Na današnji dan

Dolazak mudrog vođe i ljubitelja učenja na prijestolje Carstva

Dovršen Sulejmanov most

Jedan od najdugotrajnijih vladara u povijesti Osmanskog Carstva na prijestolje je došao na današnji dan, 30. rujna 1520. godine. Njegova je vladavina obilježena ekspanzijom Carstva, reformama, ali i umjetnošću, čime je Carstvu osigurao uspon i epitet zlatnoga doba koji je teško bilo nadmašiti godinama kasnije.

Na današnji dan, 30. rujna 1520., nakon smrti sultana Selima I., na prijestolje Osmanskog carstva dolazi njegov sin Sulejman I. Veličanstveni, Sulejman Kanunije, najduže vladajući sultan, za čije je vlasti Carstvo doseglo svoj vrhunac.

Rođen je 6. studenog 1494. godine u Trabzonu, u Turskoj. Vladao je 46 godina, od 1520. do 1566. godine, a njegova je vladavina opisana kao nezaboravna epoha Carstva kada je dosegla vrhunac koji je kasnije bilo teško nadmašiti. Europski su ga pisci nazivali veliki i veličanstveni, a kod drugih je ostao poznat kao Kanuni, odnosno zakonodavac, ali i gospodar vlastitog stoljeća. Još dok je bio mlad, njegov se otac pobrinuo za Sulejmanovo obrazovanje, pa je tako proučavao povijest, znanost, književnost, teologiju, ratne taktike i vještine. Kad je sultan Selim I. preminuo, 1520. godine, naslijedio ga je bez pogovora drugih jer je u njihovim očima viđen kao ozbiljan i hrabar čovjek. I sam opis ovog vladara od strane mletačkog poslanika Bartolomea Contarinia govori o očekivanjima Sulejmana kao vladara:

– On ima 26 godina, visok je, ali žilav, ali rumene boje lica. Njegov vrat je malo predug, njegovo lice usko, a nos orlovski. Ima malu bradu; pored svega ima veoma prijatan izgled, iako njegova boja kože ipak naginje ka bijeloj. Govori se da je mudar vođa, ljubitelj učenja, i svi ljudi očekuju samo dobro tokom njegove vladavine.  –

Za svoje vladavine, poduzeo je oštre vojne kampanje kojima je proširio opseg Carstva, ali je ujedno i nadgledao razvoj onoga što se danas smatra najvećom karakteristikom otomanske civilizacije, i to u poljima prava, književnosti, umjetnosti i arhitekture. Počeo je vladavinu vojnim pothvatima protiv kršćanskih sila u središnjoj Europi i na Mediteranu, pa je tako već 1521. godine osvojio Beograd, Rod 1522. godine, na Mohačkom polju u kolovozu 1526. godine porazio je ugarske vojne snage te kralja Ludovika II. Gradio je jake utvrde kako bi obranio zauzeta mjesta od kršćana te je oplemenjivao gradove džamijama, mostovima, akveduktima i drugim javnim građevinama. 


Sulejmanov potpis; IZVOR: Wikimedia

Deseti sultan Osmanskog carstva preminuo je 7. rujna 1566. godine u dobi od 71 godine dok je zapovijedao opsadom Sigeta. Vladao je 46 godina, što ga ujedno čini i najdugotrajnijim vladarom u povijesti Osmanskog carstva. Dok je upravljao političkom, vojnom i ekonomskom moći Carstva, predstavio je i važne zakonodavne reforme koje su se ticale obrazovanja, poreza, društva i kriminalnog zakona, čime je sinkronizirao dva zakona, onaj vjerski (šerijatski) i sultanski, odnosno zakonodavni. Sve ga je to učinilo jednim od najhumanijih vladara u povijesti, koji je imao osjećaj obaveze i odgovornosti kako prema društvu, tako i prema Bogu.

Zapamćen je kao veoma milostiv i pošten vladar. Pisao je pjesme koje se smatraju jednima od najljepših u islamskome svijetu, a istovremeno je podržavao i podupirao vojsku umjetnika, vjerskih mislioca i filozofa kojom je zasjenio i najučenije europske dvorove. Poznavaoc umjetnosti i arhitekture, nadareni zlatar i pjesnik odigrao je važnu ulogu u razvoju Carstva na poljima umjetnosti, arhitekture i književnosti obilježavajući tako jedno zlatno doba, nakon čega se samo Carstvo suočilo s dekadencijom.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovnica ZFF-a

Za sve filmske sladokusce, ali i one koji to tek postaju

13. Zagreb Film Festival

Nikad nije prekasno ili prerano za kvalitetno kulturno uzdizanje, a jesen je savršeno doba za sjesti pred velike ekrane i prepustiti se kvaliteti još jednog Zagreb Film Festivala!

Tetovaža

Umjetnost tetoviranja

FOTO: Pet ideja za novu tetovažu

Tetovaža može biti više od znaka bunta u adolescenciji. Budući da su trajne, pobrinite se da svaka tetovaža ima neko posebno značenje za vas i pazite da vam ne postane prepreka u budućnosti pri traženju posla.

Frida kahlo

Na današnji dan

FOTO: Rođendan umjetnice koja je stvarala u boli

Na današnji dan rođena je jedna od najpoznatijih umjetnica 20. stoljeća, Frida Kahlo – umjetnica koja je zapamćena po djelima koji prikazuju bol i tugu koji su protkali njezin život.

Botticelli, Rođenje Venere (c. 1485)

Na današnji dan

Umro Sandro Botticelli, talijanski slikar

Prošlo je točno 505 godina od smrti jednog od najvećih talijanskih renesansnih slikara.

Slika Ive Šebalja

Gvaševi, akvareli, tuševi

Opus Ive Šebalja putuje u izložbi „Slikarstvo traži vrijeme“

Opus jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća široj javnosti bit će predstavljen nizom izložbi u Osijeku, Opatiji, Slavonskom Brodu, Čakovcu i Pakracu.