danas. On je uvidio značaj lokaliteta i prozvao ju "Hrvatskom Trojom". Vodio je istraživanja i na Burnumu kraj rijeke Cetine gdje se nalazi crkva Sv. Spasa. Otkrio je ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Cecilije. 1886. započeo je istraživanje na području bazilike sv. Marije u Biskupiji kada je i pronašao temelje ove bazilike.

Bazilika posvećena Blaženoj Djevici Mariji nalazila se u tadašnjem hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Marun je otkrio kako je crkva imala tri broda. Unutar nje pronađeno je mnoštvo crkvenog namještaja iz predromanike i romanike. Ukrasni motiv koji prevladava u tom dobu je preplet troprute vrpce, odnosno starohrvatski pleter.

Bazilika je bila bogato opremljena. Pronađena su i dva oltarna ciborija te trokutni zabat oltarne pregrade na kojemu je reljef Bogorodice. Upravo taj nalaz, fra Lujo Marun otkrio je na današnji dan, 14. svibnja 1892. godine.

Ovaj zabat dokazuje kako je crkva bila posvećena Bogorodici. Taj prikaz Blažene Djevice Marije u Hrvata do danas je najstariji prikaz Gospe u hrvatskoj umjetnosti. To je Gospin pralik. Danas se taj prikaz prihvaća kao Gospa Velikog Hrvatskog Zavjeta.
 

Pralik Gospe iz crkve sv. Marije u Biskupiji kraj Knina
 
FOTO: franjevci-split.hr
 
  

Prikaz Gospe nalazi se na ravnoj plohi unutar trokutastog zabata koji se sastoji od nekoliko kamenih ulomaka. Pralik Gospe drži ruke na prsima s okrenutim dlanovima prema van. Oko glave se nalazi aureola i preko ramena joj je prebačen plašt. Križ je urezan iznad glave i iznad čela. Na rubu zabata su stilizirane kuke, a ispod njih su palmete.

Ispod prikaza Gospe je luk na kojem je urezan natpis:  “SALV(e) (re)G(ina) S(alve) V(i)RGO” , u prijevodu "Zdravo Kraljice, zdravo Djevice".

U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata, 1976. godine izrađena je replika Pralika Gospe Velikoga Zavjeta u srebru i zlatu.

Arheološka iskapanja, stoljeće nakon Maruna otkrila su i grobove iz ranog srednjeg vijeka koji su se nalazili uz samu crkvu.

Inače, Biskupija kod Knina bila je središte civilne i crkvene vlasti starohrvatske države. U to doba područje današnje Biskupije zvalo se Pet crkava na Kosovu polju. Današnji toponimi koji svjedoče o “Pet crkava” su: Crkvina, Zvonimirova zadužbina – trobrodna bazilika Svete MarijeLopuška Glavica, Sveta Trojica, Stupovi i Bukorovića podvornica.
Crkva Sv. Marije u Biskupiji kraj Knina bila je stolna crkva kninskog biskupa koji je zbog veličine biskupije nosio naslov hrvatskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću, a radove je završio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir 1078. godine.

Fra Lujo Marun umro je u Kninu 15. siječnja 1939. godine. Njegova bista danas stoji na kninskoj tvrđavi.

Komentari na članak

Vezani članci

Studenti

Na današnji dan

Međunarodni dan studenata

Studenti su oduvijek bili bitan dio mehanizma koji uvodi promjene i unapređuje društvo.

zaustavimo nasilje nad ženama

Na današnji dan

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U čast Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, upalite narančasta svjetla, obucite se u narančasto te objesite narančaste zastave, plakate i trake gdje god je dopušteno.

 Arheološki muzej Zagreb – zgrada

Izložba „Anamneza – povijest bolesti u antičkom svijetu“

Egipatske mumije nakratko oživjele u zagrebačkom Arheološkom muzeju

Većina je bolesti koje su zahvaćale Egipćane 2000 godina prije Krista prisutna i danas, a odgovor se krije u našem genetskom kodu.

Francois Marie Arouet

Na današnji dan

Rođen Voltaire, veliki prosvjetiteljski pisac i filozof

Na današnji dan, prije točno 320 godina, rođen je Voltaire (François Marie Arouet).

Blažena Marija Petković

Na današnji dan

Rođena Marija Petković, hrvatska blaženica

Na današnji dan 1892. godine rođena je Marija Petković, prva hrvatska blaženica.